

Analiza
SNS u televizijskim debatama cilja lenje i kolebljive birače
Kako se ko snalazi u debatama? Zašto se tamo ide ili ne ide? O tome piše „Vreme“ u novom broju


Evropska unija i njeni partneri još jednom su Srbiju svrstali u grupu problematičnih zemalja, ovoga puta jer su uočili da je Srbija jedna od onih država preko koje „razni“ pokušavaju da zaobiđu sankcije Rusiji
Najmanje tri banke i dalje održavaju platni promet sa Rusijom, potvrdili su za Forbes Srbija dva nezavisna izvora upućena u bankarski sektor, ali su zbog osetljivosti teme tražili da ostanu anonimni.
Kako navodi portal, Narodna banka Srbije nije htela da odgovori na pitanje koje banke od početka rata u Ukrajini obavljaju platni promet s Rusijom.
„Neće vam ni potvrditi. Ni oni, ni Uprava za sprečavanje pranja novca, ni bilo ko“, siguran je jedan od naših izvora. Ono što dodatno podgreva mističnost teme jeste i njegova procena da svaka trgovina s Rusijom mora da dobije „odobrenje s vrha“.
Srbija nije uvela sankcije Rusiji, što je učinilo interesantnom i atraktivnom za one koji žele da do Rusije stigne različita roba. Prednost Srbije bila je ta što naše banke mogu nesmetano da obavljaju platni promet s Rusijom.
Evropska unija i njeni partneri još jednom su Srbiju svrstali u grupu problematičnih zemalja, ovoga puta jer su uočili da je Srbija jedna od onih država preko koje „razni“ pokušavaju da zaobiđu sankcije nametnute Rusiji i tamo dopreme proizvode ili delove koji su na listi sankcija, jer bi mogli da budu upotrebljeni za izradu naoružanja i korišćeni na ukrajinskom frontu.
Stejt departmenta nedavno je saopšti da su Sjedinjene Američke Države svesne postojanja i razmatraju izveštaje o srpskim kompanijama koje, nasuprot sankcijama, Rusiji izvoze dobra koja se mogu koristiti u vojnoj industriji, navodi se u odgovoru na upit Glasa Amerike.
“Ponovo pozivamo Srbiju da se pridruži međunarodnim sankcijama kako bi Rusija odgovarala za zločine i kršenja koje je počinila u Ukrajini”, ukazao je Stejt department.
Reakciji američkih vlasti na navode o kršenju sankcija Rusiji srpskih kompanija – prethodiće temeljna i ozbiljna istraga dela američke administracije zadužene za primenu kaznenih mera, izjavio je za Glas Amerike američki diplomata u penziji Danijel Frid.
“Srbija nije jedina država čije bi kompanije mogle da izbegavaju primenu sankcija. U brojnim slučajevima, vlade nisu svesne postupaka kompanija u okviru jedne države. Bilo je mnogo pojedinaca koje su vlade kažnjavale u zemljama koje podržavaju Ukrajinu i sankcije Rusiji”, kaže Frid.
Prema nedavnom istraživanju, više srpskih kompanija u Rusiju izvoze robu i dobra takozvane dvostruke namene. Nalaze se na meti zapadnih sankcija pošto se mogu koristiti za rusko naoružanje – upotrebljeno pri invaziji na Ukrajinu.
Roba dvostruke namene, na šta ukazuje i naziv, može se koristiti u vojne i civilne svrhe.
Izvoz se, kako u istraživanju navodi Radio Slobodna Evropa (RSE), obavlja uprkos obećanju predsednika Aleksandra Vučića da Srbija neće služiti kao kanal za zaobilaženje sankcija koje su Rusiji uvele Sjedinjene Države i Evropska unija.
B.G./Forbes Srbija/Glas Amerije/Slobodna Evropa
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Kako se ko snalazi u debatama? Zašto se tamo ide ili ne ide? O tome piše „Vreme“ u novom broju


U novom broju „Vreme“ donosi niz analiza i intervjua u susret izborima 25. oktobra


Ovo je borba između onih koji se bore za opšte dobro i onih koji su zarobili državu, koji siluju društvo i rasturaju ga. U toj borbi ova prva strana mora da pobedi. U protivnom postaćemo, kao one zemlje Latinske Amerike u kojima narko karteli državu drže zarobljenom: povezani su s političarima, krajnjom desnicom, najčešće i sa Crkvom, sa vojskom i policijom i, naravno, vrhovnim sudom


Vlast Peti oktobar najradije pamti po zapaljenoj Skupštini. Ali taj dan je počeo jedanaest dana ranije, na izborima koje je izgubio Slobodan Milošević. Uoči glasanja 25. oktobra, Žarko Korać i Ivan Marović za “Vreme” govore o dve različite opozicije, kontroli glasova i mogućnosti da neizvestan rezultat otvori novi spor oko izborne volje


Studenti širom Srbije zvone na vrata tokom kampanje – svaki tim na stotine dnevno. Otprilike polovina vrata se otvori i iza njih su nekad nasmejana, nekad mrka lica. Ali cilj su – apstinenti. Jedan hod stepeništima novobeogradskog bloka
Intervju: Jovo Bakić, sociolog, profesor Univerziteta u Beogradu
Pobedićemo, narod pravi kampanju za sve nas Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve