

Novi broj „Vremena“
„Siromašniji glasači su jeftiniji za održavanje“
U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“




"Nećemo se baviti poslovima koji podrazumevaju kršenje zakona ili kompanijskih pravila u vezi sa finansiranjem, prihvatanjem usluga i slično, bez obzira na to što, kao posledica, pojedini poslovi mogu biti izgubljeni"
Pre mesec i po dana u Beogradu je, u organizaciji Biznis info grupe i nedeljnika „Vreme“, održana konferencija pod nazivom „Etika i promovisanje lekova“.
Ministar zdravlja, kao i predstavnici farmaceutske industrije, Lekarske komore i državnih institucija govorili su o tome da li novi pravilnik o oglašavanju lekova može doprineti etičkom, profesionalnom i transparentnom odnosu između farmaceutske industrije, lekara i pacijenata i kakva je u tome uloga komora i profesionalnih udruženja. Jedan od učesnika konferencije i predstavnik glavnog sponzora ovog događaja direktor odseka Bayer Health Care kompanije Bayer u Srbiji, Manuel Neitsch, u intervjuu za „Vreme“ govori o fer principima poslovanja za koje se ova kompanija zalaže i otkriva kakav je odnos kompanije prema zaposlenima koji se o te principe ogluše.
„VREME„: Da li uslovi koji vladaju na tržištu lekova u Srbiji učesnicima omogućavaju fer utakmicu?
MANUEL NEITSCH: Zapravo, postoji nekoliko aspekata sa kojih bi se mogao dati razumljiv odgovor na vaše pitanje.
Prvi je zakonodavni. Nama u kompaniji Bayer Health Care je drago što možemo da primetimo da je srpsko zakonodavstvo, uopšte govoreći, od sredine maja kada je novi Zakon o lekovima stupio na snagu, nekoliko koraka bliže propisima EU. S druge strane, praktična primena Zakona u nekim bitnim segmentima zavisi od odredbi koje su nejasne i mogu biti predmet različitih interpretacija.
Okvir je jasan za sve učesnike, zato je odgovor na pitanje – „da, uslovi postoje“. Ipak, problem nije u tome. Pitanje je kako da svi primenimo ta pravila u okviru naših svakodnevnih radnih aktivnosti kako bismo osigurali fer igru, a ne kratkotrajnu konkurentsku prednost.
Da bi se osiguralo da Bayer Health Care podržava ovaj tip ponašanja, započeli smo internu i eksternu kampanju početkom godine pod nazivom „Igraj po pravilima“. Cilj ove kampanje je da promovišemo postupanje u skladu sa pravilima propisanim od strane srpskih zakonodavaca i da pokažemo našim partnerima i kolegama koliko je važno da slede ova pravila i, na taj način, unaprede sistem zdravstvene zaštite.
Naše mišljenje je: što je precizniji i transparentniji sistem donošenja odluka, manje su šanse za zloupotrebu.
Koliko je, po vašem mišljenju, Zakon o oglašavanju lekova u Srbiji precizno formulisan?
Pravilnik je veoma precizan i jasno definiše šta je dozvoljeno a šta nije prilikom oglašavanja lekova. Naša je odgovornost, kao profesionalaca u zdravstvu, da sledimo ova pravila i učvrstimo temelj srpskog zdravstva.
Ponosan sam što mogu da kažem da su Bajerove promotivne aktivnosti u Srbiji uvek bile u okviru striktnih kompanijskih pravila ponašanja, kao i u svim EU zemljama – Nemačkoj, Francuskoj, Austriji. Uvek smo birali suptilniji način oglašavanja kako bismo podigli svest o postojanju određene bolesti i uticali na zdravije društvo, naspram drugih načina koji bi unapredili naš finansijski status.
Veoma nam je važno da poštujemo srpske zakone i druge propise zato što to utiče ne samo na srpsko tržište već i na hiljade ljudi koji bi trebalo da povrate poverenje u zdravstvene profesionalce, naročito nakon svih afera tokom 2010, i da prime najbolje lekove, a ne najbolje promovisane lekove.
Da li postoji jasna razlika u direktnom i indirektnom oglašavanju lekova?
Verujem da svi učesnici sistema zdravstvene zaštite jasno znaju da razlikuju direktno i indirektno oglašavanje. Niko od nas ne može potpuno da isključi jedan ili drugi tip oglašavanja, već će izabrati najbolji način prezentovanja lekova profesionalnoj i opštoj javnosti.
Bayer snažno veruje da je svrha oglašavanja pružanje istinite, proverljive, kompatibilne i jasne medicinske informacije o lekovima zdravstvenim profesionalcima. Ukoliko lekar ima kompletnu i sveobuhvatnu informaciju o različitim lekovima i terapijskim opcijama, on/ona je u mogućnosti da izabere najprikladniji lek za svog pacijenta.
Jedan od vodećih principa na kojima počiva poslovanje vaše kompanije je upravo – fer poslovanje. Šta to, konkretno, podrazumeva?
Bayer je cenjen kao moćna kompanija. Dok je reputacija kompanije proizvod dugogodišnjeg rada, nesmotreni i nepravilni postupci samo jednog zaposlenog mogu nauditi našem ugledu dok trepnete. Veoma se trudimo da to sprečimo. Ta vrsta discipline zahteva od svih zaposlenih da se u svojim poslovima rukovode razumnim principima, posebno onim određenim od strane naše „Politike korporativne usklađenosti“.
Korporativna usklađenost odnosi se na zakonito i pošteno vođenje poslova kompanije. Svaki zaposleni je u obavezi da poštuje sve primenjive zakone i korporativne smernice u njegovom ili njenom radu za Bayer. Mi smo konstantno u žiži javnosti, i sistematskom primenom naše „Politike korporativne usklađenosti“ pokazujemo medijima, našim investitorima, konkurenciji, vlastima i našim poslovnim partnerima da je poštovanje pravila sastavni deo naše korporativne kulture.
Kakva je politika vaše kuće u slučaju kršenja etičkih normi prilikom promovisanja lekova i da li je bilo slučajeva kršenja tih normi u poslednje vreme?
Ukoliko zaposleni prekrše principe „Politike korporativnog usklađivanja“, suočavaju se sa ozbiljnim posledicama, kao što su novčane ili kazne zatvora, zahtevi za nadoknadu štete, sankcije predviđene Zakonom o radu i potencijalni prekid radnog odnosa. Kršenje utvrđenih pravila i kodeksa ipak na kraju šteti kompaniji, pa niko ne može tvrditi da je kršio Zakon u interesu kompanije.
Bayer želi da uspe na konkurentskom polju tako što će biti inovativan, kvalitetan, pouzdan i fer. Ako je jedini način da zaključimo posao taj da postupimo nelegalno ili neetički, odustaćemo od tog posla. Zaposleni koji odbije posao pod takvim okolnostima nikada neće pretrpeti posledice.
Vaša kompanija je potpisala dokument „Code of conduct„, kojim je izričito zabranjeno finansiranje političkih partija i političara. Da li je tokom vašeg poslovanja u Srbiji bilo izazova u smislu da vam je neko iz političke strukture direktno ili indirektno zatražio neku vrstu finansijske nadoknade, kako bi vam izašao u susret?
Niko iz političke strukture u Srbiji nikada, na direktan ili indirektan način, nije nam tražio novac ili bilo kakav vid finansijske kompenzacije kako bi nam izašao u susret. Kada ste već to pomenuli, da razjasnimo nešto – Bayer neće tolerisati korupciju. Prema tome, zaposlenima u Bayeru je izričito zabranjeno da na nezakonit način utiču na poslovne partnere, bilo da je to u vidu usluga, poklona ili odobravanja drugih prednosti bilo gde u svetu. Ovo pravilo se posebno odnosi na poslovanje sa pojedincima koji rade kao predstavnici vladinih agencija ili drugih državnih institucija. Nikakva količina potencijalnih dodatnih prihoda ili zarade ne može opravdati nelegalno poslovanje.
Da li vaša kompanija na iste načine posluje u Srbiji, na Balkanu i u zemljama Evropske unije? Da li su vaša interna i pravila koja postavljaju države podudarna?
Odgovor je jednostavno „da“. Visoki standardi kompanije Bayer primenjuju se u svim našim odsecima širom sveta: u Srbiji, Nemačkoj, Kini, Južnoj Africi, Kanadi i Argentini. Bayer je globalno preduzeće sa osnovnom delatnošću u oblasti zdravstvene zaštite, ishrane i materijala visoke tehnologije. Proizvodi i usluge ove kompanije osmišljeni su tako da mogu da koriste ljudima i da poboljšaju njihov kvalitet života bilo gde u svetu.
Inoviranje je takođe uvek bilo u fokusu naše strategije – ono doprinosi razvoju i tako štiti naš uspeh. Grupa Bayer je posvećena načelima održivog razvoja i svojoj ulozi društveno i moralno odgovornog kolektivnog građanina. Naša načela podjednako su važna u svim zemljama u kojima poslujemo, i imaju suštinski značaj za dugoročni uspeh naše kompanije, kao i za dobru saradnju sa profesionalnom javnošću i posvećenost opštoj javnosti.
Kompanija Bayer Health Care ima veliko razumevanje za posledice svetske ekonomske krize na srpsko zdravstvo. Zbog toga smo, u dogovoru sa prethodnim rukovodstvom Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje Srbije (RZZO), donirali tokom 2010. naš najsavremeniji lek protiv raka jetre pacijentima u Srbiji sa ovom veoma teškom i smrtonosnom dijagnozom. Postupajući tako, tokom 2010. donirali smo lekova u ukupnom iznosu od gotovo 300.000 evra. Na našu veliku radost, dosta pacijenata je imalo koristi od ove naše donacije. Otvoreni smo za saradnju i spremni da se, na neki način, dogovorimo sa zdravstvenim vlastima i definišemo kako bismo mogli da nastavimo da lečimo pacijente sa uznapredovalim rakom jetre.
Manuel Neitsch rođen je 1972. u Španiji. Diplomirao je 1994. godine na Bostonskom univerzitetu, u državi Masačusets, na odseku Ekonomija i međunarodni odnosi. Karijeru je započeo u kompaniji MAROAN S.L. u Španiji, a zatim je prešao u Kreditnu banku Španije (Banco Espaćol de Crédito (BANESTO)) gde je ostao do 1995. kada prelazi u Banco Pastor.
Godine 1996. počinje da radi u Schering Espaća S.A., u Španiji, kao product manager. Napredovao je i postao product manager na nivou Evrope za upravljanje Odsekom za menopauzu, u periodu 2004–2007, a zatim direktor marketinškog odeljenja za upravljanje sektorima za menopauzu i ginekološku terapiju u Bayer Schering Pharma AG u Nemačkoj. Trenutno je direktor odseka Bayer Health Care kompanije Bayer u Srbiji.
Ima 14 godina profesionalnog iskustva u sektoru farmaceutske industrije sa marketinškim iskustvom na lokalnom i internacionalnom nivou.
Oženjen je i otac dvoje dece.


