

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Trinaest biznis ideja nagrađeno je na prvoj konferenciji Catch Pitch Challenge 2016, koja je održana prošle nedelje u Jugoslovenskoj kinoteci. Na trodnevnoj konferenciji nemačkim investitorima predstavili su se najbolji među više od 850 projekata iz 32 zemlje, a pobedničkim projektima dodeljene su nagrade u ukupnom iznosu od oko pet miliona evra
Na završnom događaju, održanom prošlog četvrtka, proglašeno je šest najboljih ideja, dok imena preostalih sedam finalista, koji su u prilici da dobiju nagrade u ukupnom iznosu od dva miliona evra, nisu otkrivena, jer će investitori nastaviti da prate njihov rad.
Prvu nagradu od 750 hiljada evra dobila je aplikacija srpske kompanije Vismedic koja približava medicinski savet na samo jedan klik. Ova internet platforma za telemedicinu omogućava pacijentima video-konsultaciju sa lekarima u svako doba, bilo samo informativno zbog potrebnog saveta ili sekundarnog mišljenja. Vismedic već postoji kao proizvod i razrađen je na tržištima zemalja bivše Jugoslavije, što, prema rečima Dejana Jocića, osnivača Foundceter Investmenta, pokazuje da tvorac ideje ima potencijal da menja sisteme, a da očuva svoj proizvod. „To je prelomno za njegov uspeh. Mi ćemo mu ovom nagradom pomoći da mrežu proširi i na zapadne zemlje, dok sistem ostaje isti. Druge kompanije podržavamo da se razviju, da razviju svoj proizvod. Kada proizvod bude gotov, videćemo kakvog je kvaliteta i na koja tržišta možemo da ga plasiramo“, kaže Jocić.
Drugu nagradu u visini od 400 hiljada evra dobila je ukrajinsko-španska kompanija BNesis za projekat programerske integracije, dok je trećeplasirana srpska ideja pod nazivom Friend Recap – aplikacija koja sabira postove na svim društvenim mrežama za 8 najbližih prijatelja. Taj projekat nagrađen je iznosom od 180 hiljada evra.
Dodeljene su i tri nagrade za inovativnost – po 650 hiljada evra dobili su projekti Brawas, za korišćenje moždanih talasa, i Ci Gel za protivpožarnu zaštitu, dok je projekat 3D štampača Formon dobio 130 hiljada evra.
Dejan Jocić kaže da je odluka bila teška i da je zato čak 13 kompanija dobilo nagradu. „Želja je bila da pobednika nađemo u ovom regionu, ali da ideja bude primenljiva svuda, da kompanija već ima dobar i kvalitetan tim ljudi koji ćemo mi nastaviti da pratimo“, dodaje Jocić.
Jedan od investitora, Štefan Rind, kaže da su nagrade dodeljene i onim kompanijama koje već posluju, ali i onima koje tek počinju i imaju proizvode koji imaju veliki potencijal.
Ivan Gligorijević iz kompanije „mBrainTrain“, čija je ideja za razvoj „pametnih“ slušalica Brawes, koje bi preporučivale muziku na osnovu moždanih talasa i stanja svesti, nagrađena iznosom od 650 hiljada evra, kaže za „Vreme“ da će sredstva koja su dobili biti dovoljna za prvi korak i za proizvodnju prvih uređaja, a da nakon toga sve zavisi od toga kako ideja i proizvod budu prihvaćeni.
„Mi cele godine pratimo investicije, a jednom godišnje to želimo da radimo na konferenciji poput ove. Ovo je bila proba kako to može da izgleda i značilo nam je da nas ljudi vide i da znaju da je ovo mesto gde mogu da se prijave jer postoje takav sistem i arhitektura da mogu da se priključe“, zaključuje Dejan Jocić.


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve