Koncert Željka Joksimovića u Boru otkazan je zbog protesta sindikata, u Kragujevcu je proslava Dana grada protekla u senci štrajka u "Partizanu", ali ipak je najburnije bilo u Zaječaru, gde je kordon policije razdvajao raspevane slavljenike i nezadovoljne radnike i preduzetnike
U ekonomiji je odavno poznata izreka koja kaže da nema besplatnog ručka. Najnovije reakcije iz Bora, Zaječara i Kragujevca pokazuju da, osim ručka, više nema ni besplatnog koncerta. Čini se da je stanovnicima ova tri grada pomalo dojadilo da ih gradske vlasti svake godine na dan grada ili u nekoj drugoj svečanoj prilici „obraduju“ nastupom domaćih pop i folk muzičkih zvezda koji je za njih, građane, besplatan. Sračunali su, naime, da se to ipak plaća, i to iz gradske kase koju upravo oni pune.
PEVAČI NA TRGOVIMA: Željko Joksimović,…
U borbi protiv muzike na trgovima najdalje su otišli Borani zbog čijeg protesta koncert Željka Joksimovića zakazan za 6. maj – nije održan. Dan ranije, na inicijativu predstavnika sindikata u ovom gradu, više stotina građana okupilo se na platou ispred Doma kulture, gde je povodom Dana grada trebalo da bude održan koncert, i protestovali zbog, kako su naveli, nenamenskog trošenja novca iz gradskog budžeta. Tražili su da Joksimovićev nastup, koji je prema njihovim saznanjima koštao 4,5 miliona dinara, bude otkazan i da gradska vlast obelodani finansijski izveštaj o troškovima obeležavanja Prvog maja, a koji su dostigli iznos od 2,5 miliona dinara. Predstavnici sindikata naveli su da je neshvatljivo da se u trenutku kada su javna preduzeća na rubu egzistencije, a plate kasne više meseci, vlast u gradu ponaša rasipnički, i da očekuju da će njihovi zahtevi biti odmah ispoštovani.
„Nećemo dozvoliti nikome da od nas pravi ovce za šišanje. Novac koji bi dali za muzičke bahanalije možemo upotrebiti za saniranje krovova u školama i vrtićima koji prokišnjavaju, za nabavku kontejnera koji su dotrajali ili za jednogodišnje aktivnosti mladih sportista“, rekao je predsednik Opštinskog veća sindikata Dragiša Trujkić okupljenima, a njegov govor praćen je duvanjem u pištaljke i skandiranjem pogrdnih imena upućenim vlastima u gradu. Žestoke optužbe okupljenih upućene su borskoj radio-televiziji, koja nije emitovala najavu protesta.
PEVATI I UMIRATI: Na Dan grada Bora, 6. maja, Željko Joksimović izdao je saopštenje u kom obaveštava javnost da koncert neće biti održan i konstatuje da je „u Boru nacionalna muzika ponovo izgubila duel sa lokalnom politikom“ te da je koncert samo odložen, ali ne i otkazan. „Brojna borska publika i svi ljubitelji moje muzike iz istočne Srbije imaće priliku da zajedno sa mnom uživaju u dobroj muzici, kvalitetnom zvuku i scenskim efektima uskoro i u nekoj drugoj organizaciji. Materijalne troškove nastale zbog otkazivanja koncerta pokriće moja produkcijska kuća i oni neće biti potraživani ni od koga, bez obzira što za to postoji pravni osnov. Odluku o tome doneli smo da bismo izbegli dalje učestvovanje u mučnoj političkoj polemici, u kojoj ne želimo da učestvujemo, kao što joj nismo ni uzrok. Ali, imam pravo da kao građanin i profesionalac posle svega kažem: egzistencijalno siromaštvo nikad nije bilo razlog za kulturno i estetsko siromaštvo. Stvar je upravo suprotna. Ljudi kojima se uskrate kulturni sadržaji vrlo brzo postaju siromašni onim što ih pokreće da stvaraju ono od čega se živi. Silom zapušenih ušiju nećemo daleko stići“, rekao je Joksimović u saopštenju kojim je potvrdio da nije samo izvođač i kompozitor, već i vešt tekstopisac.
…Jelena Tomašević,…
Ono što njemu nije uspelo u Boru, iste večeri pošlo je za rukom bendu Van Gog u Kragujevcu, gde su, takođe povodom Dana grada, svirali za honorar od 40.000 evra. Naredne večeri, Željko Samardžić održao je koncert za koji je dobio nešto manje novca, svega 30.000 evra. Nije poznato za koju sumu je pevala pevačica Jelena Tomašević, inače Kragujevčanka, ali su se zato mediji njenim nastupom najviše bavili. Naime, u vreme trodnevne proslave Dana Kragujevca, štrajk radnika u Fabrici kože „Partizan“ bio je u punom jeku, a jedan od štrajkača bio je i njen otac. Vest da Jelena Tomašević peva dok joj otac štrajkuje glađu ubrzo su demantovali i ona i Štrajkački odbor „Partizana“, potvrdivši da se čovek zaista nalazi među štrajkačima, ali da ne štrajkuje glađu.
…Sergej Ćetković,…
MUZIKA SPAJA, KORDON RAZDVAJA: Protesti u Boru postigli su svoj cilj, u Kragujevcu je proslava Dana grada protekla u senci štrajka u „Partizanu“, ali ipak je najburnije bilo u Zaječaru, gde je 11. maja, takođe na Dan grada, kordon policije razdvajao raspevane slavljenike i nezadovoljne radnike i preduzetnike. Oko hiljadu radnika i preduzetnika tražilo je od lokalne vlasti da se ponaša u skladu sa teškom ekonomskom situacijom, odnosno da ne rasipa novac poreskih obveznika na nastupe estradnih zvezda. Još jedan od razloga za protest jesu takse za gradsko građevinsko zemljište, koje su, prema tvrdnjama organizatora protesta, najviše u Srbiji. Najpoznatiji među onima koji su došli da razvesele Zaječarce bio je Sergej Ćetković. Koliki je honorar za to dobio, gradske vlasti nisu želele da otkriju pravdajući se ugovorom koji ih obavezuje na diskreciju, ali se u međuvremenu pojavila nezvanična informacija da je reč o 20.000 evra.
…Željko Samardžić…
Dan Zaječara je svečano obeležen na centralnom gradskom trgu i u sportsko-zabavnom centru „Popova plaža“, gde je svečano otvoren novi pešački most. Oko 2000 građana koji su prisustvovali proslavi od demonstranata je razdvajao kordon u kome je bilo blizu 300 policajaca. Na protestnom skupu se čulo i da je Zaječar na 96. mestu u državi po visini zarada, a među prvima je po opštinskim taksama. Zaječarska policija privela je na informativni razgovor organizatore protesta zato što su prekoračili odobrenje o mestu održavanja skupa. Po odobrenju policije protest je mogao biti održan samo na centralnom zaječarskom trgu, ali ne i u „Popovoj plaži“, kuda su se učesnici protesta uputili i, navodno, remetili protokol puštanja u saobraćaj novog pešačkog mosta preko Crnog Timoka.
…i grupa Van Gog
Imajući sve ovo u vidu, moglo bi se učiniti da građanima Srbije nije baš ni do čega, pa ni do muzike. S druge strane, pitanje je koliko ova priča, čiji su voljni ili nevoljni akteri estradne zvezde, ima veze njima i njihovom popularnošću. Malo je verovatno da je Željko Joksimović koji puni hale u celoj Srbiji naprasno postao toliko nepopularan da se zbog njegovog dolaska organizuju ulični protesti ili da je to zadesilo Sergeja Ćetkovića koji je u novembru prošle godine pet večeri zaredom punio Sava centar. Očigledno je, zapravo, da protesti uopšte nisu povezani sa ovim pevačima i njihovim statusom kod publike. O tome da je cela priča zapravo društvene i političke prirode, a nikako estradne, govori i to da nijedan od brojnih domaćih magazina koji se bave životom poznatih o dešavanjima u Boru, Zaječaru i Kragujevcu nije objavio ni reč.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Bez širokog i suštinski jedinstvenog fronta “tvrdih”, “mekih”, “levih”, “desnih”, “stranačkih” i “vanstranačkih”, “studentoljubaca” i “studentoskeptika”, nas antinaprednjačkih veterana i onih “odskora progledalih” – nema i neće biti promene koju svi priželjkujemo i za koju nam se čini da je nadohvat ruke. Na kraju krajeva, ne moraju i verovatno neće svi biti u istoj koloni i na istoj listi. Ali ukoliko se stvarno i iskreno želi smena ovog nakaradnog režima, svi koji su protiv njega moraju biti u istom stroju i istom frontu
Istraživanje agencije “Sprint Insight”: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (2)
Od pada nadstrešnice u Novom Sadu deluje kao da je marketinško-strateški tim Srpske napredne stranke prepustio sve konce odlučivanja timu za eskalaciju. Ukoliko je odavanje počasti stradalima ispred Fakulteta dramskih umetnosti predstavljalo “mali požar” koji je, iz ugla SNS stratega, trebalo lokalizovati, aktuelni predsednik i njegova stranka učinili su sve suprotno: podstakli su širenje vatre koja je na kraju zahvatila i njihovu sopstvenu političku “kuću”. Upravo iz te kuće, svojim političkim amaterizmom, oterali su nemali broj dotadašnjih pristalica
Za režim Aleksandra Vučića, građevina je alat političke propagande, prilika za slikanje i izvor moći. Zato se sve mora otvarati u najkraćem roku, pa makar hitna pomoć dežurala na novom auto-putu ili pucali betonski stubovi na Prokopu
Računi za struju, putno osiguranje, parking... Uplate građana slivaće se na račun male Alta banke koju drži biznismen blizak režimu. Šta je sve mutno u ovim poslovima?
Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega
Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan
Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!