
Izbori 2026.
Čistilište na izborima: Dačić, Đilas, Jovanović idu u istoriju
Osim Studentske liste koja je ubedljivo pobedila, i Ujedinjene Srbije nijedna druga lista nije se ni približila parlamentu, osim manjinskih
Novinarka "Vremena" Tamara Skrozza dobitnica je ovogodišnje nagrade Fondacije "Katarina Preradović", koja se dodeljuje za novinarsku hrabrost, izuzetnost i doslednost

„I dalje verujem da je potrebno biti hrabar, ali ne u onom smislu hrabrosti u koju nas ubeđuju da treba da bude takva. Novinarska hrabrost nije da postavimo pitanje, napravimo pošten tekst, emisiju i intervju, već da koliko-toliko podignute glave izdržimo posledice svog teksta, da koliko-toliko izdržimo i platimo ceh. I dalje verujem da je potrebno biti dosledan, jer ako zarad sopstvene doslednosti i komfora odustanemo od principa, onda ovaj naš posao nema nikakve svrhe. Vremena su sve gora i teža, a principi su važniji od svega. Jer su upravo ti principi nešto što čini našu profesiju kompleksnom, izuzetnom i važnom“, rekla je Skrozza na dodeli nagrade.
Ekonomsku novinarku Katarinu Preradović nije poznavala, ali je čula „kako se strastveno borila za priče i profesionalne principe“, rekla je Skrozza i dodala da zbog toga ovo priznanje za nju ima naročitu težinu, ali i zato što se „novinari danas olako prodaju režimu i podležu pritiscima“.
Priznanje je 2017. godine ustanovila Fondacija „Katarina Preradović“, a nagrada se dodeljuje za ispunjavanje visokih profesionalnih i etičkih standarda, profesionalni integritet i doprinos razvoju društva. Katarina Preradović bila je novinarka „Blica“ i NIN-a koja je preminula pre četiri godine. Prethodni dobitnici tog priznanja su novinar „Južnih vesti“ Predrag Blagojević i karikaturista Marko Somborac.

Osim Studentske liste koja je ubedljivo pobedila, i Ujedinjene Srbije nijedna druga lista nije se ni približila parlamentu, osim manjinskih

Zašto između prevaziđenog režima i promena ne postoji ništa treće? Na šta režim misli kada kaže da brani Srbiju? Zbog čega je nesalomiv Studentski pokret? Ko ima znanje i pravo iskustvo, a ko vođu bez dana radnog staža van politike? I zašto studenti pobeđuju

Posle gotovo dve godine protesta, stotina prepešačenih kilometara, hapšenja, progona i nezabeležene društvene mobilizacije, Srbija izlazi na izbore koji bi mogli da označe kraj jedne političke epohe. Sociološkinja Marija Babović kaže za “Vreme” da nada u promene nije bila toliko velika još od 5. oktobra 2000. godine, ali upozorava i na opasnost da se, ukoliko promene izostanu, zemlja suoči sa još tvrđim autoritarnim režimom

Njihovo jedino oružje sada su mediji koje kontrolišu: kao, mi nemamo program, što nije istina; kao, mi ćemo izdati nacionalni interes, što nije istina. Jedan od argumenata im je i to da se plašimo da izađemo na debatu sa Vučićem. Oni ne razumeju da im je to kazna. To je kazna Aleksandru Vučiću, koji je 14 godina vodio isključivo monolog. Četrnaest godina on nikome nije omogućio nikakvu vrstu dijaloga, a sada bi da bude nagrađen ili pomilovan mogućnošću da s nama razgovara. E pa, neće moći. To što je posejao sada žanje

Ovi izbori nisu izbori o članstvu Srbije u Evropskoj uniji, Kosovu i Metohiji, gej brakovima, poreskoj politici ili bilo kom drugom pojedinačnom političkom pitanju. Iako stranke na marginama političke moći pokušavaju da nametnu ove teme, u središtu predstojećeg političkog izbora nalazi se mnogo jednostavnija dilema: promena ili očuvanje postojećeg poretka. Već duže od godinu dana, istraživanja pokazuju da je to osnovna dilema koja se nalazi na glasačkom listiću
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve