

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Novinarka "Vremena" Tamara Skrozza dobitnica je ovogodišnje nagrade Fondacije "Katarina Preradović", koja se dodeljuje za novinarsku hrabrost, izuzetnost i doslednost


„I dalje verujem da je potrebno biti hrabar, ali ne u onom smislu hrabrosti u koju nas ubeđuju da treba da bude takva. Novinarska hrabrost nije da postavimo pitanje, napravimo pošten tekst, emisiju i intervju, već da koliko-toliko podignute glave izdržimo posledice svog teksta, da koliko-toliko izdržimo i platimo ceh. I dalje verujem da je potrebno biti dosledan, jer ako zarad sopstvene doslednosti i komfora odustanemo od principa, onda ovaj naš posao nema nikakve svrhe. Vremena su sve gora i teža, a principi su važniji od svega. Jer su upravo ti principi nešto što čini našu profesiju kompleksnom, izuzetnom i važnom“, rekla je Skrozza na dodeli nagrade.
Ekonomsku novinarku Katarinu Preradović nije poznavala, ali je čula „kako se strastveno borila za priče i profesionalne principe“, rekla je Skrozza i dodala da zbog toga ovo priznanje za nju ima naročitu težinu, ali i zato što se „novinari danas olako prodaju režimu i podležu pritiscima“.
Priznanje je 2017. godine ustanovila Fondacija „Katarina Preradović“, a nagrada se dodeljuje za ispunjavanje visokih profesionalnih i etičkih standarda, profesionalni integritet i doprinos razvoju društva. Katarina Preradović bila je novinarka „Blica“ i NIN-a koja je preminula pre četiri godine. Prethodni dobitnici tog priznanja su novinar „Južnih vesti“ Predrag Blagojević i karikaturista Marko Somborac.


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve