Kancelarka Nemačke Angela Merkel i predsednik Francuske Emanuel Makron pokušavaju da ožive zamrle pregovore između Beograda i Prištine. Susret srpskog predsednika Aleksandra Vučića i premijera Kosova Avdulaha Hotija zakazan za 16. juli u Briselu u francuskim i nemačkim medijima stoji u dubokoj senci protesta u Srbiji, pred kojima će zapadnim političarima biti teže da i dalje ignorišu nenormalno stanje u srpskom društvu
Izveštavajući o protestima u Srbiji, francuski „Figaro“ je ocenio da je predsednik Aleksandar Vučić pokušao ponovo da uvede policijski čas i to „nakon što je dopustio da se rasplamsa epidemija virusa korona, kako bi se održali parlamentarni i lokalni izbori“. To je dovelo do spontanih i masovnih demonstracija u nekoliko gradova Srbije. „Figaro“ piše da je došlo do oštrih sukoba između demonstranata i policije, da su mnogi demonstranti, ali i novinari, prebijeni, da je na ulice izveden veliki broj policajaca pod punom borbenom opremom ali i u civilu.
Konzervativni dnevni list konstatuje da je na ulicama Srbije bio šarolik skup ljudi, od ekstremnih desničara koji se bore za Kosovo i koji su prodrli u parlament, do pacifista i studenata koji su bili najbrojniji i pozivali na miran protest.
foto: marko rupena / za uvećanu sliku desni klik pa »view image«PONOVO U EVROPSKIM MEDIJIMA: Neredi koji su privukli pažnju
FRUSTRACIJA ZBOG VUČIĆEVE VLASTI
Dok se levo-liberalni „Mond“ zadržao na ekonomskim posledicama epidemije na Balkanu, uticajni portal „Mediapart“ je preneo dugačku analizu demonstracija u Srbiji. Tu stoji da je Vučić „računao na to da će preko navijača i huligana koje kontroliše uspeti da uništi demonstracije i oduzme im legitimitet pred nastavak pregovora o Kosovu, ali da u tome nije uspeo“. Kao razlog se navodi „ogromna frustracija građana zbog njegove autoritarne, korumpirane i nepotističke vladavine“.
Slično su pisali i neki drugi francuski mediji, dok su Reporteri bez granica zahtevali da se zaustavi prebijanje novinara.
POD LUPOM KRIZE
Na nemačkom govornom području, uticajni švajcarski list „Noje ciriher cajtung“ piše da neki u nemirima u Srbiji vide početak kraja Vučićevog režima, dok ih drugi vide kao direktnu posledicu epidemije, a da su oni zapravo istovremeno „i manje i više od toga“. List smatra da „Vučićeva jednopartijska vladavina nije u opasnosti“, već i zbog toga što ne postoji politička alternativa, ali da protesti nisu usmereni samo protiv pogrešnog upravljanja korona-krizom, „već protiv svega što je ta kriza kao pod lupom uvećala: neodgovornosti, nekompetencije, arogancije i – uprkos diktatorskoj slobodi u donošenju odluka – zastrašujuće nemoći u borbi protiv virusa“.
„Talas demonstracija nema ni izbliza snagu da zbriše sistem“, piše švajcarski list. Na njemu jašu veoma različite grupe sa zahtevima koji su u suprotnosti jedni sa drugima. Tu je mali, ali glasan urbani element, levi i liberalni Vučićevi protivnici koji se bore za slobodu medija i demokratiju. Ali su zastupljeni i desni nacionalisti, blisko povezani sa crkvom. Oni optužuju Vučića da hoće da izda Kosovo zbog nekih pogodnosti koje mu se nude.
Treća grupa su nasilni huligani, koje još od 1990. godine „duboka država“ koristi da za nju obavljaju prljave poslove. „Nejasno ostaje da li su oni sirovim nasiljem pokušali da delegitimišu protest ili njihov nastup govori o rascepu u bezbednosnom aparatu“.
SKRETANJE PAŽNJE
Levičarski „Tagescajtung“ iz Berlina piše da su se ljudi u Srbiji „osam godina povlačili pred agresivnom politikom koja ne poznaje dijalog, koja ne trpi kritiku i koja u svakom pogledu privileguje više od 700.000 partijskih drugova Aleksandra Vučića“.
Pokušavalo se mirnim protestima, piše ovaj dnevni list, duvalo se u pištaljke, udaralo u šerpe i lonce, što je nailazilo samo na „podsmeh i cinizam“ vlasti i ponovno izvrtanje stvarnosti. Režim je bukvalno od građana tražio da ne veruju sopstvenim očima i ušima, da zbiju redove oko Vučića držeći u ruci visoko podignute srpske zastave. Na kraju je mnogim ljudima prekipelo.
Ma koliko se mi zgražavali nad nasiljem, piše „Tagescajtung“, tek su slike nereda na ulicama Beograda skrenule pažnju Nemačke na nenormalno stanje u Srbiji.
PROTIV ZLOUPOTREBE VLASTI
Nasledniku Slobodana Miloševića na mestu predsednika Srbije Aleksandru Vučiću jedva polazi za rukom da obuzda bes mase, piše nemački nedeljnik „Špigel“. Jer, samo se na prvi pogled radi o tome kako se vlast nosi sa virusom korona. Pored pandemije u Srbiji se proširila i duboka frustracija zbog sve autoritativnijeg režima Vučićeve Srpske napredne stranke, koja kandidata za članstvo u Evropsku uniju Srbiju sve više umesto na zapad vuče na istok i pritom je još i korumpirana.
„Špigel“ citira profesora Centra za studije jugoistočne Evrope iz Graca Florijana Bibera (za koga je Vučić rekao da je „niko i ništa“) koji kaže da protesti zapravo nisu usmereni protiv policijskog časa, već protiv „zloupotrebe vlasti“.
LICEMERJE SNS–a
Najava ponovnog uvođenja policijskog časa verovatno ne bi izazvala toliki revolt da je vlada bila uzor građanima kako da se odgovorno ponašaju u doba pandemije što, međutim, nije bio slučaj, piše konzervativni „Frankfurer algemajne cajtung“. Pred parlamentarne izbore 21. juna, srpsko društvo je popustilo mere protiv virusa korona više nego bilo koja druga zemlja u Evropi. Dozvoljeno je odigravanje fudbalskih utakmica i teniskog turnira pred publikom, otvoreni su noćni klubovi i diskoteke. Vučićev SNS je na svojoj proslavi izborne pobede prekršio sva pravila fizičkog distanciranja i zaštite, piše frankfurtski list.
Svi bitni francuski i nemački mediji izveštavali su o protestima u Srbiji, neki tek prenoseći manje ili više površne agencijske vesti, neki izveštavajući detaljno o događajima uz analize i komentare. Emanuelu Makronu i Angeli Merkel će nakon medijske pažnje koja je posle dužeg vremena posvećena Srbiji, teže pasti da ignorišu kako se Srbija pretvorila u neprikrivenu autokratiju, u kojoj je formalizovan jednopartijski sistem u službi njenog predsednika.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Američki predsednik Donald Tramp, koji je obećavao da će okončati ratove svojih prethodnika, poslao je nosače aviona, razarače i bombardere preko sedam mora, koji su bacali bombe od 13.600 kila na iranske bunkere 90 metara ispod zemlje, uvukavši Ameriku u rat sa Iranom. Nakratko je ispunio ratni cilj Izraela – koji je dosad ubio 17 iranskih atomskih naučnika – pa brzo proglasio misiju okončanom i isposlovao primirje, dok su odjekivale poslednje salve, nadati se, kratkog rata
Hajde da razmotrimo najgori strah pobunjenih građana. Pa šta ako za Vidovdan bude manje ljudi nego 15. marta? Gde li su se denuli? Da nisu, ne daj bože, sad naprasno preumili i rešili da podržavaju Srpsku naprednu stranku i režim Aleksandra Vučića? Da im nije Ćacilend miliji i draži od studentskog skupa? Ne budimo smešni, naravno da to nije slučaj
Vidovdanski sabor je opravdao svoje održavanje, ali bi mogao i danas da posluži kao podsećanje i svojevrstan poziv na trezvenost: ne treba pozivati Srbiju samo radi okupljanja velike mase (za tako veličanstene pesme ne postoji bis), već sačuvanu, itekako postojeću energiju usmeriti ka određenoj svrsi ne dopuštajući joj da iščili. To je greška koja se pravdoljubivim građanima Srbije ponavlja duže od tri decenije, od 9. marta 1991, sve do moćnih demonstracija povodom “Ribnikara” i Jadra i bilo bi vreme da se iz nje nešto nauči
“Studenti i građani ne smeju da nasedaju na priče o olakom i brzom preuzimanju vlasti, posebno ne na pozive za nasilnu promenu vlasti, jer nisu oni ti koji su ‘zakuvali’ ovu situaciju. Kombinacijom političkog Vudstoka, gandijevskom strpljivošću i upornošću oni su već dokazali da mogu igrati dugu utakmicu, trčati maratonsku trku. To je slika odgovorne politike, a ne samo da se politikom jednokratnog juriša ili na o-ruk sistem porazi režim, personalno promene nosioci vlasti, i ‘opet Jovo nanovo’”
Nikad se još nije desila istovremena blokada svih većih gradova u zemlji za puka dva sata. Sada jeste. Studenti i građani tu neće stati, jer osim otpora nemaju drugog izbora. Kako će teći narodno blokiranje Srbije i što se dalje može očekivati
Pobunjeni studenti i narod mogu da bace pokoju kamenicu, ali ne mogu biti zbilja „nasilni“. Jer, Srbija je odavno u modusu samoodbrane od režimskog nasilja, onog koje uništava i briše živote
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!