U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“


Kako je Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu? To je tema novog „Vremena“


U trenutku u kojem je pažnja čitave svetske javnosti usmerena na fudbalske terene Amerike, Meksika i Kanade, i kada je glavno pitanje da li će Lionel Mesi sa Argentinom ponovo osvojiti titulu prvaka sveta ili će Francuzi ovog puta da im se osvete za poraz u finalu 2022. godine, srpsku javnost potresla je informacija da je nekadašnji predsednik Fudbalskog saveza Srbije (FSS) Slaviša Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu


Beogradski advokat Ivan Ninić kaže za “Vreme” da je u Srbiji upotreba Skaj komunikacije strogo kontrolisana i hirurški ograničena isključivo na nivo izvršilaca na terenu, dok je u Crnoj Gori ona postala alat za demontažu kriminalizovanog državnog aparata. On smatra da su razlozi za ovu selektivnu primenu pravno-političke prirode, jer u Srbiji Aleksandar Vučić još uvek drži pod kontrolom sektor bezbednosti i odlučuje šta će biti predmet tužilačkog procesuiranja


U Srbiji od malignih bolesti svake godine oboli desetine hiljada ljudi. Iza svake statistike su ljudi koji se ne mogu svesti samo na broj. “Vreme” istražuje kako izgleda put od dijagnoze do lečenja – od kapaciteta zdravstvenog sistema i dostupnosti terapija, do svakodnevnog života obolelih i izuzetnoj važnosti psihoonkološke podrške
Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija
Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve