

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine
Investitori su teško mogli da sakriju zabrinute poglede tokom prethodne nedelje (22–26. maj). Indeks najlikvidnijih akcija stropoštao se preko četiri procenta te smo barem u tom pogledu postali deo Evrope, na čijim tržištima je već neko vreme prisutan ozbiljan silazni trend.
Najlikvidnija domaća akcija – vršački Hemofarm – spustio se na nivo od 9000 dinara. Uprkos preporuci menadžmenta da se ne prodaju akcije, one su zabeležile pad od 10 procenata samo u poslednjih desetak dana. Bečejski Sojaprotein je tokom sedmice pao za rekordnih 26 odsto i to je pre svega posledica najave nove emisije akcija iz dobiti, koja će biti usvojena na skupštini akcionara 10. juna. I akcije finansijskog sektora su ovog puta bile na nizbrdici. AIK Banka je pala preko tri odsto, Univerzal banka pet procenata, dok je beogradska Agrobanka smanjila tržišnu vrednost za 3,2 odsto. Agrobanka je obnarodovala predlog odluke o novoj emisiji akcija prema kojoj će, ukoliko je odobri Komisija za hartije od vrednosti, broj akcija biti povećan za 49 procenata. Trećinu emisije će moći da otkupe akcionari ove bankarske ustanove po ceni od 14.000 dinara, dok će ostatak biti ponuđen svim zainteresovanim investitorima po ceni od 15.000 dinara. Agrobanka je, nakon kratkog perioda stagniranja, kada se pojavila na Berzi (u decembru prošle godine), postala pravi investicioni hit sa stopom rasta od 95 procenata.
Nastavljen je rat živaca i kapitala u kikindskom „Tozi Markoviću“. Kompanija ITH, bliska beogradskoj Delti, kupila je 10 odsto akcija našeg vodećeg proizvođača crepa i opeke. Ova transakcija je izvršena u bloku po ceni od 2860 dinara po akciji a na strani prodaje našao se konzorcijum menadžmenta i zaposlenih – TM Invest. Hrvatska kompanija Našice cement, ali i brojni špekulanti, nastavili su kupovinu na Berzi podigavši ovu akciju do istorijskog maksimuma od 3200 dinara.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve