Za ozbiljno oštećenje aviona pri poletanju i potom jednosatnu dramu na letu Er Srbije iz Beograda za Diseldorf u nedelju predveče, odgovorna je, po svemu sudeći, pilotska posada, koja je istovremeno i zaslužna za bezbedan povratak letelice na pistu aerodroma “Nikola Tesla”.
Kako se procenjuje na osnovu dostupnih podataka, posada je izašla na skraćeni deo piste, uprkos upozorenjima kontrole leta i avion sa 106 putnika je uzleteo tek sa livade nakon kraja piste i najverovatnije zakačio antene koje služe preciznom sletanju, što je oštetilo trup i zakrilca. Očevici tvrde da je avion preleteo na oko sedam metara iznad obližnjeg auto-puta, a potom je, kada je bilo jasno da je došlo do ozbiljnog oštećenja, po utvrđenoj proceduri, sat vremena kružio iznad grada, kako bi potrošio što više goriva i bio lakši za sletanje.
Piloti su se očigledno nakon teškog propusta pribrali, pa su u niskom letu prošli kraj kontrolnog tornja, kako bi kontrolori utvrdili da su točkovi za sletanje u ispravnoj poziciji i na kraju bezbedno spustili avion.
“Dobro je što se ispostavilo da je avion takav da čak i ovaj incident može da izdrži. Otkazala su jedino zakrilca, deo koji produžava krila, ali čak i tako su uspeli bezbedno da slete”, izjavio je za naš sajt stručnjak za vazduhoplovstvo Petar Vojinović i zaključio da je za sada ovaj incident moguće opisati kao “neobjašnjivu bizarnost koja se dešava i obučenim ljudima”.
Er Srbija je posadu, kao i sam avion Embraer E195 LR, iznajmila od grčkog Maraton erlajnsa, i kako je saopštila u utorak, sa tim danom je raskinula tu saradnju, a uz izvinjenje zbog pretrpljene neprijatnosti, putnike je uputila na pravo na odštetu i nadoknadu ostalih troškova nastalih usled odlaganja leta.
Više javno tužilaštvo u Beogradu uputilo je policiji zahtev za prikupljanje potrebnih obaveštenja, a ovim slučajem baviće se i Direktorat civilnog vazduhoplovstva (DCV) i Centar za istraživanje nesreća u saobraćaju (CINS).
foto: fonet…
Ješna gradska vlast
Čačanska mućkalica
Čelnici gradske vlasti u Čačku potrošili su tokom decembra i januara na restoranske usluge skoro 80.000 evra, otkrila je Violeta Marković iz Narodne stranke na osnovu zahteva po Zakonu o dostupnosti informacija od javnog značaja.
U ta 62 dana gradski funkcioneri su na račun budžeta napravili 114 računa u ugostiteljskim objektima, u ukupnom iznosu od 9.332.940 dinara, što u proseku dnevno iznosi preko 150 hiljada dinara, odnosno, kako ističe Violeta Marković, tri puta više nego što se iz istog budžeta dnevno izdvaja za oko 700 korisnika Narodne kuhinje u gradu.
Računi navedeni u odgovoru Gradske uprave pokazuju da se ne radi samo o bahatom prežderavanju na javni račun, čega je verovatno bilo, već da je možda u pitanju izvlačenje novca preko lažnih faktura. Na primer, 19. decembra, na Svetog Nikolu, posnu slavu, napravljen je ceh od preko 500.000 dinara za pola tone roštilja, a osnovano se sumnja da je preduzetnik koji ima dve trafike brze hrane mogao da isporuči tu količinu za jedan dan. Takođe, među plaćenim računima je i jedan od restorana kome je ranije isključena struja zbog krađe električne energije.
“Kasnile su plate u ustanovama kulture, celom javnom sektoru, nisu isplaćene dnevnice odbornicima i čuvarima kutija, a oni se bahate i troše neverovatne količine novca”, istakla je Violeta Marković i naglasila da će sve podatke dostaviti svim gradskim odbornicima i većnicima, te nadležnim državnim institucijama i medijima.
Čeka se Apelacioni sud
Beloruski disident pred izručenjem
Apelacioni sud u Beogradu odlučiće uskoro da li će Andrej Gnjot, beloruski reditelj, novinar i politički aktivista, biti izručen Belorusiji, kako je nedavno odlučio Viši sud na osnovu zahteva države iz koje je pobegao pre skoro tri godine. “Diktatorski režim u Belorusiji je do laktova u krvi i moj život je sada u vašim rukama”, poručio je Gnjot sudijama u svom svedočenju u ponedeljak.
On je uhapšen na beogradskom aerodromu krajem oktobra prošle godine, nakon što je došao sa Tajlanda, a ubrzo je iz Belorusije stigao zahtev našim vlastima za izručenje po Interpolovoj poternici, jer je optužen za utaju poreza. Viši sud je početkom januara presudio da su ispunjeni uslovi da se Gnjot izruči Belorusiji, ali su advokati odbrane podneli žalbu Apelacionom sudu i za sada odložili ekstradiciju.
Njihova žalba zasniva se na formalnim razlozima, jer Viši sud nije saslušao optuženog, a posebno se ističe da Gnjot neće imati human tretman u Belorusiji, jer ga matična država progoni zbog antirežimskih aktivnosti. On je bio među osnivačima Slobodne asocijacije sportista Belorusije (SOS By – SOS baj), jedne od građanskih inicijativa koje su nastale nakon krađe na predsedničkim izborima 2020. godine. Nakon represivnog odgovora režima Aleksandra Lukašenka i brojnih hapšenja, Gnjot je pobegao iz zemlje i nastanio se na Tajlandu, a u Srbiju je došao poslovno, ne znajući da je raspisana Interpolova poternica.
Njegovi advokati su zatražili povlačenje poternice, jer nije u skladu sa Poveljom Interpola, i o slučaju obavestili Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, a Gnjot je pred Apelacionim sudom izjavio da će u slučaju izručenja proći kao ruski opozicionar Aleksej Navaljni i podsetio da se u beloruskim zatvorima trenutno nalazi više od 1.600 političkih zatvorenika, za koje se ne zna u kakvom se stanju nalaze.
Advokatski tim očekuje odluku za 20 do 30 dana, a ukoliko Apelacioni sud uvaži žalbu, slučaj će biti vraćen pred Viši sud.
foto: arhiva "vreme"…
Godišnje nagrade NDNV-a
Teofilu Pančiću nagrada “Mirko Đorđević”
Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV) donelo je odluku da svoju godišnju nagradu dodeli “Fondaciji Slavko Ćuruvija”, a među ovogodišnjim laureatima je i kolumnista i urednik stranica kulture našeg nedeljnika Teofil Pančić.
Komisija za dodelu nagrada ocenila je da je “Fondacija Slavko Ćuruvija” postala simbol borbe za opstanak novinarske profesije, kao i da je njeno delovanje izuzetno važno za celo društvo.
Sanja Ignjatović Eker, novinarka i dopisnica TV Nova S, dobitnica je nagrade NDNV-a za istraživačko novinarstvo jer se tokom poslednjih godinu dana posebno istakla po profesionalnom izveštavanju iz Vojvodine.
Nagrada za istraživačko novinarstvo pripala je dopisnici TV Nova S iz Novog Sada Sanji Ignjatović Eker, novinar novosadskog O radija Petar Klaić nagrađen je za analitičko novinarstvo, a Lea Apro, urednica i novinarka redakcije programa na mađarskom jeziku RTV Vojvodine, dobitnica je nagrade za najboljeg novinara koji izveštava na jezicima nacionalnih zajednica u Vojvodini.
A naš kolega Pančić je poneo Regionalnu nagradu “Mirko Đorđević” za najboljeg novinara na eksjugoslovenskom prostoru, jer je “prepoznat i priznat od Vardara do Triglava zbog svojih stavova”, i jer je “jedinstven i po tome što prepozna znakove opasnosti još dok su većini sasvim nevidljivi, i da neverovatnom igrom (novih) reči rasvetli ko ih to nije uspeo prikriti i u šta bi se mogli izroditi”.
RTS odložio novu seriju
“Sablja” čeka “prestižni festival”
Gromoglasno najavljeni početak emitovanja televizijske serije “Sablja”, u čijem je središtu ubistvo premijera Zorana Đinđića, ipak se neće dogoditi u subotu, jer je, kako je saopštilo rukovodstvo Radio-televizije Srbije (RTS), “stigao poziv od jednog od najprestižnijih festivala da seriju uvrsti u svoj program”, i zato će je, “poštujući pravila evropske i svetske filmske industrije”, RTS emitovati u novom terminu.
Javni servis ne otkriva u svom saopštenju o kom se “najprestižnijem festivalu” radi, samo kaže da je u pitanju “poziv koji sanjaju filmski autori širom sveta”. Takođe, ne navode ni koja pravila RTS mora da poštuje nakon što je potrošio silan novac na reklamiranje i promociju prve epizode za 24. februar, niti daju približnu informaciju o novom terminu, što je sve izazvalo brojna pitanja i sumnju.
Dodatne informacije iz RTS-a se nisu čule, osim da će se od subote na Prvom programu RTS-a prikazivati nova sezona serije “Tajna vinove loze”, nedostupni za medije bili su i predstavnici koproducentske kuće, a jedini koji je za sada komentarisao slučaj je glumac Sergej Trifunović, koji igra u seriji. “Evo vam ‘Tajna vinove loze III’, dok ne prođu lokalni izbori”, poručio je preko Instagrama i samo pojačao sumnje u razloge za odlaganje koje je RTS saopštio.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Studenti me jesu pitali da li bih hteo da budem na listi i ja sam potvrdno odgovorio”, kaže rektor Vladan Đokić u razgovoru za “Vreme”. Pričali smo o udarima na univerzitet, njegovim odlascima u Brisel i tome da li se boji da studentski pokret skreće udesno. A na konstataciju da će morati otići sa mesta rektora ako postane poslanik ili, ko zna, premijer, profesor Đokić kaže: “Videćemo da li će i kada doći taj trenutak. Može da bude pre, a možda i posle završetka mog rektorskog mandata”
Ukoliko se ne ujedine, već odluče da se kao fragmenti pojave na izborima, opozicione stranke proevropskog usmerenja ne samo da će izvršiti političko samoubistvo već će to samoubistvo proizvesti štetu po okolinu. U slučaju da neke stranke izađu same na izbore, bilo bi to kao da skaču sa zgrade ispod koje se okupila gomila ljudi protiv režima
“Našao sam se okružen poražavajuće mladim ljudima. A i inače znam da su mladi – nama vandalizuju prostor bezmalo nekoliko puta mesečno, imamo nadzorne kamere, to su uvek mlada golobrada lica. To je muški svet, sačinjen od mladih muškaraca, koji zaista nemaju ništa pametnje da rade nego da uništavaju nečiju imovinu ili da nekog tuku. Ali sa strahovitim uverenjem”
Iz godine u godinu medijski konkursi su postajali sredstvo kojim režim plaća svoju medijsku poslugu, što pojednostavljeno znači: građani izdvajaju pare da im neko nudi lažnu stvarnost i da ih dodatno truje radioaktivnom mržnjom. Odnosno, plaćaju da ih neko laže i od njih pravi budale
“Je li moguće da neko misli da je u redu i dobro za Srbiju da bude jedna od nekoliko zemalja na svetu koje nemaju nikakvo regulatorno telo? Je li moguće da neko misli da je dobro da se raspada Upravni odbor Javnog medijskog servisa? Nisam uopšte optimista i realno je očekivati da ćemo naići na zid, ali treba pokušati”
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.