Devizna štednja u najjačoj srpskoj banci za dve i po godine je udvostručena, a predsednik Ivica Smolić smatra da ni okrugla brojka od milijardu evra na štednim knjižicama građana nije nedostižna
SLAVLJENICI: Predsednik i potpredsednik banke Ivica Smolić i Predrag Mihajlović
Komercijalna banka slavila je 20 juna – brojku: 500.000 evra devizne štednje. Davni san da se na štednim ulozima građana u ovoj banci zaokruži milijarda, tada u nemačkim markama, vrednosno je ostvaren u novoj evropskoj valuti. Ni sledeća granica – milijardu evra, izgleda da nije nedostižna za ubedljivo najjaču finansijsku instituciju u Srbiji. „Radimo na tome, biće“, kaže za „Vreme“ predsednik Komercijalne banke Ivica Smolić. Ova izjava, sudeći po tome da je banka za dve i po godine udvostručila vrednost devizne štednje, nije bila izraz slavljeničkog raspoloženja. Smolić uspeh banke pripisuje strategiji konstantnog rasta deviznih uloga, a ne jakim skokovima. Tih pola milijarde evra predstavlja četvrtinu ukupne devizne štednje u Srbiji. Sledeća na rang-listi banaka po visini štednje knjiži nešto manje od 400 miliona evra, dok treća ima oko 200 miliona evra. O poverenju građana u Komercijalnu banku svedoči i podatak da je 2004. godine udeo oročenih štednih uloga u ukupnim ulozima iznosio 47 odsto, danas 59 odsto, a Smolić očekuje da će to učešće do kraja ove godine premašiti 60 odsto. On deo zasluga za dvogodišnju lidersku poziciju Komercijalne banke u deviznoj štednji pripisuje snazi poslovne mreže: 23 filijale i 252 ekspoziture. Ova banka je, prema rečima njenog potpredsednika Predraga Mihajlovića, ubedljivo najjača u Srbiji sa kapitalom od 200 miliona evra. On najavljuje da će se do kraja septembra banka naći na listingu Beogradske berze i očekuje da će se njene akcije dobro kotirati.
Struktura deviznih uloga građana
Od oko 700.000 klijenata Komercijalne banke, 610.000 su građani, a veći deo njih su štediše. Najveći broj štednih partija: 185.713 ili 70 odsto odnosi se na štednju do 500 evra. Ovako velik broj malih štediša učestvuje sa svojih 17.740.087 evra samo sa 3,65 odsto u ukupnoj vrednosti štednje u Komercijalnoj banci. Štednja od 500 do 10.000 evra ostvarena je kroz 68.986 partija (26 odsto ukupnih) u vrednosti od 211.021.121 evra i njen udeo u strukturi ukupne štednje u Komercijalnoj banci je najveći, 43,4 odsto. Ulozi od 10.000 do 50.000 evra položeni su kroz 9817 partija (3,7 odsto ukupnih), zajedno vrede 182.110.724 evra, što je 37,5 odsto ukupne štednje. Preko 50.000 evra uknjiženo je na 725 partija (0,3 odsto ukupnih), vrednost uloga iznosi 75.092.092 evra i čini 15,5 odsto ukupne štednje Komercijalne banke.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
„Vreme" je raspisalo konkurs za mlade novinare do 30 godina za nagradu „Dragoljub Žarković". Takođe pozivamo studente i studentkinje novinarstva, komunikologije i društvenih nauka zainteresovane za bavljenje novinarstvom, kao i mlade novinare i novinarke sa najviše dve godine radnog iskustva, da se prijave za već tradicionalnu stipendiju koja takođe nosi ime jednog od osnivača i glavnog urednika našeg nedeljnika
Iako nema naznake da li će biti vanrednih parlamentarnih izbora i da li će oni biti spojeni sa redovnim predsedničkim koji moraju da se održe do proleća 2027. godine, vlast se pokrenula na ovim nivoima. U tu svrhu pokrenula je inicijativu na tri nivoa – institucionalnom, digitalnom i stidljivom izlasku na ulicu. Vodeću ideju svega toga svojevremeno je formulisao SPS: “Ako se izbori organizuju kako treba, narod na njih ne mora da izlazi”
Jezik Teofila Pančića najviše je nalik lavini: kreće se ogromnom brzinom i krši sve pred sobom. Zatrpa li te – gotov si. Doduše, obrušiće se na tebe samo ako si zaslužio. Nije uočeno da je lavina poklopila bilo koga ko tu lavinu nije prizvao glupošću, bezobzirnošću, gmizavošću ili izborom da zaudara na fašizam
Iz (“levičarskog”) prsta isisana “Afera Arkadija” pokazuje nam, mimo uobičajenih prljavština dnevnopolitičke borbe na srpski način, dokle se dospelo u fenomenalnom civilizacijskom regresu koji je Srbiji donela Miloševićeva era
Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima
Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru
Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!