

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine
Novinarka "Vremena" Tamara Skrozza dobitnica je ovogodišnje nagrade Fondacije "Katarina Preradović", koja se dodeljuje za novinarsku hrabrost, izuzetnost i doslednost


„I dalje verujem da je potrebno biti hrabar, ali ne u onom smislu hrabrosti u koju nas ubeđuju da treba da bude takva. Novinarska hrabrost nije da postavimo pitanje, napravimo pošten tekst, emisiju i intervju, već da koliko-toliko podignute glave izdržimo posledice svog teksta, da koliko-toliko izdržimo i platimo ceh. I dalje verujem da je potrebno biti dosledan, jer ako zarad sopstvene doslednosti i komfora odustanemo od principa, onda ovaj naš posao nema nikakve svrhe. Vremena su sve gora i teža, a principi su važniji od svega. Jer su upravo ti principi nešto što čini našu profesiju kompleksnom, izuzetnom i važnom“, rekla je Skrozza na dodeli nagrade.
Ekonomsku novinarku Katarinu Preradović nije poznavala, ali je čula „kako se strastveno borila za priče i profesionalne principe“, rekla je Skrozza i dodala da zbog toga ovo priznanje za nju ima naročitu težinu, ali i zato što se „novinari danas olako prodaju režimu i podležu pritiscima“.
Priznanje je 2017. godine ustanovila Fondacija „Katarina Preradović“, a nagrada se dodeljuje za ispunjavanje visokih profesionalnih i etičkih standarda, profesionalni integritet i doprinos razvoju društva. Katarina Preradović bila je novinarka „Blica“ i NIN-a koja je preminula pre četiri godine. Prethodni dobitnici tog priznanja su novinar „Južnih vesti“ Predrag Blagojević i karikaturista Marko Somborac.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve