Devizna štednja u najjačoj srpskoj banci za dve i po godine je udvostručena, a predsednik Ivica Smolić smatra da ni okrugla brojka od milijardu evra na štednim knjižicama građana nije nedostižna
SLAVLJENICI: Predsednik i potpredsednik banke Ivica Smolić i Predrag Mihajlović
Komercijalna banka slavila je 20 juna – brojku: 500.000 evra devizne štednje. Davni san da se na štednim ulozima građana u ovoj banci zaokruži milijarda, tada u nemačkim markama, vrednosno je ostvaren u novoj evropskoj valuti. Ni sledeća granica – milijardu evra, izgleda da nije nedostižna za ubedljivo najjaču finansijsku instituciju u Srbiji. „Radimo na tome, biće“, kaže za „Vreme“ predsednik Komercijalne banke Ivica Smolić. Ova izjava, sudeći po tome da je banka za dve i po godine udvostručila vrednost devizne štednje, nije bila izraz slavljeničkog raspoloženja. Smolić uspeh banke pripisuje strategiji konstantnog rasta deviznih uloga, a ne jakim skokovima. Tih pola milijarde evra predstavlja četvrtinu ukupne devizne štednje u Srbiji. Sledeća na rang-listi banaka po visini štednje knjiži nešto manje od 400 miliona evra, dok treća ima oko 200 miliona evra. O poverenju građana u Komercijalnu banku svedoči i podatak da je 2004. godine udeo oročenih štednih uloga u ukupnim ulozima iznosio 47 odsto, danas 59 odsto, a Smolić očekuje da će to učešće do kraja ove godine premašiti 60 odsto. On deo zasluga za dvogodišnju lidersku poziciju Komercijalne banke u deviznoj štednji pripisuje snazi poslovne mreže: 23 filijale i 252 ekspoziture. Ova banka je, prema rečima njenog potpredsednika Predraga Mihajlovića, ubedljivo najjača u Srbiji sa kapitalom od 200 miliona evra. On najavljuje da će se do kraja septembra banka naći na listingu Beogradske berze i očekuje da će se njene akcije dobro kotirati.
Struktura deviznih uloga građana
Od oko 700.000 klijenata Komercijalne banke, 610.000 su građani, a veći deo njih su štediše. Najveći broj štednih partija: 185.713 ili 70 odsto odnosi se na štednju do 500 evra. Ovako velik broj malih štediša učestvuje sa svojih 17.740.087 evra samo sa 3,65 odsto u ukupnoj vrednosti štednje u Komercijalnoj banci. Štednja od 500 do 10.000 evra ostvarena je kroz 68.986 partija (26 odsto ukupnih) u vrednosti od 211.021.121 evra i njen udeo u strukturi ukupne štednje u Komercijalnoj banci je najveći, 43,4 odsto. Ulozi od 10.000 do 50.000 evra položeni su kroz 9817 partija (3,7 odsto ukupnih), zajedno vrede 182.110.724 evra, što je 37,5 odsto ukupne štednje. Preko 50.000 evra uknjiženo je na 725 partija (0,3 odsto ukupnih), vrednost uloga iznosi 75.092.092 evra i čini 15,5 odsto ukupne štednje Komercijalne banke.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Istraga ubistva u restoranu „27“ na Senjaku uz eventualnu umešanost Veselina Milića odavno je kontaminirana i teško da će biti pravde. To za novi broj „Vremena“ kaže tužilac Radovan Lazić
Iz saopštenja tužilaštva stiče se utisak da se uloga bivšeg šefa beogradske policije u čitavom događaju kontinuirano umanjuje. Da li je to zaista rezultat do sada sprovedenih dokaznih radnji i novih saznanja prikupljenih tokom istrage ili je reč o relativizaciji njegove uloge iz nekog drugog razloga, teško je utvrditi. Ipak, imajući u vidu sve čudne i neuobičajene poteze Visokog javnog tužilaštva u Beogradu, sasvim je opravdano sumnjati da se radi o relativizaciji odgovornosti i da neko sa veoma visokog položaja pokušava da zaštiti Milića
Nemanja Nenadić naglašava da su vršioci dužnosti spremni da, zarad očuvanja svog nezakonitog statusa, čine još veće kompromise nego što bi činili oni koji su postavljeni, pa makar to bilo i po principu partijske podobnosti, na pun mandat. Ili, kako je objasnila Ana Brnabić 2019. godine “v.d.” status zapravo motiviše ljude da rade još bolje
U razgovoru za “Vreme” predstavnici nekoliko opozicionih partija govore o studentskom pokretu. Jedni ga bezrezervno podržavaju i odustaju od isticanja svojih kandidata na izborima, drugi se spremaju da za učešće na izborima u nekom koalicionom formatu, treći su negde između i još važu. Za buduće analize, neka se zna ko je bio na kom stanovištu u junu 2026. godine, pošto će još promena sigurno biti
Šta, zapravo, u procesu pridruživanja EU hoće, a šta neće od Srbije i obratno? Gde je danas Srbija u onome što hoće i neće od EU, te šta je suština fingiranja ovdašnjeg režima – za nedeljnik “Vreme” govori dr Vladimir Međak, potpredsednik Evropskog pokreta u Srbiji i bivši glavni pravnik u pregovaračkom timu Vlade za pregovore o pristupanju EU
Što treba znati o Vučićevoj najavi ostavke? Zašto neće sesti u fotelju koju mu greje Macut? I zbog čega mora da spoji predsedničke i parlamentarne izbore
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.