Za ozbiljno oštećenje aviona pri poletanju i potom jednosatnu dramu na letu Er Srbije iz Beograda za Diseldorf u nedelju predveče, odgovorna je, po svemu sudeći, pilotska posada, koja je istovremeno i zaslužna za bezbedan povratak letelice na pistu aerodroma “Nikola Tesla”.
Kako se procenjuje na osnovu dostupnih podataka, posada je izašla na skraćeni deo piste, uprkos upozorenjima kontrole leta i avion sa 106 putnika je uzleteo tek sa livade nakon kraja piste i najverovatnije zakačio antene koje služe preciznom sletanju, što je oštetilo trup i zakrilca. Očevici tvrde da je avion preleteo na oko sedam metara iznad obližnjeg auto-puta, a potom je, kada je bilo jasno da je došlo do ozbiljnog oštećenja, po utvrđenoj proceduri, sat vremena kružio iznad grada, kako bi potrošio što više goriva i bio lakši za sletanje.
Piloti su se očigledno nakon teškog propusta pribrali, pa su u niskom letu prošli kraj kontrolnog tornja, kako bi kontrolori utvrdili da su točkovi za sletanje u ispravnoj poziciji i na kraju bezbedno spustili avion.
“Dobro je što se ispostavilo da je avion takav da čak i ovaj incident može da izdrži. Otkazala su jedino zakrilca, deo koji produžava krila, ali čak i tako su uspeli bezbedno da slete”, izjavio je za naš sajt stručnjak za vazduhoplovstvo Petar Vojinović i zaključio da je za sada ovaj incident moguće opisati kao “neobjašnjivu bizarnost koja se dešava i obučenim ljudima”.
Er Srbija je posadu, kao i sam avion Embraer E195 LR, iznajmila od grčkog Maraton erlajnsa, i kako je saopštila u utorak, sa tim danom je raskinula tu saradnju, a uz izvinjenje zbog pretrpljene neprijatnosti, putnike je uputila na pravo na odštetu i nadoknadu ostalih troškova nastalih usled odlaganja leta.
Više javno tužilaštvo u Beogradu uputilo je policiji zahtev za prikupljanje potrebnih obaveštenja, a ovim slučajem baviće se i Direktorat civilnog vazduhoplovstva (DCV) i Centar za istraživanje nesreća u saobraćaju (CINS).
foto: fonet…
Ješna gradska vlast
Čačanska mućkalica
Čelnici gradske vlasti u Čačku potrošili su tokom decembra i januara na restoranske usluge skoro 80.000 evra, otkrila je Violeta Marković iz Narodne stranke na osnovu zahteva po Zakonu o dostupnosti informacija od javnog značaja.
U ta 62 dana gradski funkcioneri su na račun budžeta napravili 114 računa u ugostiteljskim objektima, u ukupnom iznosu od 9.332.940 dinara, što u proseku dnevno iznosi preko 150 hiljada dinara, odnosno, kako ističe Violeta Marković, tri puta više nego što se iz istog budžeta dnevno izdvaja za oko 700 korisnika Narodne kuhinje u gradu.
Računi navedeni u odgovoru Gradske uprave pokazuju da se ne radi samo o bahatom prežderavanju na javni račun, čega je verovatno bilo, već da je možda u pitanju izvlačenje novca preko lažnih faktura. Na primer, 19. decembra, na Svetog Nikolu, posnu slavu, napravljen je ceh od preko 500.000 dinara za pola tone roštilja, a osnovano se sumnja da je preduzetnik koji ima dve trafike brze hrane mogao da isporuči tu količinu za jedan dan. Takođe, među plaćenim računima je i jedan od restorana kome je ranije isključena struja zbog krađe električne energije.
“Kasnile su plate u ustanovama kulture, celom javnom sektoru, nisu isplaćene dnevnice odbornicima i čuvarima kutija, a oni se bahate i troše neverovatne količine novca”, istakla je Violeta Marković i naglasila da će sve podatke dostaviti svim gradskim odbornicima i većnicima, te nadležnim državnim institucijama i medijima.
Čeka se Apelacioni sud
Beloruski disident pred izručenjem
Apelacioni sud u Beogradu odlučiće uskoro da li će Andrej Gnjot, beloruski reditelj, novinar i politički aktivista, biti izručen Belorusiji, kako je nedavno odlučio Viši sud na osnovu zahteva države iz koje je pobegao pre skoro tri godine. “Diktatorski režim u Belorusiji je do laktova u krvi i moj život je sada u vašim rukama”, poručio je Gnjot sudijama u svom svedočenju u ponedeljak.
On je uhapšen na beogradskom aerodromu krajem oktobra prošle godine, nakon što je došao sa Tajlanda, a ubrzo je iz Belorusije stigao zahtev našim vlastima za izručenje po Interpolovoj poternici, jer je optužen za utaju poreza. Viši sud je početkom januara presudio da su ispunjeni uslovi da se Gnjot izruči Belorusiji, ali su advokati odbrane podneli žalbu Apelacionom sudu i za sada odložili ekstradiciju.
Njihova žalba zasniva se na formalnim razlozima, jer Viši sud nije saslušao optuženog, a posebno se ističe da Gnjot neće imati human tretman u Belorusiji, jer ga matična država progoni zbog antirežimskih aktivnosti. On je bio među osnivačima Slobodne asocijacije sportista Belorusije (SOS By – SOS baj), jedne od građanskih inicijativa koje su nastale nakon krađe na predsedničkim izborima 2020. godine. Nakon represivnog odgovora režima Aleksandra Lukašenka i brojnih hapšenja, Gnjot je pobegao iz zemlje i nastanio se na Tajlandu, a u Srbiju je došao poslovno, ne znajući da je raspisana Interpolova poternica.
Njegovi advokati su zatražili povlačenje poternice, jer nije u skladu sa Poveljom Interpola, i o slučaju obavestili Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, a Gnjot je pred Apelacionim sudom izjavio da će u slučaju izručenja proći kao ruski opozicionar Aleksej Navaljni i podsetio da se u beloruskim zatvorima trenutno nalazi više od 1.600 političkih zatvorenika, za koje se ne zna u kakvom se stanju nalaze.
Advokatski tim očekuje odluku za 20 do 30 dana, a ukoliko Apelacioni sud uvaži žalbu, slučaj će biti vraćen pred Viši sud.
foto: arhiva "vreme"…
Godišnje nagrade NDNV-a
Teofilu Pančiću nagrada “Mirko Đorđević”
Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV) donelo je odluku da svoju godišnju nagradu dodeli “Fondaciji Slavko Ćuruvija”, a među ovogodišnjim laureatima je i kolumnista i urednik stranica kulture našeg nedeljnika Teofil Pančić.
Komisija za dodelu nagrada ocenila je da je “Fondacija Slavko Ćuruvija” postala simbol borbe za opstanak novinarske profesije, kao i da je njeno delovanje izuzetno važno za celo društvo.
Sanja Ignjatović Eker, novinarka i dopisnica TV Nova S, dobitnica je nagrade NDNV-a za istraživačko novinarstvo jer se tokom poslednjih godinu dana posebno istakla po profesionalnom izveštavanju iz Vojvodine.
Nagrada za istraživačko novinarstvo pripala je dopisnici TV Nova S iz Novog Sada Sanji Ignjatović Eker, novinar novosadskog O radija Petar Klaić nagrađen je za analitičko novinarstvo, a Lea Apro, urednica i novinarka redakcije programa na mađarskom jeziku RTV Vojvodine, dobitnica je nagrade za najboljeg novinara koji izveštava na jezicima nacionalnih zajednica u Vojvodini.
A naš kolega Pančić je poneo Regionalnu nagradu “Mirko Đorđević” za najboljeg novinara na eksjugoslovenskom prostoru, jer je “prepoznat i priznat od Vardara do Triglava zbog svojih stavova”, i jer je “jedinstven i po tome što prepozna znakove opasnosti još dok su većini sasvim nevidljivi, i da neverovatnom igrom (novih) reči rasvetli ko ih to nije uspeo prikriti i u šta bi se mogli izroditi”.
RTS odložio novu seriju
“Sablja” čeka “prestižni festival”
Gromoglasno najavljeni početak emitovanja televizijske serije “Sablja”, u čijem je središtu ubistvo premijera Zorana Đinđića, ipak se neće dogoditi u subotu, jer je, kako je saopštilo rukovodstvo Radio-televizije Srbije (RTS), “stigao poziv od jednog od najprestižnijih festivala da seriju uvrsti u svoj program”, i zato će je, “poštujući pravila evropske i svetske filmske industrije”, RTS emitovati u novom terminu.
