Prilično sam siguran da se Evroprajd neće održati onako kako je zamišljen, kao jednonedeljna manifestacija u Beogradu. Policija može da štiti povorku koja šeta gradom po unapred utvrđenoj ruti, ali ne i pojedinačne učesnike kada se rasprše po gradu. Oni bi, nažalost, bili skoro sigurno izloženi nasilju. Najviše što očekujem je jednodnevna manifestacija kao i do sada.
Foto: Dragan Kujundžić
Naše društvo skoro ništa ne čini radi zaštite ljudi istopolne orijentacije i dopušta užasne javne izlive mržnje prema njima, kao što je bio govor vladike banatskog Nikanora pre dve nedelje. Niti je Crkva na to reagovala, a nije mu prvi put, niti se ograđuje od predsednika nekih manjih parlamentarnih stranaka, gde dominiraju Dveri i Zavetnici, koji bukvalno huškaju na nasilje nad njima. Uostalom, Beograd ima novog gradonačelnika, koji je već najavio da neće učestvovati na Evroprajdu.
Zašto u Srbiji ova predrasuda, praćena skoro patološkom mržnjom, tako teško može da se promeni, posebna je tema. Ključ je naravno u karakteru patrijarhalne i autoritarne kulture, koja u konceptu “muškosti” nasuprot konceptu “ženske slabosti” vidi temeljnu organizaciju porodice i društva, i na njoj zasnovan model potpune muške dominacije. Tu uzgred imate odgovor na pitanje zašto mnoge muškarce toliko uznemirava muški homoseksualizam dok su prema ženskom indiferentni. Ta patrijarhalna podela i dominacija jedne rodne uloge odbijaju svaku mogućnost da, kako je govorio Jung, prepoznamo u sebi princip drugog pola. Za homofobe muškarac istopolne orijentacije “nije muškarac”, on je osoba koju bi rado tukli, što je psihoanalitički zanimljivo – ipak bi je dodirivali, ali kroz batine.
Socijaldemokratska unija (SDU) bila je kao politička stranka dosta različito organizovana od drugih stranaka devedesetih u Srbiji. Recimo, imala je u svom statutu jasno definisanu mogućnost frakcija. I Socijaldemokratsku omladinu (SDO) koja je bila sasvim samostalna u radu. Upravo je ona, kao dosledan branilac ljudskih prava, rešila da štiti ljude istopolne seksualne orijentacije. Tada nije bilo mnogo NVO koje su se time bavile, a i neki od njihovih osnivača počeli su svoj rad u SDO-u. To je imalo za posledicu da su nam grupice neonacista dva puta demolirale sedište stranke i pretukle sve koje su zatekle unutra. Posebno je bilo dramatično 2001. godine, prilikom organizacije prve Prajd šetnje posle političkih promena, gde je policija potpuno podbacila u proceni mogućeg nasilja. Tada su mnogi učesnici pretučeni, neki policajci ozbiljno povređeni a prilično velika masa je krenula Ulicom kralja Milana da zapali sedište SDU-a koje je tada bilo u blizini Trga Slavija. Policija je to jedva sprečila.
Od dolaska SNS-a na vlast nema više nasilja. Razlog možete videti prilikom suđenja Dijani Hrkalović i kriminalnoj grupi Belivuk. BIA i MUP su manje-više preko njih potpuno kontrolisali navijačke grupe, koje jesu udarna pesnica svakog uličnog nasilja na ovakvim događajima. Ali, s obzirom na to da se broj nerešenih problema za vlast u Srbiji umnožava, od problema Kosova do problema energenata, nije sigurno da će ova pseudotolerancija Prajda važiti i ubuduće. Netolerantna vlast neće postati stvarno tolerantna. Naprotiv, mislim da će se prava tih društveno marginalizovanih ljudi jako suziti.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zbog čega se stanar Bele kuće nameračio na Grenland? I zašto nije prvi predsednik koji je Danskoj nudio pare za zaleđeno ostrvo? Šta o svemu tome kažu Inuiti koji na njemu žive, zvanični Kopenhagen, Evropljani i ostali? U čemu leže stvarni američki interesi? Kako mogu izgledati koraci Vašingtona za preuzimanje Grenlanda? I koliko je realna američka okupacija ovog ostrva
Grenland je negostoljubivo ostrvo – oko 80 odsto teritorije prekriveno je ledom i u centralnim delovima ostrva temperatura je u proseku minus 31 stepen Celzijusa, a ume i da padne do minus 67. U takvim uslovima eksploatacija prirodnih resursa bušenjem i rudarenjem veoma je teška, ponekad i nemoguća
Rut, majka dvoje dece, koja stanuje na pet minuta peške od mesta pogibije Rene Gud i koja je prošla obuku za posmatranje poštovanja Ustava, kaže za “Vreme” da u danima nakon ubistva Rene Gud Mineapolis liči na poprište s obrisima građanskog rata i da agenti ICE idu od vrata do vrata, ali da su njene komšije još odlučnije da se suprotstave “njihovom teroru” nakon ove tragedije
Svedoci smo uznemiravajuće situacije: dok Evropljani brane suverenitet Ukrajine, Tramp je pogazio suverenitet Venecuele, a povodom Grenlanda preti suverenitetu Danske. Igra haosa tek je počela. Svetski lideri pokušavaju da pronađu odgovor kako da se suoče sa talasom Trampove nove izvedbe američkog imperijalizma. Posle vojne operacije u Venecueli nameće se pitanje šta taj agresivni, neokolonijalni potez, direktno suprotan međunarodnom pravu, znači za ostatak sveta
Verski režim u Iranu rešio je da i ovaj talas protesta uguši u krvi. To će mu poći za rukom ukoliko Sjedinjene Države ne intervenišu. Donald Tramp bi pre mogao biti zainteresovan za mini-bombardovanje nego za pokušaj promene režima
Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija
Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom
Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!