Devizna štednja u najjačoj srpskoj banci za dve i po godine je udvostručena, a predsednik Ivica Smolić smatra da ni okrugla brojka od milijardu evra na štednim knjižicama građana nije nedostižna
SLAVLJENICI: Predsednik i potpredsednik banke Ivica Smolić i Predrag Mihajlović
Komercijalna banka slavila je 20 juna – brojku: 500.000 evra devizne štednje. Davni san da se na štednim ulozima građana u ovoj banci zaokruži milijarda, tada u nemačkim markama, vrednosno je ostvaren u novoj evropskoj valuti. Ni sledeća granica – milijardu evra, izgleda da nije nedostižna za ubedljivo najjaču finansijsku instituciju u Srbiji. „Radimo na tome, biće“, kaže za „Vreme“ predsednik Komercijalne banke Ivica Smolić. Ova izjava, sudeći po tome da je banka za dve i po godine udvostručila vrednost devizne štednje, nije bila izraz slavljeničkog raspoloženja. Smolić uspeh banke pripisuje strategiji konstantnog rasta deviznih uloga, a ne jakim skokovima. Tih pola milijarde evra predstavlja četvrtinu ukupne devizne štednje u Srbiji. Sledeća na rang-listi banaka po visini štednje knjiži nešto manje od 400 miliona evra, dok treća ima oko 200 miliona evra. O poverenju građana u Komercijalnu banku svedoči i podatak da je 2004. godine udeo oročenih štednih uloga u ukupnim ulozima iznosio 47 odsto, danas 59 odsto, a Smolić očekuje da će to učešće do kraja ove godine premašiti 60 odsto. On deo zasluga za dvogodišnju lidersku poziciju Komercijalne banke u deviznoj štednji pripisuje snazi poslovne mreže: 23 filijale i 252 ekspoziture. Ova banka je, prema rečima njenog potpredsednika Predraga Mihajlovića, ubedljivo najjača u Srbiji sa kapitalom od 200 miliona evra. On najavljuje da će se do kraja septembra banka naći na listingu Beogradske berze i očekuje da će se njene akcije dobro kotirati.
Struktura deviznih uloga građana
Od oko 700.000 klijenata Komercijalne banke, 610.000 su građani, a veći deo njih su štediše. Najveći broj štednih partija: 185.713 ili 70 odsto odnosi se na štednju do 500 evra. Ovako velik broj malih štediša učestvuje sa svojih 17.740.087 evra samo sa 3,65 odsto u ukupnoj vrednosti štednje u Komercijalnoj banci. Štednja od 500 do 10.000 evra ostvarena je kroz 68.986 partija (26 odsto ukupnih) u vrednosti od 211.021.121 evra i njen udeo u strukturi ukupne štednje u Komercijalnoj banci je najveći, 43,4 odsto. Ulozi od 10.000 do 50.000 evra položeni su kroz 9817 partija (3,7 odsto ukupnih), zajedno vrede 182.110.724 evra, što je 37,5 odsto ukupne štednje. Preko 50.000 evra uknjiženo je na 725 partija (0,3 odsto ukupnih), vrednost uloga iznosi 75.092.092 evra i čini 15,5 odsto ukupne štednje Komercijalne banke.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kako je vlast zanemela posle hapšenja sada već bivšeg načelnika beogradske policije? Šta su pokazale objave odbeglog osuđenika i pripadnika “kavačkog klana” Miloša Medenice dok je policija ćutala? Zašto su tabloidi iznenada počeli štancati samo zvanična obaveštenja? Ko su Saša Vuković Boske i Aleksandar Nešović Baja? Kakav je bio javni imidž Veselina Milića, a kakvi njegovi odnosi sa Zvonkom Veselinovićem, Nikolom Petrovićem i Slavišom Kokezom? Zašto je bivši načelnik bio neka vrsta posebne vrste unutar sistema vlasti Aleksandra Vučića? Otkud Milić u organizaciji i prikrivanju ubistva koje ima mafijaški predznak i mogu li ovakvi slučajevi da se završe na jednom ubistvu
“VREME” istražuje: Ko obezbeđuje Klinički centar, kako i za koliko
Mesec dana nakon nasilja ispred Medicinskog fakulteta u noći izbora za studentski parlament, tužilaštvo je formiralo predmet o slučaju u kom se pojavilo i privatno obezbeđenje Kliničkog centra. Trag od te noći vodi do višemilionskog posla sa firmama za privatno obezbeđenje i pitanja ko rukovodi bezbednošću najveće zdravstvene ustanove u Srbiji
Do svog poslednjeg dana Predrag Koraksić Corax je radio i stvarao karikature koje su o društvu i državi govorile jasnije i pouzdanije nego hiljade reči. Iz dana u dan iscrtavao nam je golu i često gorku istinu razotkrivajući i ismevajući moćnike i uzurpatore vlasti. Prošle subote srce je stalo i okončalo dugu i plodonosnu životnu odiseju jednog od najznamenitijih karikaturista Balkana i jedinstvenog tribuna za slobodu i pravdu
Pred snagom zajedništva i željom za pravdom, pred radošću života koji ispliva uvek, čak i kad je okružen krvožednim lojalistima i kad se kašlje od suzavca. Reče neko ovih dana: na Slaviju se ne zove, na Slaviju se dolazi
Širok front može da okupi samo borba protiv korupcije jer ona nagriza birače vlasti i opozicije, prozapadne liberale i proruske nacionaliste, vernike i ateiste, urbane i ruralne, mlađe i starije, obrazovane i polupismene
Zašto gore poznati lokali? Kakva je tu uloga Ćacilenda, najvećeg skupa kriminogenih osoba na otvorenom posle dvorišta Centralnog zatvora? I kako je MUP postao krovna organizacija konfederacije mafijaških klanova
Zašto je ulično nasilje postalo sve što Vučić može da ponudi građanima? Zbog čega je ono postalo bensendin za najtvrđe naprednjačko-radikalsko biračko telo? I čime je dokazao da ni malo ne poznaje ulicu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!