

Novi broj „Vremena“
Kako pobediti SNS: Masom protiv sile
Krenulo je! Festival asfaltiranja, crni fondovi, podmićivanje, pretnje… a šta protiv toga mogu studenti, opozicija i građani? „Vreme“ u novom broju ide u susret lokalnim izborima krajem marta




Evropska unija i njeni partneri još jednom su Srbiju svrstali u grupu problematičnih zemalja, ovoga puta jer su uočili da je Srbija jedna od onih država preko koje „razni“ pokušavaju da zaobiđu sankcije Rusiji
Najmanje tri banke i dalje održavaju platni promet sa Rusijom, potvrdili su za Forbes Srbija dva nezavisna izvora upućena u bankarski sektor, ali su zbog osetljivosti teme tražili da ostanu anonimni.
Kako navodi portal, Narodna banka Srbije nije htela da odgovori na pitanje koje banke od početka rata u Ukrajini obavljaju platni promet s Rusijom.
„Neće vam ni potvrditi. Ni oni, ni Uprava za sprečavanje pranja novca, ni bilo ko“, siguran je jedan od naših izvora. Ono što dodatno podgreva mističnost teme jeste i njegova procena da svaka trgovina s Rusijom mora da dobije „odobrenje s vrha“.
Srbija nije uvela sankcije Rusiji, što je učinilo interesantnom i atraktivnom za one koji žele da do Rusije stigne različita roba. Prednost Srbije bila je ta što naše banke mogu nesmetano da obavljaju platni promet s Rusijom.
Evropska unija i njeni partneri još jednom su Srbiju svrstali u grupu problematičnih zemalja, ovoga puta jer su uočili da je Srbija jedna od onih država preko koje „razni“ pokušavaju da zaobiđu sankcije nametnute Rusiji i tamo dopreme proizvode ili delove koji su na listi sankcija, jer bi mogli da budu upotrebljeni za izradu naoružanja i korišćeni na ukrajinskom frontu.
Stejt departmenta nedavno je saopšti da su Sjedinjene Američke Države svesne postojanja i razmatraju izveštaje o srpskim kompanijama koje, nasuprot sankcijama, Rusiji izvoze dobra koja se mogu koristiti u vojnoj industriji, navodi se u odgovoru na upit Glasa Amerike.
“Ponovo pozivamo Srbiju da se pridruži međunarodnim sankcijama kako bi Rusija odgovarala za zločine i kršenja koje je počinila u Ukrajini”, ukazao je Stejt department.
Reakciji američkih vlasti na navode o kršenju sankcija Rusiji srpskih kompanija – prethodiće temeljna i ozbiljna istraga dela američke administracije zadužene za primenu kaznenih mera, izjavio je za Glas Amerike američki diplomata u penziji Danijel Frid.
“Srbija nije jedina država čije bi kompanije mogle da izbegavaju primenu sankcija. U brojnim slučajevima, vlade nisu svesne postupaka kompanija u okviru jedne države. Bilo je mnogo pojedinaca koje su vlade kažnjavale u zemljama koje podržavaju Ukrajinu i sankcije Rusiji”, kaže Frid.
Prema nedavnom istraživanju, više srpskih kompanija u Rusiju izvoze robu i dobra takozvane dvostruke namene. Nalaze se na meti zapadnih sankcija pošto se mogu koristiti za rusko naoružanje – upotrebljeno pri invaziji na Ukrajinu.
Roba dvostruke namene, na šta ukazuje i naziv, može se koristiti u vojne i civilne svrhe.
Izvoz se, kako u istraživanju navodi Radio Slobodna Evropa (RSE), obavlja uprkos obećanju predsednika Aleksandra Vučića da Srbija neće služiti kao kanal za zaobilaženje sankcija koje su Rusiji uvele Sjedinjene Države i Evropska unija.
B.G./Forbes Srbija/Glas Amerije/Slobodna Evropa
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Krenulo je! Festival asfaltiranja, crni fondovi, podmićivanje, pretnje… a šta protiv toga mogu studenti, opozicija i građani? „Vreme“ u novom broju ide u susret lokalnim izborima krajem marta


SNS je kampanju za netom raspisane izbore počeo već pre nekoliko meseci. Za naprednjake ovi izbori imaju ogroman značaj, popularnost im se strovalila, valja to nadoknaditi, prikazati da ih “narod još hoće”. Nema sumnje da će vreće novca, megavati energije i najširi slojevi batinaštva biti angažovani u ovu svrhu. Verovatno će biti i žešće nego prošle godine u Kosjeriću. A sa čim će opozicija – kako ova stranačka, tako i studentski pokret – protiv SNS i kako? U jednoj ili više kolona? Kakva ih situacija čeka? Gde će biti najgora borba? I, nije li zanimljiv pokazatelj da se sva mesta u kojima će izbori biti održani suočavaju sa zastrašujućom depopulacijom, a sve po pravilu – što je SNS jači, to je stanovnika manje


O iskustvima izbornog procesa govore za “Vreme” Vukosava Crnjanski, direktorka CRTE, Slobodan Orlović, profesor ustavnog prava Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, i Zoran Gavrilović, izvršni direktor Biroa za društvena istraživanja (BIRODI)


Pravnik Milan Tasić je na skupu 11. februara tražio da se “najbliža familija ubice Rastka Jovića trajno iseli iz opštine Surdulica, jer sumnja da će posle teškog ubistva sa predumišljajem bilo koji sud moći da im ikada više omogući bezbednost”. Dakle, da se iseli albanska porodica koja nema nikave veze sa smrću u saobraćajnoj nesreći za koju je osumnjičen brat vlasnika pekare. Novi protest – verovatno sa istim zahtevom – najavljen je za 26. februar


Otkud ovaj i ovakav kod Vučića na Tiktoku? Izbor nije slučajan, ali jeste besmislen. Namera onog ko je to smislio bila je da pošalje poruku kako je vlast “bliska”, “normalna”... To je potez očajnika, jer mladi su na ulici, razbijaju im glave, vijaju ih po mraku, dok deca čak i u vrtićima govore: “Kad porastem, biću student”. Vučić je zauvek izgubio mladost ove zemlje
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve