Rezolucija o Srebrenici
Dačić: Vanredna sednica Saveta bezbednosti UN o BiH na zahtev Rusije
Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH
Nekome ko nije pokazao minimum volje i kapaciteta da sačini svoj program rada, nego je prepisivao tuđi i zastareli program, ne treba dati na upravljanje jednu od vodećih naučnih kuća u Republici Srbiji
Institucija u kojoj radim, Institut za multidisciplinarna istraživanja Univerziteta u Beogradu, jedna je od vodećih naučnoistraživačkih organizacija u Srbiji. Sa 72 doktora nauka i 32 doktoranda, 50 godina tradicije i velikim brojem nacionalnih i međunarodnih projekata, naš Institut ispunjava sve uslove za status instituta od nacionalnog značaja. Mi spadamo među pet najstarijih multidisciplinarnih instituta na svetu, a naš alumni obuhvata veliki broj ostvarenih naučnih radnika i stručnjaka u različitim oblastima.
Zbog svega navedenog mogu sa sigurnošću reći da Institut predstavlja vredan resurs Republike Srbije. Taj resurs je važan za obrazovanje (ne samo studenata doktorskih i redovnih studija, već i lekara i drugih struka sa kojima sarađujemo), upravu (kroz ekspertize, izradu planova i strategija), privredu (na nedavni poziv Fonda za inovacionu delatnost, naš Institut je prijavio više inovacija od bilo koje druge institucije u Republici), međunarodnu saradnju i promociju zemlje.
Povod za ovaj tekst su aktuelni izbori za direktora Instituta, na kojima je Upravni odbor podržao kandidata koji je dobio negativno mišljenje Naučnog veća. Po Zakonu o nauci i istraživanjima član 62, Naučno veće u procesu izbora direktora daje mišljenje Upravnom odboru. Mišljenje o kandidatima se može a ne mora prihvatiti, što je, čini se, u koliziji sa Zakonom o visokom obrazovanju u kome član 6 kaže da autonomija univerziteta, a naš Institut je deo Univerziteta u Beogradu, podrazumeva i pravo na izbor organa upravljanja. No, bilo kako bilo, ono što najviše zabrinjava jesu razlozi dati u obrazloženju negativnog mišljenja:
1. Neispunjavanje uslova konkursa, po kojima kandidat mora da ima iskustvo u rukovođenju naučnoistraživačkim projektom ili potprojektom.
2. Preuzimanje značajnog dela Programa i plana rada Instituta iz 2008. godine, koji je podneo tadašnji direktor Instituta. Kada kažem preuzimanja, mislim prepisivanja od reči do reči teksta starog više od decenije u Programu i planu za period 2020–2023, zbog čega je podnet i zahtev za utvrđivanje povrede Kodeksa profesionalne etike Univerziteta u Beogradu.
3. Kandidat nema nijedan rad u najvišoj naučnoj kategoriji, niti razvijenu međunarodnu saradnju.
Sve ovo, a posebno skandal sa prepisivanjem, indukovalo je diskusiju između zaposlenih, Veća, Upravnog odbora i Ministarstva, u kojoj se navode različiti formalni i neformalni argumenti. Međutim, čini se da se iz vida gubi jednostavna činjenica da nekome ko nije pokazao minimum volje i/ili kapaciteta da sačini svoj program rada, nego je prepisivao tuđi i zastareli program, ne treba dati na upravljanje jednu od vodećih naučnih kuća u Republici Srbiji.
Zanimljivo je da čitav proces prate i intenzivni pritisci. Na Institutu je pokrenuto potpisivanje „Peticije za poštovanje profesionalnih i etičkih kriterijuma i uslova konkursa za izbor direktora“, koju je potpisalo oko polovine naučnika Instituta koji su trenutno u zemlji. Mnogi istraživači, posebno oni mlađi, zbog pritisaka i širenja dezinformacija, nisu se usudili da daju podršku. Takođe, meni lično je priprećeno, kada se raščulo da ću postupiti kao uzbunjivač po ovom pitanju, da će se u medijima postaviti i pitanje mojih „krivičnih prijava“, koje nisu ništa drugo do lažne anonimne dojave i kuloarska ogovaranja. Vezano za to mogu samo da kažem: Izvolite, gospodo, izaći pod imenom i prezimenom, pa se vidimo na sudu.
Za kraj, možemo mi diskutovati da li je konkurs sproveden po zakonu ili ne i da li je reč o plagijatu ili ne, ali se ne može raspravljati o zdravom razumu. Ako hoćemo da Univerzitet u Beogradu napreduje na Šangajskoj listi, čemu instituti daju izuzetan doprinos (naš Institut generiše svake godine oko 100 radova, od čega je polovina u najvišoj naučnoj kategoriji), moramo pažljivo negovati nauku koja može mnogo da doprinese, ali predstavlja „nežnu biljku“, fragilan sistem koji zahteva i dobro rukovođenje i atmosferu koja promoviše kreativan rad i naučnu izvrsnost. Zato molim u ime mojih kolega i našeg Instituta, kao i nauke u Srbiji: Draga moja državo, ne traći svoje resurse, budi dobar baštovan.
Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
“Spin diktator treba da ubedi javnost da je on kompetentan lider. Zato mu je potreban ekonomski rast. Njegov problem je što mu je za ekonomski rast potreban savremeni sektor usluga zasnovan na znanju – a za to mu je potrebna kreativna klasa, preduzetnici i profesionalci sa visokim obrazovanjem. Dakle, ekonomski problem spin diktatora je taj što mu je za ekonomski rast potrebna obrazovana klasa, ali ako ova klasa postane previše brojna, ona postaje previše skupa za utišavanje i/ili kooptiranje. A što se više novca troši na utišavanje obrazovane klase, to ga je manje za ostatak društva”
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve