U poslednje dve i po decenije 1637 osoba poginulo je u Srbiji u saobraćajnim nezgodama uz učešće traktora, a njih 1.198 bili su vozači ili putnici u ovom vozilu. Crna statistika govori da je na svakih šest dana jedna osoba izgubila život u traktorskim nesrećama, odnosno da skoro 27.000 saobraćajnih nezgoda sa traktorima u posmatranom periodu ima udeo od 2,2 odsto u ukupnom broju svih registrovanih nezgoda, ali da broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama uz učešće traktora iznosi osam odsto u odnosu na ukupan broj nastradalih.
A to što traktori često izazivaju saobraćajne nezgode na javnom putu jeste posledica tehničkih karakteristika traktora, koji često vuku prikolice ili priključna oruđa pa predstavljaju veliku prepreku na putu, a uz to idu nepoštovanje saobraćajnih propisa, česta neispravnost vozila, ali i česta vožnja pod dejstvom alkohola, objasnili su iz Agencije za bezbednost saobraćaja za novosadski portal “Agrosmart”. Naglasili su i da oni beleže samo saobraćajne nezgode na javnim putevima i da je nepoznanica koliki je ukupan broj poginulih i povređenih osoba na traktorima u polju i na nekategorisanim putevima.
Prema procenama Agencije, u Srbiji je oko 100.000 traktora bez zaštitne kabine ili rama – u centralnoj Srbiji oko 50 odsto, u Mačvi 45 odsto, a u Vojvodini 18 odsto – što ima za posledicu veći broj smrtno stradalih u saobraćajnim nezgodama. Zato su Agencija i Ministarstvo saobraćaja objavili javni poziv za subvencionisanu dodelu rama za upotrebljavani traktor.
Turistički rekordi
Najposećeniji Beograd i Sokobanja
foto: tanjug…
Od januara do novembra prošle godine zabeleženo je 11,4 miliona turističkih noćenja u Srbiji, što je veliki rast u odnosu na isti period 2021. i naročito 2020. godine, a rezultati su bolji i u odnosu na 2019. godinu, poslednju pred pandemijsku krizu.
Za 11 meseci 2022. bilo je 1,9 miliona domaćih i 1,6 miliona stranih turista, dok je pre tri godine domaćih i stranih turista bilo podjednako – po 1,7 miliona, ali je prošle godini bilo preko dva miliona više noćenja. Rast broja domaćih gostiju i broja njihovih noćenja pripisuje se turističkim vaučerima koje je država delila penzionerima, zaposlenima sa nižim primanjima i nezaposlenima.
Povećan je u prošloj godini i broj noćenja u prestonici, procena je da će brojka preći tri miliona, a više od 80 odsto su napravili strani turisti.
Beograd je postao izbor strancima za kratke gradske odmore od tri do četiri dana, što se uklapa u svetske trendove, a to je potaklo otvaranje novih hotela, apartmanskih smeštaja i hostela, odnosno rast smeštajnih kapaciteta, što obezbeđuje uslove za nove turističke rekorde.
Glavni grad je najposećenija turistička destinacija u Srbiji, a za njim Sokobanja, koja je zabeležila najveći broj noćenja domaćih turista.
Optužnica protiv carinskog agenta
Nekretnine i luksuz ga odali
foto: marija janković…
Nakon što je letos razotkriven i uhapšen, carinskog agenta Aleksandra J. (49), koji je radio i za kompaniju Si end Ej (C&A), uskoro očekuje suđenje, a po optužnici koju je protekle nedelje podiglo Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu. Na teret mu se stavlja da je oštetio budžet Srbije i sebi pribavio protivpravnu imovinsku korist od oko 750 miliona dinara.
On se sumnjiči da je sa kvalifikovanim elektronskim sertifikatom, kao zaposleni u privrednom društvu “Quehenberger Logistik SRB doo Šimanovci”, od 2019. do 2021. godine izvršio krivična dela zloupotrebe položaja odgovornog lica i pranja novca. U pojednostavljenom postupku deklarisanja robe, u programu za kućno carinjenje, iskoristivši logo “Si end Ej MODA RS doo Beograd”, okrivljeni je za robu iz Kine, dopremljenu preko Luke u Rijeci i graničnih prelaza sa Hrvatskom, sastavljao lažne carinske deklaracije na svom privatnom laptopu.
Istraga je počela nakon što je Uprava za sprečavanje pranja novca dobila podatke o nesrazmeri u prijavljenim prihodima i imovini koju poseduje okrivljeni: veliki novac je ulagao u kupovinu nekretnina i vrednijih pokretnih stvari, putovanja na egzotične destinacije i luksuzan život u inostranstvu, što je sve ukazivalo da troši daleko više od onoga što legalno zarađuje.
Tužilaštvo od Višeg suda u Beogradu zahteva da se od okrivljenog, koji se i dalje nalazi u pritvoru, privremeno oduzme stan u izgradnji u kuli B u Beogradu na vodi sa garažnim mestom, kao i dva stana na Novom Beogradu i jedna garaža.
Rukometaši jedanaesti na svetu
Korak dalje od Igara u Parizu
foto: ap photo…
Rukometna reprezentacija Srbije završila je nastup na Svetskom prvenstvu u drugom krugu tako da nije ispunila osnovni cilj, a to je plasman u četvrtfinale, što bi obezbedilo plasman u kvalifikacije za učešće na Olimpijskim igrama 2024. godine u Parizu.
Ipak, s obzirom na pređašnje rezultate, ovaj put državni tim, koji od kraja 2020. godine vodi španski stručnjak Toni Đerona, nije razočarao: u prvom delu grupne faze savladani su Alžir (36:27) i Katar (34:24) i pretrpljen minimalni poraz od Nemačke (33:34), dok je u drugom delu reprezentacija Srbije na startu, u odlučujućoj utakmici za plasman u četvrfinale poražena od Norveške (31:28), da bi potom pobedila Argentinu (28:22) i Holandiju (32:30).
Na kraju su naši rukometaši zauzeli 11. mesto, što je najbolji plasman na velikim takmičenjima u poslednjoj deceniji, ali sada im preostaje da se nadaju da će preko Evropskog prvenstva narednog januara uspeti da izbore vizu za Olimpijadu.
Naravno, neophodno je da prvo prođu kvalifikacije za EP, gde su im rivali ponovo Norvežani, pa da izbore visok plasman na prvenstvu u Nemačkoj i zauzmu jedno od dva preostala mesta za olimpijske kvalifikacije, koje su na programu u martu 2024. godine.
Izvesno je da je sa Đeronom na čelu reprezentacija dobila na kvalitetu, što su potvrdile igre protiv favorizovanih timova Nemačke i Norveške i pohvale njihovih selektora i igrača, i zato, bez obzira na veoma težak put, postoji šansa da stigne do Pariza.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zbog čega se stanar Bele kuće nameračio na Grenland? I zašto nije prvi predsednik koji je Danskoj nudio pare za zaleđeno ostrvo? Šta o svemu tome kažu Inuiti koji na njemu žive, zvanični Kopenhagen, Evropljani i ostali? U čemu leže stvarni američki interesi? Kako mogu izgledati koraci Vašingtona za preuzimanje Grenlanda? I koliko je realna američka okupacija ovog ostrva
Grenland je negostoljubivo ostrvo – oko 80 odsto teritorije prekriveno je ledom i u centralnim delovima ostrva temperatura je u proseku minus 31 stepen Celzijusa, a ume i da padne do minus 67. U takvim uslovima eksploatacija prirodnih resursa bušenjem i rudarenjem veoma je teška, ponekad i nemoguća
Rut, majka dvoje dece, koja stanuje na pet minuta peške od mesta pogibije Rene Gud i koja je prošla obuku za posmatranje poštovanja Ustava, kaže za “Vreme” da u danima nakon ubistva Rene Gud Mineapolis liči na poprište s obrisima građanskog rata i da agenti ICE idu od vrata do vrata, ali da su njene komšije još odlučnije da se suprotstave “njihovom teroru” nakon ove tragedije
Svedoci smo uznemiravajuće situacije: dok Evropljani brane suverenitet Ukrajine, Tramp je pogazio suverenitet Venecuele, a povodom Grenlanda preti suverenitetu Danske. Igra haosa tek je počela. Svetski lideri pokušavaju da pronađu odgovor kako da se suoče sa talasom Trampove nove izvedbe američkog imperijalizma. Posle vojne operacije u Venecueli nameće se pitanje šta taj agresivni, neokolonijalni potez, direktno suprotan međunarodnom pravu, znači za ostatak sveta
Verski režim u Iranu rešio je da i ovaj talas protesta uguši u krvi. To će mu poći za rukom ukoliko Sjedinjene Države ne intervenišu. Donald Tramp bi pre mogao biti zainteresovan za mini-bombardovanje nego za pokušaj promene režima
Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija
Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!