Javni servis ne otkriva u svom saopštenju o kom se “najprestižnijem festivalu” radi, samo kaže da je u pitanju “poziv koji sanjaju filmski autori širom sveta”. Takođe, ne navode ni koja pravila RTS mora da poštuje nakon što je potrošio silan novac na reklamiranje i promociju prve epizode za 24. februar, niti daju približnu informaciju o novom terminu, što je sve izazvalo brojna pitanja i sumnju.
Dodatne informacije iz RTS-a se nisu čule, osim da će se od subote na Prvom programu RTS-a prikazivati nova sezona serije “Tajna vinove loze”, nedostupni za medije bili su i predstavnici koproducentske kuće, a jedini koji je za sada komentarisao slučaj je glumac Sergej Trifunović, koji igra u seriji. “Evo vam ‘Tajna vinove loze III’, dok ne prođu lokalni izbori”, poručio je preko Instagrama i samo pojačao sumnje u razloge za odlaganje koje je RTS saopštio.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Ljubavi smo naučili vatru, da zemlja nam više ne gori”. To je stih Vaska Pope, jednog od naših najvećih pesnika koji je rođen u selu Grebenac, na obodu Deliblatske peščare, u jednom od naselja koja su direktno bila ugrožena vatrom. Uprkos nadljudskim naporima vatrogasaca, dobrovoljaca i meštana, uprkos pomoći koju studenti i građani šalju nemajući šta drugo da čine, uprkos apelima da se ranije zatraži strana pomoć, šumski požar u Pesku se ovog leta sasvim oteo kontroli i nastala je šteta koja će se sanirati decenijama. Neko bi mogao da zaključi kako je Pesak u plamenu parabola današnje Srbije solidarnih građana i studenata kojima vlada zloćudni režim koji nije dostojan da štiti ekosisteme kakva je Peščara, da čuva naša prirodna blaga, našu zemlju
Uprkos tome što nema jasnog diskontinuiteta u radu Sektora za vanredne situacije, opšti utisak stručne javnosti je da reakcija na požar u Deliblatskoj peščari nije bila adekvatna. Na retkim snimcima videlo se da vatrogasaca nema dovoljno, da su u pomoć priticala lokalna dobrovoljna vatrogasna društva i da je prisustvo tehnike neprimereno veličini požara. Komentatorima su u oči upadale najčešće dve činjenice – da su u Peščari korišćeni kamioni cisterne FAP i TAM, koji se ne proizvode 40 i više godina
Velike nejednakosti među decom, preobimni programi, loš položaj nastavnika, nedostatak kadra i sve veća centralizacija, neke su od neuralgičnih tačaka naših osmogodšnjih škola, kaže za “Vreme” profesor Aleksandar Baucal. Kakvo nas onda sutra čeka? Zašto svi đaci osmog razreda iz Srbije u proseku zaostaju za vršnjacima iz Evropske unije i kako to promeniti? Kako u tom duhu učitelj Predrag Starčević, čovek kome je njegov posao misija, uči decu pravim vrednostima
Kultura sećanja: 26 godina od ubistva bivšeg predsednika Predsedništva Srbije
Otmica Ivana Stambolića usred dana u Košutnjaku bila je i poruka svima koji su se suprotstavljali režimu. Ako vlast odluči da nestaneš, neće biti ni svedoka, ni tragova, ni istrage. Neće biti čak ni vesti da te nema. O tome koliko je država bila pretvorena u sredstvo privatnog opstanka na vlasti govori i zaključak suda: pripadnici JSO i čelnici Resora državne bezbednosti nisu delovali kao samostalna kriminalna grupa, već su državni aparat sile upotrebili za očuvanje političke vlasti jednog čoveka
Za samo dve godine, od početka rata u Gazi oktobra 2023, izvoz srpske municije za Izrael povećao se 42 puta i tokom 2025. i početkom ove godine dostigao 133 miliona dolara. Sve to uprkos izjavi predsednika Aleksandra Vučića juna prošle godine da Srbija obustavlja sav vojni izvoz. Samo u prva dva meseca 2026. organizovano je 14 kargo letova za Izrael, u poređenju sa 32 tokom čitave 2025. Vojne veze nisu jednosmerne. Izraelski “Elbit Systems” je krajem 2024. Srbiji prodao savremene artiljerijske sisteme, dronove i opremu u vrednosti od 335 miliona dolara. Opremu je vlast u Beogradu upotrebila za masovno praćenje svojih protivnika
Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike
Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim
Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.