Koncert Željka Joksimovića u Boru otkazan je zbog protesta sindikata, u Kragujevcu je proslava Dana grada protekla u senci štrajka u "Partizanu", ali ipak je najburnije bilo u Zaječaru, gde je kordon policije razdvajao raspevane slavljenike i nezadovoljne radnike i preduzetnike
U ekonomiji je odavno poznata izreka koja kaže da nema besplatnog ručka. Najnovije reakcije iz Bora, Zaječara i Kragujevca pokazuju da, osim ručka, više nema ni besplatnog koncerta. Čini se da je stanovnicima ova tri grada pomalo dojadilo da ih gradske vlasti svake godine na dan grada ili u nekoj drugoj svečanoj prilici „obraduju“ nastupom domaćih pop i folk muzičkih zvezda koji je za njih, građane, besplatan. Sračunali su, naime, da se to ipak plaća, i to iz gradske kase koju upravo oni pune.
PEVAČI NA TRGOVIMA: Željko Joksimović,…
U borbi protiv muzike na trgovima najdalje su otišli Borani zbog čijeg protesta koncert Željka Joksimovića zakazan za 6. maj – nije održan. Dan ranije, na inicijativu predstavnika sindikata u ovom gradu, više stotina građana okupilo se na platou ispred Doma kulture, gde je povodom Dana grada trebalo da bude održan koncert, i protestovali zbog, kako su naveli, nenamenskog trošenja novca iz gradskog budžeta. Tražili su da Joksimovićev nastup, koji je prema njihovim saznanjima koštao 4,5 miliona dinara, bude otkazan i da gradska vlast obelodani finansijski izveštaj o troškovima obeležavanja Prvog maja, a koji su dostigli iznos od 2,5 miliona dinara. Predstavnici sindikata naveli su da je neshvatljivo da se u trenutku kada su javna preduzeća na rubu egzistencije, a plate kasne više meseci, vlast u gradu ponaša rasipnički, i da očekuju da će njihovi zahtevi biti odmah ispoštovani.
„Nećemo dozvoliti nikome da od nas pravi ovce za šišanje. Novac koji bi dali za muzičke bahanalije možemo upotrebiti za saniranje krovova u školama i vrtićima koji prokišnjavaju, za nabavku kontejnera koji su dotrajali ili za jednogodišnje aktivnosti mladih sportista“, rekao je predsednik Opštinskog veća sindikata Dragiša Trujkić okupljenima, a njegov govor praćen je duvanjem u pištaljke i skandiranjem pogrdnih imena upućenim vlastima u gradu. Žestoke optužbe okupljenih upućene su borskoj radio-televiziji, koja nije emitovala najavu protesta.
PEVATI I UMIRATI: Na Dan grada Bora, 6. maja, Željko Joksimović izdao je saopštenje u kom obaveštava javnost da koncert neće biti održan i konstatuje da je „u Boru nacionalna muzika ponovo izgubila duel sa lokalnom politikom“ te da je koncert samo odložen, ali ne i otkazan. „Brojna borska publika i svi ljubitelji moje muzike iz istočne Srbije imaće priliku da zajedno sa mnom uživaju u dobroj muzici, kvalitetnom zvuku i scenskim efektima uskoro i u nekoj drugoj organizaciji. Materijalne troškove nastale zbog otkazivanja koncerta pokriće moja produkcijska kuća i oni neće biti potraživani ni od koga, bez obzira što za to postoji pravni osnov. Odluku o tome doneli smo da bismo izbegli dalje učestvovanje u mučnoj političkoj polemici, u kojoj ne želimo da učestvujemo, kao što joj nismo ni uzrok. Ali, imam pravo da kao građanin i profesionalac posle svega kažem: egzistencijalno siromaštvo nikad nije bilo razlog za kulturno i estetsko siromaštvo. Stvar je upravo suprotna. Ljudi kojima se uskrate kulturni sadržaji vrlo brzo postaju siromašni onim što ih pokreće da stvaraju ono od čega se živi. Silom zapušenih ušiju nećemo daleko stići“, rekao je Joksimović u saopštenju kojim je potvrdio da nije samo izvođač i kompozitor, već i vešt tekstopisac.
…Jelena Tomašević,…
Ono što njemu nije uspelo u Boru, iste večeri pošlo je za rukom bendu Van Gog u Kragujevcu, gde su, takođe povodom Dana grada, svirali za honorar od 40.000 evra. Naredne večeri, Željko Samardžić održao je koncert za koji je dobio nešto manje novca, svega 30.000 evra. Nije poznato za koju sumu je pevala pevačica Jelena Tomašević, inače Kragujevčanka, ali su se zato mediji njenim nastupom najviše bavili. Naime, u vreme trodnevne proslave Dana Kragujevca, štrajk radnika u Fabrici kože „Partizan“ bio je u punom jeku, a jedan od štrajkača bio je i njen otac. Vest da Jelena Tomašević peva dok joj otac štrajkuje glađu ubrzo su demantovali i ona i Štrajkački odbor „Partizana“, potvrdivši da se čovek zaista nalazi među štrajkačima, ali da ne štrajkuje glađu.
…Sergej Ćetković,…
MUZIKA SPAJA, KORDON RAZDVAJA: Protesti u Boru postigli su svoj cilj, u Kragujevcu je proslava Dana grada protekla u senci štrajka u „Partizanu“, ali ipak je najburnije bilo u Zaječaru, gde je 11. maja, takođe na Dan grada, kordon policije razdvajao raspevane slavljenike i nezadovoljne radnike i preduzetnike. Oko hiljadu radnika i preduzetnika tražilo je od lokalne vlasti da se ponaša u skladu sa teškom ekonomskom situacijom, odnosno da ne rasipa novac poreskih obveznika na nastupe estradnih zvezda. Još jedan od razloga za protest jesu takse za gradsko građevinsko zemljište, koje su, prema tvrdnjama organizatora protesta, najviše u Srbiji. Najpoznatiji među onima koji su došli da razvesele Zaječarce bio je Sergej Ćetković. Koliki je honorar za to dobio, gradske vlasti nisu želele da otkriju pravdajući se ugovorom koji ih obavezuje na diskreciju, ali se u međuvremenu pojavila nezvanična informacija da je reč o 20.000 evra.
…Željko Samardžić…
Dan Zaječara je svečano obeležen na centralnom gradskom trgu i u sportsko-zabavnom centru „Popova plaža“, gde je svečano otvoren novi pešački most. Oko 2000 građana koji su prisustvovali proslavi od demonstranata je razdvajao kordon u kome je bilo blizu 300 policajaca. Na protestnom skupu se čulo i da je Zaječar na 96. mestu u državi po visini zarada, a među prvima je po opštinskim taksama. Zaječarska policija privela je na informativni razgovor organizatore protesta zato što su prekoračili odobrenje o mestu održavanja skupa. Po odobrenju policije protest je mogao biti održan samo na centralnom zaječarskom trgu, ali ne i u „Popovoj plaži“, kuda su se učesnici protesta uputili i, navodno, remetili protokol puštanja u saobraćaj novog pešačkog mosta preko Crnog Timoka.
…i grupa Van Gog
Imajući sve ovo u vidu, moglo bi se učiniti da građanima Srbije nije baš ni do čega, pa ni do muzike. S druge strane, pitanje je koliko ova priča, čiji su voljni ili nevoljni akteri estradne zvezde, ima veze njima i njihovom popularnošću. Malo je verovatno da je Željko Joksimović koji puni hale u celoj Srbiji naprasno postao toliko nepopularan da se zbog njegovog dolaska organizuju ulični protesti ili da je to zadesilo Sergeja Ćetkovića koji je u novembru prošle godine pet večeri zaredom punio Sava centar. Očigledno je, zapravo, da protesti uopšte nisu povezani sa ovim pevačima i njihovim statusom kod publike. O tome da je cela priča zapravo društvene i političke prirode, a nikako estradne, govori i to da nijedan od brojnih domaćih magazina koji se bave životom poznatih o dešavanjima u Boru, Zaječaru i Kragujevcu nije objavio ni reč.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Režim ne zna kud udara. To se vidi po, čak i za njegove standarde učestalim, javnim obraćanjima nepomenika. Vidi se i po tome što je pogubljen i konfuzan, a često se građanima obraća i u vidno alkoholisanom stanju. Samokontrola nikada nije bila njegova jača strana, a sada je potpuno nestala. Slabost se ogleda i u metodi borbe protiv masovnog studentskog i građanskog pokreta. Metoda se zove – majmunsko oponašanje. Njihov položaj je sve gori kako vreme odmiče. Ne samo na političkom nego i na ekonomskom planu. Plate kasne, budžetska sredstva su sve tanja
Opozicija i njoj naklonjena javnost očekuje veći angažman Evropljana kada je u pitanju srpski politički prostor, vlast takve najave koristi da argumentuje tezu o obojenoj revoluciji, ali bi sa radošću ugostila bilo koga sa te strane, posebno ako daju neke pare. Čini se da i jedna i druga strana preteruju: niti će Evropa doći da nam organizuje izbore, niti će više stizati bilo kakva lova kojom će vlast da krpi budžetske rupe nastale vanrednim korupcionaškim troškovima
Vojska Srbije nema kapacitet da izvede paradu poput nekadašnje JNA, koja je 1985. godine imala više od 300.000 pripadnika, a na poslednju paradi 9. maja te godine direktno je izvela njih 6.690. Plus prateće službe, kojih je bilo više od 4.000. Na toj paradi bila su borbena sredstva koja će se pokazati i sad, 40 godina kasnije. Reč je o tenkovima M-84, helikopterima “gazela”, avionima “orao” i “super galeb G-4”, oklopnim transporterima i kamionima. Sada će svi oni biti predstavljeni kao “modernizovana čuda” iako su im odavno istekli resursi
Glas svakog fakulteta, ali i mogućnost stavljanja veta uz obavezan intervju i prihvatanje ideološkog minimuma, deo su procesa kroz koji svaki potencijalni kandidat za “studentsku listu” mora da prođe, saznaje “Vreme”. Iako Aleksandar Vučić žali što njegov protivnik još nema lik, studenti baš strateški ne žele da vlastima i tabloidima daju mogućnost za satanizaciju izabranih ljudi
Kao sa statistima na naprednjačkim okupljanjima, predsednik Srbije nema sreće ni sa siledžijama: em ih je malo, em su sitna boranija. Da nemaju policijski kordon iza leđa, davno bi ih narod razjurio. Ovako zavise od tetošenja onih koji bi ih – da je zakona i pravde u Srbiji – morali hapsiti. Prosto rečeno, jadni su i oni, a i ovi koji ih angažuju
U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!