"Šta ja mislim kako je trebalo da glasa narod Srbije, govorio sam u predizbornoj kampanji. Narod Srbije nije tako glasao i tu više nema šta da se razmišlja. Pred sobom imamo presudu", izjavio je Vuk Drašković
POVRATAK U SKUPŠTINU: Vuk Drašković
„Ulazak Srpskog pokreta obnove i Nove Srbije u parlament od velikog je značaja jer konačno, nakon tri godine, odjeknuće glas ove nacionalno-demokratske Srbije“, rekao je Vuk Drašković u prvom i jedinom obraćanju novinarima u izbornoj noći, naglašavajući da je najvažnija poruka ovih izbora da „niko više nema prava na stranačka nadgornjavanja i lične sujete“. Od ovih izbora su, kako je rekao, očekivali više, ali i da je dobro i ovako kako je: „Šta ja mislim kako je trebalo da glasa narod Srbije, govorio sam u predizbornoj kampanji. Narod Srbije nije tako glasao i tu više nema šta da se razmišlja. Pred sobom imamo presudu, ma šta mi o njoj mislili.“ Ove dve strankeSPO i NS, kako je rekao, spadaju u demokratsko-reformski blok a da rezultati izbora sami po sebi govore kako će se formirati nova vlast: „To više nije stvar bilo čije volje, već proste matematike koju su nametnuli birači.“ Ni u kom slučaju, naglasio je više puta, neće biti pregovora o formiranju nove vlade sa onima koji su bili na vlasti do petooktobarskog prevrata: „Mi poštujemo izbornu volju naroda i svakog birača koji je glasao za Srpsku radikalnu stranku i Socijalističku partiju Srbije, ali programi ovih stranaka ipak nemaju ništa zajedničko sa nama.“ Po njemu, stabilnost buduće vlade zavisi od ozbiljnosti i odgovornosti demokratskih snaga ali da ove dve stranke nikako ne mogu da snose odgovornost za sve ono što se unutar tih snaga događalo za poslednje tri godine. Na tom „kristalno jasanom stavu“ će insistirati u razgovorima o sastavljanju nove vlade, ako do tih razgovora dođe. „Mi predlažemo da se okrene novi list i da se sve podredi interesima nacije i države: brzo, odlučno i odgovorno. Pred nama su poslovi od kojih se ne zna koji je hitniji: od donošenja novog ustava i niza sistemskih zakona, harmonizovanja našega prava i institucija sistema sa Evropskom unijom, borbe protiv kriminala i izmene poreske politike, do smanjivanja i ukidanja nekih poreza i svega što smo obećavali biračima tokom predizborne kampanje.“ Sledeći korak, rekao je, biće susret sa Velimirom Ilićem da se dogovore o kriterijumima za izbor poslaničkih kandidata, kao i o strategiji koju će u razgovorima ponuditi „zna se već kome.“ Na uspostavljanju monarhije, završio je, neće insistirati: „Kada smo mi taj uslov postavljali bilo kome“, pitao je novinare.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Šta studenti u plenumu misle – koji je najveći problem Srbije, šta ih najviše motiviše da istraju u protestu, koji je njihov stav prema političkim strankama, da li su za ulazak u EU ili ne, koliko je snažan njihov osećaj nacionalnog identiteta, da li su više konzervativni ili liberalni, kako se informišu, šta sve to može da nam kaže o budućnosti ovog društva i države… Ovo su samo neka od pitanja na koja odgovara najnovije istraživanje profesora Fakulteta političkih nauka Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića
Šta su razlozi dugovečnosti protesta protiv Vučićevog režima? Na ovo pitanje odgovaraju sagovornici “Vremena” iz različlitih perspektiva, ali se jedan motiv provlači kod svih: uznapredovala nepravda i nepodnošljiva laž
Odbijanjem da raspiše prevremene izbore režim šalje implicitnu poruku svima koji su deo klijentističkog sistema: ako se izbori uporno izbegavaju, to je kao da su već raspisani – i izgubljeni. Što duže ta poruka ostaje neizrečena, ali prisutna, to će klijentistički sistem postajati sve slabiji
Egzit je počeo kao glas pobune, a izgleda da se njime i završava. Festival koji je rođen iz studentskih protesta 2000. godine, ove godine će simbolično zatvoriti svoje kapije zauvek – upravo zbog podrške studentima
Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan
Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba
Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše. Ista je to politika, samo prilagođena vremenu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!