Robne marke Knorr, Rama, Domestos, Cif, Dove, Signal, Lux i još oko 400 drugih starije su od većine stanovnika na planeti, pa njihov rejting na tržištu najbolje govori o kvalitetu poslovne politike Unilevera, jednog od najvećih proizvođača robe široke potrošnje
PRAVI BIZNIS: Kantri menadžer Dan Rusu
Svakog dana oko 150 miliona ljudi u preko 150 zemalja kupuje proizvode Unilevera, ali sigurni smo da niko od njih nije u stanju da nabroji sve brendove ove multinacionalke. Naime, Unilever danas plasira oko 400 brendova koji se kotiraju kao svetski, a ostali su, kako za „Vreme“ kaže kantri menadžer Unilevera za Srbiju i Crnu Goru Dan Rusu, „lokalni biseri“. Jedan od najmlađih lokalnih brendova u portfoliju Unilevera je somborsko Sunce. Zapravo, tek tokom medijske promocije Sunca, mnogi potrošači u Srbiji saznali su da iza poznatih robnih marki Knorr, Rama, Rexona, Domestos, Cif, Dove, Signal, Sunsilk i mnogih drugih stoji isti proizvođač robe široke potrošnje – Unilever. Rusu to objašnjava ranijom politikom kompanije da u promociji daje prednost brendovima i najavljuje promenu: „Sad pokušavamo da istupamo kao Unilever koji kao kvalitetan proizvođač stoji iza svakog svog brenda.“ Motiv za to je, kako tumači marketing menadžer za proizvode iz sektora kućne hemije i lične higijene Slavica Popović, „činjenica da potrošači postaju sve zahtevniji kupujući jedino proizvode kojima veruju i od proizvođača kojima veruju.“: „Želimo da našim potrošačima koji kupuju naše brendove jer veruju u njihov kvalitet, stavimo do znanja ko stoji iza tih brendova, kako bi bili još sigurniji, a posebno kada je reč o novoplansiranim proizvodima.“
Manje je poznato da je Unilever, kao jedna od prvih multinacionalki na svetu, nastao 1925. udruživanjem britanskog proizvođača sapuna Lever Brothers i holandskog proizvođača margarina Unie margarine, kompanije koja je prva na svetu napravila margarin. Ali, zato je opšte poznato da je Knorr među supama brend broj jedan u svetu, Rama je to među margarinima, Rexona među dezodoransima, lider je i Dove za čišćenje kože, Cif je prvi među abrazivnim sredstvima itd. Sve te robne marke starije su od većine stanovnika na planeti, pa njihov rejting na tržištu najbolje govori o kvalitetu poslovne politike Unilevera.
LOKALNIBISER: Unilever je osnovao predstavništvo u Beogradu u junu 1997. i ono je u martu 2003. preraslo u preduzeće Unilever Beograd d.o.o. gde ima i magacin. Ova firma deo je kompanije Unilever za Jugoistočnu i Centralnu Evropu, čije sedište je u Bukureštu. Kantri menadžer za Srbiju i Crnu Goru Dan Rusu kaže da je tek od registrovanja Unilevera kao pravnog lica počeo pravi biznis u Srbiji, koji je prošle godine osvedočen prometom od deset miliona evra.
DOMAĆI BISERI: Brend margarini
Marketing menadžer Unilevera za sektor hrane Tina Trpkovska iznosi želju i plan da Sunce postane uspešan margarin na srpskom tržištu. Srpski „lokalni biser“, napravljen je u skladu sa visokim Unileverovim standardima i, naravno, u novom poboljšanom pakovanju. „Akvizicija Sunca urađena je još u decembru prošle godine, ali zbog implementacije ISO 9001, HCCP i drugih standarda, kao i kontrole kvaliteta koja je strožia od međunarodno propisanih pravila, naše nove brendove plasirali smo tek u maju“, objašnjava Rusu. On podseća da Unilever nije kupio od Delte somborsku fabriku, već samo robnu marku Sunce (izuzev biljnih jestivih ulja), kao i da je sa svojim standardima kvaliteta i uz svoj know–how napravio brendove koje prodaje pod imenom Unilevera. „Proizvodi Sunca i ranije su bili dobrog kvaliteta, ali kao novi vlasnik tog brenda Unilever je morao da ih učini još boljim u skladu sa Unilever standardima“, naglašava Rusu.
USPEH SUNCA: Marketing menadžer Tina Trpkovska
Slavica Popović navodi da za proizvode iz sektora kućne hemije i lične higijene postoje dva oblika distribucije. Posredna distribucija, koja se obavlja preko distributerskih firmi: Slavijacoop, koja pokriva Vojvodinu i severni deo Beograda, i beogradskog Standarda AVD, koji snabdeva ostali deo zemlje. Ovi distributeri iz svojih magacina isporučuju robu veletrgovinama i maloprodajama u našoj zemlji. Drugi oblik distribucije je direktna distribucija koja teče direktno iz magacina Unilevera do velikih klijenata: Lilly drogerije, Metro, Mercator, Vero itd. Za sektor hrane koji obuhvata robne marke Knorr, Rama i Sunce jedini distributer je Delta M.
LEPŠIŽIVOT: Misija Unilevera je da doprinese vitalnosti u životu ljudi, a Dan Rusu objašnjava šta to konkretno znači: „Da proizvodimo brendove koji će pomoći ljudima da se bolje osećaju, da lepše žive, da uživaju u svakom momentu svog života.“ Tu spada i namera Unilevera da rang svojih brendova u svetu prenese i u Srbiju. U Srbiji i Crnoj Gori se, inače, prema rečima Slavice Popović, najbolje prodaju proizvodi za kućnu hemiju Domestos i Cif i kolekcija za ličnu higijenu Dove. Od hrane, kako tvrdi Tina Trpkovska, margarin Rama je od internacionalnih brendova na prvom mestu. „Lokalni proizvođači drže 80 odsto tržišta, ali od 2003. kad smo lansirali Ramu, a pogotovo od 2004. kada je počela proizvodnja tog margarina u somborskom Suncu, imamo konstantan rast prodaje“, kaže Trpkovska i dodaje da u prodaji Knorr supa „možemo da budemo ponosni“.
Najprodavanijikrem–sapunuSrbiji
Prvi proizvod iz kolekcije Dove, krem-sapun, prošle godine proslavio je pedesetogodišnjicu, a od 1980. Unilever pod ovom robnom markom proizvodi hidratantne kupke, šampone za kosu, dezodoranse i losione za telo. Dove je prošle godine u oko 80 zemalja ostvario prihod od 2,5 milijardi evra. Prema analizi agencije Synovate za ovu godinu, 34 odsto potrošača sapuna, izjašnjava se de najčešće kupuju krem-sapun Dove. Slavica Popović tvrdi da je zato ovaj proizvod najzastupljeniji u ličnoj higijeni naših građana.
Dezodoransbrojjedanusvetu
Posle 106 godina prisustva na svetskom tržištu, dezodorans Rexona sigurno je opravdao geslo pod kojim ga Unilever reklamira – „Neće te izneveriti“. Kreirao ga je jedan australijski farmaceut 1900, a danas je Rexona najprodavaniji dezodorans u svetu, lider u 29 zemalja. Na srpskom tržištu trenutno je broj dva.
Stogodinatradicije
Od proizvoda kućne hemije na srpskom i crnogorskom tržištu, Domestos je najprodavaniji. Prema istraživanju agencije Synovate u prethodnih 12 meseci kupilo ga je 42 odsto potrošača ove vrste robe. Domestos sredstva za dezinfekciju u domaćinstvu imaju tradiciju dugu sto godina i danas se prodaju u 35 zemalja. Domestos je i broj jedan ili dva izbeljivač u devet zemalja.
PrvapastaEvrope
Pasta za zube Signal postoji više od 40 godina na svetskom tržištu. Prodaje se u 48 zemalja, broj jedan ili dva je u 29 zemalja, a lider je u kategoriji pasta za izbeljivanje u Evropi (Signal White System). Signal je razvio plodnu saradnju sa Svetskom stomatološkom asocijacijom FDI, koju čini preko 900.000 stomatologa širom sveta, a njihov logotip nalazi se na svim Signal proizvodima.
UnileverovbrendNo. 1
Za kompaniju Unilever Knorr je brend broj jedan. Proizvodi pod ovom robnom markom godišnje ostvaruju prihod od preko tri milijarde evra i na svim tržištima, a reč je o 80 zemalja, beleže najveći godišnji rast prometa. Logotip Knorra sadrži originalan potpis njegovog osnivača Carla Heinricha Knorra, koji je davne 1838. godine izveo prve eksperimente sa sušenim povrćem.
Ginisovrekord
Šampon za kosu Sunsilk lansiran je tačno pre 50 godina u Holandiji i danas se prodaje u 80 zemalja za oko milijardu evra godišnje. Sunsilk se nalazi u Ginisovoj knjizi svetskih rekorda – za najveći broj opranih i stilizovanih glava u jednom danu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Čak i ako bismo ono što se u Zaječaru i Kosjeriću zbilo u nedelju nazvali pobedom režima i porazom opozicije, odnosno studentsko-građanskog pokreta – neophodno bi bilo tim terminima, radi istinitosti i autentičnosti, dodati atribute. Pre svega, u pitanju je katastrofalna pobeda SNS-a, koja označava da “vučićevci” polako ali sigurno odlaze u ropotarnicu istorije i da uveliko trče počasni krug u kojem nikakve počasti nema, niti će je biti. Koje su još poruke ovih izbora? I šta iz njih možemo da naučimo
U nedelju 8. juna, u Kosjeriću su se sukobile studentska i naprednjačka lista. Odatle sam izveštavala tokom čitavog izbornog dana. Nekoliko minuta posle ponoći nepoznati ljudi, najverovatnije bliski Srpskoj naprednoj stranci, izbušili su gume na mom automobilu i oštetili mi retrovizore. Zato ovo neće biti klasična reportaža
Intervju: Prof. Tanasije Marinković, Pravni fakultet u Beogradu
“Mislim da je pogrešno ignorisati Vučića, praviti se da je već pao i da je izgubio svaku pamet. Kod njega se prepliću racionalno i iracionalno. I jedno i drugo je jako, i zato se svi odgovorni delovi društva moraju ujediniti i organizovati da bi se on smenio na zakonit i demokratski način. Taj pristup nije u suprotnosti s parolom ‘Nisi nadležan’. Ponosan sam na srpske studente koji su imali dovoljno znanja ili, bolje reći, osećaja da shvate koliko njega, malignog narcisa, taj stav pogađa”
Stigla je nova direktiva Vođe – pobunjene studente i građane proglasiti fašistima i nacistima. I esenesovci čine to s puno entuzijazma. Ipak, postoje dva ozbiljna problema. Prvi je što su pobunjeni srpski studenti i građani pojava koja je od fašizma daleko onoliko koliko se to uopšte može biti. Drugi je što upravo SNS u dobroj meri neguje mnoge odlike fašizma
“Ako je arhitektura refleksija vremena i društva u kome nastaje, kada pogledamo oko sebe, po svemu sudeći, predstoji nam ogroman put do ozdravljenja. Ako je uopšte u našem slučaju i moguć, s obzirom na to da smo u civilizacijskom razvoju preskočili i čitave epohe”
Aleksandru Vučiću sada ostaju samo stari, provereni metodi klasičnih diktatura jer ove moderne metode zaluđivanja i trovanja javnosti trokiraju. I to mu se, međutim, obija o glavu
Ne brani Vučić državu, već sebe od države. Sa bubnjem na leđima i gitarom u rukama ovaj čovek-orkestar izvodi dve-tri iste pesme bez sluha, uz falširanje i ispadnje iz ritma. Takvi su mu i vlast i politika. U najkraćem – opasni po okolinu
Hapšenja profesora, kažnjavanje ljudi, otkazi novinarkama… Režim Aleksandra Vučića se sveti i tek će da se sveti. To je dekadentna faza režima, ona pred kraj
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!