

Požar
Prevoznik koji podržava studente: Počeli su da mi pale autobuse
Prevozniku Milomiru Jaćimoviću noćas je, kako je objavio na Fejsbuku, zapaljen autobus


Već u toku "crnog utorka", kako su javile svetske agencije, zabeležen je nagli pad indeksa na svim svetskim berzama, a cena nafte je u samo nekoliko sati poskočila za tri dolara
Mada je spektakularni i tragični avionski teroristički napad na Njujork i Vašington nešto potpuno novo među uzrocima globalnih kriza i njihovih ekonomskih posledica, pa se zbog toga ne mogu u potpunosti koristiti iskustva iz ranijih svetskih šokova, može se pretpostaviti da će, kao i ranije – cene nafte i još nekih strateških sirovina poskočiti, da će cene vrednosnih papira na svetskim berzama izvesno vreme padati i da će biti izvesnog kolebanja oko investicija SAD u druge delove sveta, a moguće je i izvesno usporenje investicija koje se iz sveta slivaju u Ameriku – što joj je poslednjih meseci i držalo glavu iznad dublje recesije. Tog „investicionog izolacionizma“ čini se da se pomalo plaši i srpski ministar finansija Božidar Đelić, pa je u prvoj izjavi izneo bojazan od prevage recesionih trendova u SAD, a pošto je reč o svetskoj ekonomskoj lokomotivi – to može imati veoma loše efekte na ukupnu svetsku konjunkturu.
Već u toku „crnog utorka“, kako su javile svetske agencije, zabeležen je nagli pad indeksa na svim svetskim berzama, a cena nafte je u samo nekoliko sati poskočila za tri dolara i približila se psihološki kritičnoj granici od 30 dolara za barel. Ukoliko Amerika na napad na simbole njene moći bude reagovala veoma nervozno i brzo ili se Izrael odluči da u zaleđu ove krize ponovo zada neki jači udarac arapskom svetu – cena nafte može otići još nešto naviše, pošto su moguće raznovrsne restrikcije prema islamskim zemljama koje su veliki proizvođači ovog goriva i pošto SAD zavise od arapske nafte proporcionalno manje od drugih zemalja uvoznika. Uostalom, kad god je u svetu zamirisalo na rat – cena nafte je skakala. No, ovde se zasad radi o ratu potpuno nove vrste, pa je potreban oprez u prognozama.
Najkomplikovanije je pitanje hoće li i ovoga puta, kao u svim dosadašnjim globalnim krizama – i dolar jačati, a tokom ove godine on je prema euru već ojačao i više nego što bi to proisticalo iz klasičnih komparativnih analiza osnovnih poslovnih tokova. Prema kratkoj i nedovoljno jasnoj oceni Ognjena Pribićevića, eksperta za međunarodne odnose, čini se da on misli da će ovaj slučaj uzdrmati dolar. Pošto je i on procenio da bi u SAD posle ovih terorističkih napada mogle ojačati snage izolacionizma, spominjući dolar verovatno je mislio na pad tražnje za ovom svetskom rezervnom valutom. No, za takav Pribićevićev pogled unapred na sudbinu dolara čini nam se da nema dovoljno argumenata – upravo zato što je dolar rezervna svetska valuta, a takva će sigurno i ostati u dometu svakog praktičnog vremenskog horizonta, pošto je u njega položeno suviše nade.
Kad je reč o ekonomskim posledicama samoubilačkih „napada na Ameriku“ po našu malu i siromašnu ekonomiju – najtačnije je reći da smo dobili lošu vest u lošem trenutku. Već 28. septembra trebalo bi da se održi redovna skupština MMF-a i Svetske banke, pa svako može da zamisli sa kakvim se „bezbednosnim problemima“ odmah moraju suočiti oni koji organizuju taj skup – a i ljudi koji tamo treba da se okupe, da sedniče i da pri tome ne misle šta će doleteti s neba. No, za nas je važnije to što su naši predstavnici očekivali da na ovom skupu u kuloarima „skuvaju“ nešto za rasterećenje naše zemlje od tereta spoljnih dugovanja – da bi se u Pariski klub eventualno išlo sa vašingtonskim blagoslovom za famozne Napuljske uslove reprograma. Posle ove njujorške nesreće i već vidljivog besa Vašingtona prema „ostatku siromašnog sveta“, može tamo da ojača struja koja je uvek govorila da su svi nezahvalni prema Americi, da ona suviše daje i pomaže – a da joj se vraća terorizmom, vandalskim demonstracijama i mržnjom. U tom slučaju, zemlja iz koje su se prema Americi i Zapadu ranije čule makar kafanske pretnje (Šešelj je negde ponovo zapretio „vatrenim dočekom“ Širaku, a sećamo se i kako je ranije pretio i Vašingtonu) može da ostane kratkih rukava. Da blesave teorije i zaneseni fanatici i dalje slobodno kolaju i šetaju našom javnošću videlo se i nakon ove nesreće, kada je „ozloglašeni“ stručnjak za islamiste g. Jevtić na TV Politici – ponovio sumanutu teoriju da grupa terorista može srušitu Ameriku. A dok nekom objasniš da naš elementarni politički primitivizam, kojim se ponose i neki naši „narodni poslanici“, nije opasan i da, na primer, Šešelj nikad ne misli ozbiljno nego samo skuplja poene kod sebi sličnih – odoše gaće.


Prevozniku Milomiru Jaćimoviću noćas je, kako je objavio na Fejsbuku, zapaljen autobus


Ako se istraga koristi kao političko sredstvo, ako se zaključci iznose pre nego što su činjenice utvrđene i ako se institucije stavljaju u službu narativa, pitanje je šta je sledeće. Ne radi se više samo o tome šta se desilo u Rektoratu ili na Filozofskom fakultetu. Pitanje je šta čeka društvo, šta mu sledi iz ovakvih obrazaca i koliko dugo to može da funkcioniše. Ali, vidimo i da ima ko da se suprotstavi svemu tome


Dok čekamo da se REM probudi, mediji svesno, bez ikakvog straha od sankcija, krše zakone i Kodeks novinara. To podrazumeva guranje narativa da su “blokaderi” krivi za sve loše u društvu, nekritičko prenošenje poruka da “su na kraju i ubili devojku”, kao i da policija ima pravo da studente “bije i da ih ubije”


Da li je moguć poraz Viktora Orbana i, ako se desi, hoće li ga on prihvatiti? Šta mađarski premijer nudi biračima, a šta oni traže? Zašto je prema anktama u prednosti njegov rival njegov Piter Mađar? Zbog čega je pod Fidesom procvetala sistemska korupcija, a razorene vladavina prava i autonimija univerziteta? Na koji način su ova stranka i njen lider na izborima radili sveo ono šta u Srbiji radi SNS, izuzev premlaćivanja građana? I kakve veze sa svime ovim ima predsednik Srbije


Erik Beket Viver smatra da, ako opozicija pobedi, prvo što će uslediti biće veliki prelet: “Hiljade i hiljade njih će menjati stranu, tvrditi da nikad nisu bili za Fides.” Zatim očekuje da mnogo ljudi na nižim pozicijama počne da govori šta se zaista dešavalo. “Svašta će isplivati, ne bih se iznenadio ni da se pojave informacije o političkim ubistvima.” A Ako Orban ipak pobedi? “Osveta, osveta, osveta. Odlazak iz EU. I zatim, poslednji privid vladavine prava biće odbačen”
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve