
Saopštenje
„Vreme“ kasni sa razlogom
Novi broj „Vremena“ zbog praznika na kioske stiže u petak (9. januar). Još malo traje velika akcija popusta – 25 odsto jeftinija pretplata
Foto: Pixabay/Oksana
Evropska unija i njeni partneri još jednom su Srbiju svrstali u grupu problematičnih zemalja, ovoga puta jer su uočili da je Srbija jedna od onih država preko koje „razni“ pokušavaju da zaobiđu sankcije Rusiji
Najmanje tri banke i dalje održavaju platni promet sa Rusijom, potvrdili su za Forbes Srbija dva nezavisna izvora upućena u bankarski sektor, ali su zbog osetljivosti teme tražili da ostanu anonimni.
Kako navodi portal, Narodna banka Srbije nije htela da odgovori na pitanje koje banke od početka rata u Ukrajini obavljaju platni promet s Rusijom.
„Neće vam ni potvrditi. Ni oni, ni Uprava za sprečavanje pranja novca, ni bilo ko“, siguran je jedan od naših izvora. Ono što dodatno podgreva mističnost teme jeste i njegova procena da svaka trgovina s Rusijom mora da dobije „odobrenje s vrha“.
Srbija nije uvela sankcije Rusiji, što je učinilo interesantnom i atraktivnom za one koji žele da do Rusije stigne različita roba. Prednost Srbije bila je ta što naše banke mogu nesmetano da obavljaju platni promet s Rusijom.
Evropska unija i njeni partneri još jednom su Srbiju svrstali u grupu problematičnih zemalja, ovoga puta jer su uočili da je Srbija jedna od onih država preko koje „razni“ pokušavaju da zaobiđu sankcije nametnute Rusiji i tamo dopreme proizvode ili delove koji su na listi sankcija, jer bi mogli da budu upotrebljeni za izradu naoružanja i korišćeni na ukrajinskom frontu.
Stejt departmenta nedavno je saopšti da su Sjedinjene Američke Države svesne postojanja i razmatraju izveštaje o srpskim kompanijama koje, nasuprot sankcijama, Rusiji izvoze dobra koja se mogu koristiti u vojnoj industriji, navodi se u odgovoru na upit Glasa Amerike.
“Ponovo pozivamo Srbiju da se pridruži međunarodnim sankcijama kako bi Rusija odgovarala za zločine i kršenja koje je počinila u Ukrajini”, ukazao je Stejt department.
Reakciji američkih vlasti na navode o kršenju sankcija Rusiji srpskih kompanija – prethodiće temeljna i ozbiljna istraga dela američke administracije zadužene za primenu kaznenih mera, izjavio je za Glas Amerike američki diplomata u penziji Danijel Frid.
“Srbija nije jedina država čije bi kompanije mogle da izbegavaju primenu sankcija. U brojnim slučajevima, vlade nisu svesne postupaka kompanija u okviru jedne države. Bilo je mnogo pojedinaca koje su vlade kažnjavale u zemljama koje podržavaju Ukrajinu i sankcije Rusiji”, kaže Frid.
Prema nedavnom istraživanju, više srpskih kompanija u Rusiju izvoze robu i dobra takozvane dvostruke namene. Nalaze se na meti zapadnih sankcija pošto se mogu koristiti za rusko naoružanje – upotrebljeno pri invaziji na Ukrajinu.
Roba dvostruke namene, na šta ukazuje i naziv, može se koristiti u vojne i civilne svrhe.
Izvoz se, kako u istraživanju navodi Radio Slobodna Evropa (RSE), obavlja uprkos obećanju predsednika Aleksandra Vučića da Srbija neće služiti kao kanal za zaobilaženje sankcija koje su Rusiji uvele Sjedinjene Države i Evropska unija.
B.G./Forbes Srbija/Glas Amerije/Slobodna Evropa
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Novi broj „Vremena“ zbog praznika na kioske stiže u petak (9. januar). Još malo traje velika akcija popusta – 25 odsto jeftinija pretplata

Stigao je novogodišnji dvobroj „Vremena“ gde je mnoštvo velikih članaka i intervjua, svašta za čitanje i uživanje. Osvrnuli smo se i na političku godinu na izmaku i najavili iduću

Građani su se tokom 2025. promenili i po tome što više nisu tražili vođe. Nisu čekali signal sa bine, niti su očekivali spas od izbora. Naučili su da je pritisak sam po sebi politička činjenica. U toj tihoj transformaciji leži najveći problem za vlast. Režim koji počiva na kontroli ne zna šta da radi sa ljudima koji su prestali da se plaše


Uprkos svim pritiscima, konzervator Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Nenad Lajbenšperger i njegove kolege neustrašivo su radili svoj posao i odbili da izbrišu zaštitu za Generalštab. Zato je “Vreme” proglasilo ovog istoričara za ličnost godine
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve