

Crowdfunding
Podrži „Vreme“, podrži pravo novinarstvo
„Vreme“ zavisi samo od vas, jer je čvrsto rešilo da ne pravi trule kompromise. Zato smo pokrenuli crowdfunding kampanju. Uključite se u važan posao očuvanja nezavisnog novinarstva


Devizna štednja u najjačoj srpskoj banci za dve i po godine je udvostručena, a predsednik Ivica Smolić smatra da ni okrugla brojka od milijardu evra na štednim knjižicama građana nije nedostižna


Komercijalna banka slavila je 20 juna – brojku: 500.000 evra devizne štednje. Davni san da se na štednim ulozima građana u ovoj banci zaokruži milijarda, tada u nemačkim markama, vrednosno je ostvaren u novoj evropskoj valuti. Ni sledeća granica – milijardu evra, izgleda da nije nedostižna za ubedljivo najjaču finansijsku instituciju u Srbiji. „Radimo na tome, biće“, kaže za „Vreme“ predsednik Komercijalne banke Ivica Smolić. Ova izjava, sudeći po tome da je banka za dve i po godine udvostručila vrednost devizne štednje, nije bila izraz slavljeničkog raspoloženja. Smolić uspeh banke pripisuje strategiji konstantnog rasta deviznih uloga, a ne jakim skokovima. Tih pola milijarde evra predstavlja četvrtinu ukupne devizne štednje u Srbiji. Sledeća na rang-listi banaka po visini štednje knjiži nešto manje od 400 miliona evra, dok treća ima oko 200 miliona evra. O poverenju građana u Komercijalnu banku svedoči i podatak da je 2004. godine udeo oročenih štednih uloga u ukupnim ulozima iznosio 47 odsto, danas 59 odsto, a Smolić očekuje da će to učešće do kraja ove godine premašiti 60 odsto. On deo zasluga za dvogodišnju lidersku poziciju Komercijalne banke u deviznoj štednji pripisuje snazi poslovne mreže: 23 filijale i 252 ekspoziture. Ova banka je, prema rečima njenog potpredsednika Predraga Mihajlovića, ubedljivo najjača u Srbiji sa kapitalom od 200 miliona evra. On najavljuje da će se do kraja septembra banka naći na listingu Beogradske berze i očekuje da će se njene akcije dobro kotirati.
Od oko 700.000 klijenata Komercijalne banke, 610.000 su građani, a veći deo njih su štediše. Najveći broj štednih partija: 185.713 ili 70 odsto odnosi se na štednju do 500 evra. Ovako velik broj malih štediša učestvuje sa svojih 17.740.087 evra samo sa 3,65 odsto u ukupnoj vrednosti štednje u Komercijalnoj banci. Štednja od 500 do 10.000 evra ostvarena je kroz 68.986 partija (26 odsto ukupnih) u vrednosti od 211.021.121 evra i njen udeo u strukturi ukupne štednje u Komercijalnoj banci je najveći, 43,4 odsto. Ulozi od 10.000 do 50.000 evra položeni su kroz 9817 partija (3,7 odsto ukupnih), zajedno vrede 182.110.724 evra, što je 37,5 odsto ukupne štednje. Preko 50.000 evra uknjiženo je na 725 partija (0,3 odsto ukupnih), vrednost uloga iznosi 75.092.092 evra i čini 15,5 odsto ukupne štednje Komercijalne banke.


„Vreme“ zavisi samo od vas, jer je čvrsto rešilo da ne pravi trule kompromise. Zato smo pokrenuli crowdfunding kampanju. Uključite se u važan posao očuvanja nezavisnog novinarstva


Antirežimski blok veoma dobro stoji u Sevojnu, Boru, Kuli, Bajinoj Bašti i Aranđelovcu. Nešto je slabiji u Smederevskoj Palanci, Kladovu, Majdanpeku, Knjaževcu i Lučanima. Manje zbog toga što se nije baš najbolje organizovao, više usled visoke startne pozicije režima u pojedinim delovima zemlje – analitičari kažu da je SNS najmanje oslabio na jugu i istoku Srbije


Kada vlast ignoriše posledice svojih odluka, ne samo da zanemaruje sadašnje žrtve, nego i stvara kulturu u kojoj svaka buduća katastrofa postaje legitimna


Slučaj u kome se patrijarh Porfirije (na slici) suočava sa mogućnošću da protiv njega bude pokrenut postupak zbog mobinga – koji je u krajnjoj suprotnosti sa hrišćanskim vrednostima – ostavio je gorak utisak u delu javnosti u Srbiji, najpre među onima koji, ruku na srce, naivno veruju da se takve stvari u Crkvi ne događaju. Međutim, poznavaoci crkvenih prilika odavno znaju da su slučajevi mobinga nad sveštenicima koji izađu u javnost nažalost samo vrh ogromnog ledenog brega o kojem se malo govori


U kojoj meri su istinite informacije da se Vojska Srbije ozbiljno “bilduje” oružjem? Čemu služi jačanje oružanih kapaciteta i, samim tim, kakve se poruke šalju za unutrašnju upotrebu, a kakve su poruke namenjene okruženju? Da li vojna saradnja Zagreba, Tirane i Prištine zaista plaši režim i Vučića ili je sve to predstava koja hrani sujetu jednog čoveka? Zašto se u ovom tenutku preko prorežimskih medija tendenciozno plasira vojna “moć”, kakva je korelacija ovog propagandnog paketa sa izborima, a kakva je u širem kontekstu geopolitičkih prilika? Na ova pitanja odgovaraju Vojkan Kostić, Petar Bošković i Boško Jakšić
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve