Za ozbiljno oštećenje aviona pri poletanju i potom jednosatnu dramu na letu Er Srbije iz Beograda za Diseldorf u nedelju predveče, odgovorna je, po svemu sudeći, pilotska posada, koja je istovremeno i zaslužna za bezbedan povratak letelice na pistu aerodroma “Nikola Tesla”.
Kako se procenjuje na osnovu dostupnih podataka, posada je izašla na skraćeni deo piste, uprkos upozorenjima kontrole leta i avion sa 106 putnika je uzleteo tek sa livade nakon kraja piste i najverovatnije zakačio antene koje služe preciznom sletanju, što je oštetilo trup i zakrilca. Očevici tvrde da je avion preleteo na oko sedam metara iznad obližnjeg auto-puta, a potom je, kada je bilo jasno da je došlo do ozbiljnog oštećenja, po utvrđenoj proceduri, sat vremena kružio iznad grada, kako bi potrošio što više goriva i bio lakši za sletanje.
Piloti su se očigledno nakon teškog propusta pribrali, pa su u niskom letu prošli kraj kontrolnog tornja, kako bi kontrolori utvrdili da su točkovi za sletanje u ispravnoj poziciji i na kraju bezbedno spustili avion.
“Dobro je što se ispostavilo da je avion takav da čak i ovaj incident može da izdrži. Otkazala su jedino zakrilca, deo koji produžava krila, ali čak i tako su uspeli bezbedno da slete”, izjavio je za naš sajt stručnjak za vazduhoplovstvo Petar Vojinović i zaključio da je za sada ovaj incident moguće opisati kao “neobjašnjivu bizarnost koja se dešava i obučenim ljudima”.
Er Srbija je posadu, kao i sam avion Embraer E195 LR, iznajmila od grčkog Maraton erlajnsa, i kako je saopštila u utorak, sa tim danom je raskinula tu saradnju, a uz izvinjenje zbog pretrpljene neprijatnosti, putnike je uputila na pravo na odštetu i nadoknadu ostalih troškova nastalih usled odlaganja leta.
Više javno tužilaštvo u Beogradu uputilo je policiji zahtev za prikupljanje potrebnih obaveštenja, a ovim slučajem baviće se i Direktorat civilnog vazduhoplovstva (DCV) i Centar za istraživanje nesreća u saobraćaju (CINS).
foto: fonet…
Ješna gradska vlast
Čačanska mućkalica
Čelnici gradske vlasti u Čačku potrošili su tokom decembra i januara na restoranske usluge skoro 80.000 evra, otkrila je Violeta Marković iz Narodne stranke na osnovu zahteva po Zakonu o dostupnosti informacija od javnog značaja.
U ta 62 dana gradski funkcioneri su na račun budžeta napravili 114 računa u ugostiteljskim objektima, u ukupnom iznosu od 9.332.940 dinara, što u proseku dnevno iznosi preko 150 hiljada dinara, odnosno, kako ističe Violeta Marković, tri puta više nego što se iz istog budžeta dnevno izdvaja za oko 700 korisnika Narodne kuhinje u gradu.
Računi navedeni u odgovoru Gradske uprave pokazuju da se ne radi samo o bahatom prežderavanju na javni račun, čega je verovatno bilo, već da je možda u pitanju izvlačenje novca preko lažnih faktura. Na primer, 19. decembra, na Svetog Nikolu, posnu slavu, napravljen je ceh od preko 500.000 dinara za pola tone roštilja, a osnovano se sumnja da je preduzetnik koji ima dve trafike brze hrane mogao da isporuči tu količinu za jedan dan. Takođe, među plaćenim računima je i jedan od restorana kome je ranije isključena struja zbog krađe električne energije.
“Kasnile su plate u ustanovama kulture, celom javnom sektoru, nisu isplaćene dnevnice odbornicima i čuvarima kutija, a oni se bahate i troše neverovatne količine novca”, istakla je Violeta Marković i naglasila da će sve podatke dostaviti svim gradskim odbornicima i većnicima, te nadležnim državnim institucijama i medijima.
Čeka se Apelacioni sud
Beloruski disident pred izručenjem
Apelacioni sud u Beogradu odlučiće uskoro da li će Andrej Gnjot, beloruski reditelj, novinar i politički aktivista, biti izručen Belorusiji, kako je nedavno odlučio Viši sud na osnovu zahteva države iz koje je pobegao pre skoro tri godine. “Diktatorski režim u Belorusiji je do laktova u krvi i moj život je sada u vašim rukama”, poručio je Gnjot sudijama u svom svedočenju u ponedeljak.
On je uhapšen na beogradskom aerodromu krajem oktobra prošle godine, nakon što je došao sa Tajlanda, a ubrzo je iz Belorusije stigao zahtev našim vlastima za izručenje po Interpolovoj poternici, jer je optužen za utaju poreza. Viši sud je početkom januara presudio da su ispunjeni uslovi da se Gnjot izruči Belorusiji, ali su advokati odbrane podneli žalbu Apelacionom sudu i za sada odložili ekstradiciju.
Njihova žalba zasniva se na formalnim razlozima, jer Viši sud nije saslušao optuženog, a posebno se ističe da Gnjot neće imati human tretman u Belorusiji, jer ga matična država progoni zbog antirežimskih aktivnosti. On je bio među osnivačima Slobodne asocijacije sportista Belorusije (SOS By – SOS baj), jedne od građanskih inicijativa koje su nastale nakon krađe na predsedničkim izborima 2020. godine. Nakon represivnog odgovora režima Aleksandra Lukašenka i brojnih hapšenja, Gnjot je pobegao iz zemlje i nastanio se na Tajlandu, a u Srbiju je došao poslovno, ne znajući da je raspisana Interpolova poternica.
Njegovi advokati su zatražili povlačenje poternice, jer nije u skladu sa Poveljom Interpola, i o slučaju obavestili Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, a Gnjot je pred Apelacionim sudom izjavio da će u slučaju izručenja proći kao ruski opozicionar Aleksej Navaljni i podsetio da se u beloruskim zatvorima trenutno nalazi više od 1.600 političkih zatvorenika, za koje se ne zna u kakvom se stanju nalaze.
Advokatski tim očekuje odluku za 20 do 30 dana, a ukoliko Apelacioni sud uvaži žalbu, slučaj će biti vraćen pred Viši sud.
foto: arhiva "vreme"…
Godišnje nagrade NDNV-a
Teofilu Pančiću nagrada “Mirko Đorđević”
Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV) donelo je odluku da svoju godišnju nagradu dodeli “Fondaciji Slavko Ćuruvija”, a među ovogodišnjim laureatima je i kolumnista i urednik stranica kulture našeg nedeljnika Teofil Pančić.
Komisija za dodelu nagrada ocenila je da je “Fondacija Slavko Ćuruvija” postala simbol borbe za opstanak novinarske profesije, kao i da je njeno delovanje izuzetno važno za celo društvo.
Sanja Ignjatović Eker, novinarka i dopisnica TV Nova S, dobitnica je nagrade NDNV-a za istraživačko novinarstvo jer se tokom poslednjih godinu dana posebno istakla po profesionalnom izveštavanju iz Vojvodine.
Nagrada za istraživačko novinarstvo pripala je dopisnici TV Nova S iz Novog Sada Sanji Ignjatović Eker, novinar novosadskog O radija Petar Klaić nagrađen je za analitičko novinarstvo, a Lea Apro, urednica i novinarka redakcije programa na mađarskom jeziku RTV Vojvodine, dobitnica je nagrade za najboljeg novinara koji izveštava na jezicima nacionalnih zajednica u Vojvodini.
A naš kolega Pančić je poneo Regionalnu nagradu “Mirko Đorđević” za najboljeg novinara na eksjugoslovenskom prostoru, jer je “prepoznat i priznat od Vardara do Triglava zbog svojih stavova”, i jer je “jedinstven i po tome što prepozna znakove opasnosti još dok su većini sasvim nevidljivi, i da neverovatnom igrom (novih) reči rasvetli ko ih to nije uspeo prikriti i u šta bi se mogli izroditi”.
RTS odložio novu seriju
“Sablja” čeka “prestižni festival”
Gromoglasno najavljeni početak emitovanja televizijske serije “Sablja”, u čijem je središtu ubistvo premijera Zorana Đinđića, ipak se neće dogoditi u subotu, jer je, kako je saopštilo rukovodstvo Radio-televizije Srbije (RTS), “stigao poziv od jednog od najprestižnijih festivala da seriju uvrsti u svoj program”, i zato će je, “poštujući pravila evropske i svetske filmske industrije”, RTS emitovati u novom terminu.
Javni servis ne otkriva u svom saopštenju o kom se “najprestižnijem festivalu” radi, samo kaže da je u pitanju “poziv koji sanjaju filmski autori širom sveta”. Takođe, ne navode ni koja pravila RTS mora da poštuje nakon što je potrošio silan novac na reklamiranje i promociju prve epizode za 24. februar, niti daju približnu informaciju o novom terminu, što je sve izazvalo brojna pitanja i sumnju.
Dodatne informacije iz RTS-a se nisu čule, osim da će se od subote na Prvom programu RTS-a prikazivati nova sezona serije “Tajna vinove loze”, nedostupni za medije bili su i predstavnici koproducentske kuće, a jedini koji je za sada komentarisao slučaj je glumac Sergej Trifunović, koji igra u seriji. “Evo vam ‘Tajna vinove loze III’, dok ne prođu lokalni izbori”, poručio je preko Instagrama i samo pojačao sumnje u razloge za odlaganje koje je RTS saopštio.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Režim ne zna kud udara. To se vidi po, čak i za njegove standarde učestalim, javnim obraćanjima nepomenika. Vidi se i po tome što je pogubljen i konfuzan, a često se građanima obraća i u vidno alkoholisanom stanju. Samokontrola nikada nije bila njegova jača strana, a sada je potpuno nestala. Slabost se ogleda i u metodi borbe protiv masovnog studentskog i građanskog pokreta. Metoda se zove – majmunsko oponašanje. Njihov položaj je sve gori kako vreme odmiče. Ne samo na političkom nego i na ekonomskom planu. Plate kasne, budžetska sredstva su sve tanja
Opozicija i njoj naklonjena javnost očekuje veći angažman Evropljana kada je u pitanju srpski politički prostor, vlast takve najave koristi da argumentuje tezu o obojenoj revoluciji, ali bi sa radošću ugostila bilo koga sa te strane, posebno ako daju neke pare. Čini se da i jedna i druga strana preteruju: niti će Evropa doći da nam organizuje izbore, niti će više stizati bilo kakva lova kojom će vlast da krpi budžetske rupe nastale vanrednim korupcionaškim troškovima
Vojska Srbije nema kapacitet da izvede paradu poput nekadašnje JNA, koja je 1985. godine imala više od 300.000 pripadnika, a na poslednju paradi 9. maja te godine direktno je izvela njih 6.690. Plus prateće službe, kojih je bilo više od 4.000. Na toj paradi bila su borbena sredstva koja će se pokazati i sad, 40 godina kasnije. Reč je o tenkovima M-84, helikopterima “gazela”, avionima “orao” i “super galeb G-4”, oklopnim transporterima i kamionima. Sada će svi oni biti predstavljeni kao “modernizovana čuda” iako su im odavno istekli resursi
Glas svakog fakulteta, ali i mogućnost stavljanja veta uz obavezan intervju i prihvatanje ideološkog minimuma, deo su procesa kroz koji svaki potencijalni kandidat za “studentsku listu” mora da prođe, saznaje “Vreme”. Iako Aleksandar Vučić žali što njegov protivnik još nema lik, studenti baš strateški ne žele da vlastima i tabloidima daju mogućnost za satanizaciju izabranih ljudi
Kao sa statistima na naprednjačkim okupljanjima, predsednik Srbije nema sreće ni sa siledžijama: em ih je malo, em su sitna boranija. Da nemaju policijski kordon iza leđa, davno bi ih narod razjurio. Ovako zavise od tetošenja onih koji bi ih – da je zakona i pravde u Srbiji – morali hapsiti. Prosto rečeno, jadni su i oni, a i ovi koji ih angažuju
U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!