
Novi broj „Vremena“
Rat oko KK Partizan: Između režima i navijača
Tuče na tribinama, režimski napadi na partijskog saborca Ostoju Mijailovića, navijačko negodovanje… „Vreme“ istražuje šta se dešava oko košarkaškog kluba Partizan
Foto: Pixabay/Oksana
Evropska unija i njeni partneri još jednom su Srbiju svrstali u grupu problematičnih zemalja, ovoga puta jer su uočili da je Srbija jedna od onih država preko koje „razni“ pokušavaju da zaobiđu sankcije Rusiji
Najmanje tri banke i dalje održavaju platni promet sa Rusijom, potvrdili su za Forbes Srbija dva nezavisna izvora upućena u bankarski sektor, ali su zbog osetljivosti teme tražili da ostanu anonimni.
Kako navodi portal, Narodna banka Srbije nije htela da odgovori na pitanje koje banke od početka rata u Ukrajini obavljaju platni promet s Rusijom.
„Neće vam ni potvrditi. Ni oni, ni Uprava za sprečavanje pranja novca, ni bilo ko“, siguran je jedan od naših izvora. Ono što dodatno podgreva mističnost teme jeste i njegova procena da svaka trgovina s Rusijom mora da dobije „odobrenje s vrha“.
Srbija nije uvela sankcije Rusiji, što je učinilo interesantnom i atraktivnom za one koji žele da do Rusije stigne različita roba. Prednost Srbije bila je ta što naše banke mogu nesmetano da obavljaju platni promet s Rusijom.
Evropska unija i njeni partneri još jednom su Srbiju svrstali u grupu problematičnih zemalja, ovoga puta jer su uočili da je Srbija jedna od onih država preko koje „razni“ pokušavaju da zaobiđu sankcije nametnute Rusiji i tamo dopreme proizvode ili delove koji su na listi sankcija, jer bi mogli da budu upotrebljeni za izradu naoružanja i korišćeni na ukrajinskom frontu.
Stejt departmenta nedavno je saopšti da su Sjedinjene Američke Države svesne postojanja i razmatraju izveštaje o srpskim kompanijama koje, nasuprot sankcijama, Rusiji izvoze dobra koja se mogu koristiti u vojnoj industriji, navodi se u odgovoru na upit Glasa Amerike.
“Ponovo pozivamo Srbiju da se pridruži međunarodnim sankcijama kako bi Rusija odgovarala za zločine i kršenja koje je počinila u Ukrajini”, ukazao je Stejt department.
Reakciji američkih vlasti na navode o kršenju sankcija Rusiji srpskih kompanija – prethodiće temeljna i ozbiljna istraga dela američke administracije zadužene za primenu kaznenih mera, izjavio je za Glas Amerike američki diplomata u penziji Danijel Frid.
“Srbija nije jedina država čije bi kompanije mogle da izbegavaju primenu sankcija. U brojnim slučajevima, vlade nisu svesne postupaka kompanija u okviru jedne države. Bilo je mnogo pojedinaca koje su vlade kažnjavale u zemljama koje podržavaju Ukrajinu i sankcije Rusiji”, kaže Frid.
Prema nedavnom istraživanju, više srpskih kompanija u Rusiju izvoze robu i dobra takozvane dvostruke namene. Nalaze se na meti zapadnih sankcija pošto se mogu koristiti za rusko naoružanje – upotrebljeno pri invaziji na Ukrajinu.
Roba dvostruke namene, na šta ukazuje i naziv, može se koristiti u vojne i civilne svrhe.
Izvoz se, kako u istraživanju navodi Radio Slobodna Evropa (RSE), obavlja uprkos obećanju predsednika Aleksandra Vučića da Srbija neće služiti kao kanal za zaobilaženje sankcija koje su Rusiji uvele Sjedinjene Države i Evropska unija.
B.G./Forbes Srbija/Glas Amerije/Slobodna Evropa
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tuče na tribinama, režimski napadi na partijskog saborca Ostoju Mijailovića, navijačko negodovanje… „Vreme“ istražuje šta se dešava oko košarkaškog kluba Partizan

Najmoćniji čovek u državi, Aleksandar Vučić, potpuno je nemoćan pred Dijanom Hrkom, ožalošćenom ženom čija je pojava još ogolila čemu služi Ćacilend. To je naslovna tema novog „Vremena“

Odluka Dijane Hrke da stupi u štrajk glađu mora se posmatrati u dva konteksta, ljudskom i političkom. Sa ljudske strane, apsolutno svako ko stoji uz nju želi da prekine štrajk glađu i da sačuva zdravlje. Sa političke strane, njen potez je nešto na šta Aleksandar Vučić nema odgovor

Na početku je propagandno-bezbednosni kamp u Pionirskom parku bio mesto “studenata koji žele da uče”, a sada ga Vučić naziva “ostrvom slobode”. Ispada da vlast kreće u oslobađanje države. Od koga? Pa valjda od studenata i građana, nikog drugog

Veliki režimski poraz je i to što su građani, zajedno sa studentima, politički sazreli – bar ogromna većina njih. To se videlo se u Novom Sadu, čulo iz izjava građana i studenata. Sve je manje onih nestrpljivih koji očekuju da se nešto može tokom jedne noći ili jednog dana promeniti. Cilj je blizu, ali valja do njega još tabanati, sve sa ranjenim nogama. Oni studenti koji su sa od žuljeva krvavim čarapama umarširali u Novi Sad simbolički su pokazali da odlučnost postoji i da ih ništa ne može zaustaviti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve