
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
Investitori su teško mogli da sakriju zabrinute poglede tokom prethodne nedelje (22–26. maj). Indeks najlikvidnijih akcija stropoštao se preko četiri procenta te smo barem u tom pogledu postali deo Evrope, na čijim tržištima je već neko vreme prisutan ozbiljan silazni trend.
Najlikvidnija domaća akcija – vršački Hemofarm – spustio se na nivo od 9000 dinara. Uprkos preporuci menadžmenta da se ne prodaju akcije, one su zabeležile pad od 10 procenata samo u poslednjih desetak dana. Bečejski Sojaprotein je tokom sedmice pao za rekordnih 26 odsto i to je pre svega posledica najave nove emisije akcija iz dobiti, koja će biti usvojena na skupštini akcionara 10. juna. I akcije finansijskog sektora su ovog puta bile na nizbrdici. AIK Banka je pala preko tri odsto, Univerzal banka pet procenata, dok je beogradska Agrobanka smanjila tržišnu vrednost za 3,2 odsto. Agrobanka je obnarodovala predlog odluke o novoj emisiji akcija prema kojoj će, ukoliko je odobri Komisija za hartije od vrednosti, broj akcija biti povećan za 49 procenata. Trećinu emisije će moći da otkupe akcionari ove bankarske ustanove po ceni od 14.000 dinara, dok će ostatak biti ponuđen svim zainteresovanim investitorima po ceni od 15.000 dinara. Agrobanka je, nakon kratkog perioda stagniranja, kada se pojavila na Berzi (u decembru prošle godine), postala pravi investicioni hit sa stopom rasta od 95 procenata.
Nastavljen je rat živaca i kapitala u kikindskom „Tozi Markoviću“. Kompanija ITH, bliska beogradskoj Delti, kupila je 10 odsto akcija našeg vodećeg proizvođača crepa i opeke. Ova transakcija je izvršena u bloku po ceni od 2860 dinara po akciji a na strani prodaje našao se konzorcijum menadžmenta i zaposlenih – TM Invest. Hrvatska kompanija Našice cement, ali i brojni špekulanti, nastavili su kupovinu na Berzi podigavši ovu akciju do istorijskog maksimuma od 3200 dinara.

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve