Sve je počelo oko 20 časova kada je grupa od oko 200 mladića sa šajkačama na glavama, crnim zastavama i transparentom „Šljivančanin heroj“ došla u centar grada gde je uveliko pristizalo nekoliko stotina Novosađana. Uz skandiranja „Srbija, Srbija“ i „Ubij, zakolji da Hrvat ne postoji“, grupa mladića, koje su okarakterisali kao opasni momci sa Veternika, povela je proslavu na drugačiji način.
Nakon pola sata skandiranja i navijanja otpočeli su neredi kada je manje od deset policajaca, među kojima je bilo i policajki, pokušalo da „opasne momke“ ukloni sa bine koja se nalazila ispred Gradske kuće na kojoj se tada pojavio prvi grafit – „Čanak ustaša“. Malobrojni policajci pokušali su da umire huligane, ali im to zbog nedovoljne opremljenosti, s obzirom na to da su bili u pitanju pozornici, nije pošlo za rukom.
Prvenstveno je stradao jedan od štandova manifestacije Exit, koji svojom marketinškom kampanjom promioviše otvaranje ka Evropi i svetu, a koga su huligani bukvalno zapalili i uz pretnje oterali devojke promoterke.
…i horizontalni pucanj policije
Tada je muzika, emitovana sa Gradske kuće, prekinuta, nakon čega su ka njoj poletele kamenice i flaše. I tada nastade haos.
Razularena masa je počela da kida asfalt, lomi izloge okolnih prodavnica, ali i klupe koje su im služile za probijanje vrata Gradske kuće i izloga. Kamenice su poletele ka policajcima koji su bili isterani sa Trga u pravcu Srpskog narodnog pozorišta.
Celokupna ograda rekonstrukcije topolovoda u centru grada postala je oružje huligana. Čak su i rovovi toplovoda služili za formiranje prave ratne zone.
Napadi na policiju usledili su u nekoliko talasa pored Mekdonalds restorana kada je policija bila prinuđena da upotrebi oružje.
Nekoliko hitaca ispaljeno je u vazduh, a kako se vidi na snimcima televizije Apolo, jedan od policajaca je pucao i u masu. Huligani su ustuknuli, ali su neki od njih u krvi ostali na zemlji. Jedan metak se zario i u zid obližnjeg stana u Balzakovoj ulici.
Istražni sudija Okružnog suda u Novom sadu Miroslav Alimpić naredio je hitno balističko veštačenje zrna izvađenog iz leđa Mladena Tokina iz Veternika s obzirom na to da još nije utvrđeno kako je zadobio ustrelnu ranu u desnu slabinu.
Mladen je dopremljen na Institut za hirurgiju gde je hitno operisan i prebačen na intenzivnu negu jer se i dalje nalazi u stanju životne opasnosti. Sa njim je na hirurgiju dovezen i Mihajlo Mihajlović (1983), koji je stigao s prelomima gornje i donje vilice i potresom mozga. Pored njih na hirurgiji je zbrinuto još 12 pacijenata.
Na opasku upućenu policiji zašto ne pozivaju pojačanje odgovoreno nam je: „Nemamo ga, jer nismo očekivali ovako nešto!“
S obzirom na to da je policija ostala zatečena, poput putara koje iznenađuje sneg u januaru, bili su prinuđeni da ostanu po strani dok su huligani razbijali Gradsku kuću, Vojvođansku banku, Mekdonalds restoran, kao i prodavnice iz kojih su iznosili sve što su stigli. I sve to pod sloganom napisanim crvenim sprejom na zgradi Vojvođanske banke: „Ovo je za Vukovar“, uz potpis „V. Šljivančanin“.
Policijsko pojačanje je stiglo tek oko pola deset nakon čega je Trg zauzela četa interventne policije za koju su zvaničnici policije kasnije saopštili da je brojala sto policajaca iako potpisnik ovih redova nije stekao utisak o tolikoj brojnosti.
Huligani su potisnuti sa tri strane tako da su podeljeni u više grupa od kojih je najbučnija prešla na Bulevar Mihajla Pupina gde je u potpunosti blokirala saobraćaj. Tu grupu policija nije dalje pokušavala da razbije, ali se žestoko obračunala sa huliganima potisnutim u Zmaj Jovinu ulicu.
Interesantno je da se pripadnici žandarmerije nisu pojavljivali jer su, prema rečima policijskih zvaničnika, vikend provodili izvan Novog Sada, dok su njihove kolege iz interventne organizovale poteru po gradu. Naime, tokom večeri dolazilo je do sukobljavanja huligana i policije i u širem delu grada.
Bilans povređenih policajaca je 19, a četvorici od njih je ukazana pomoć na urgentnoj hirurgiji.
Epilog priče su osude događaja koje stižu sa svih strana, a naročito od političkih stranaka od kojih je Liga socijaldemokrata Vojvodine direktno optužila Srpsku radikalnu stranku za organizovanje „Kristalne noći“ koja je, prema njihovim rečima, pokazatelj da naše društvo srlja u fašizam. S druge strane, ni policija nije bila pošteđena kritika, a naročito zbog činjenice da je upravo u Novom Sadu u policiju uloženo mnogo kako bi grad stekao titulu najbezbednijeg grada u okruženju.
Sudeći prema nedeljnoj kristalnoj noći, očigledno je da će kampanje i iluzija Novosađana o svom bezbednom gradu i gradu kulture ostati samo misaona imenica.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Vlast pokazuje da ne poštuje ni sopstvene odluke, niti sama zna šta hoće i šta radi. Kada kažu da će se baviti isključivo Generalštabom iz druge polovine 20. veka, a ne i kasarnom Petog puka ili starim Generalštabom, jasno je da im se ne može verovati. Niko ne može da garantuje da će ijedan objekat u tom obuhvatu ostati zaštićen i sačuvati svoj spomenički integritet. Spremni smo da se borimo na civilizovan način. Postoji i potreba, koju je deo javnosti jasno iskazao – tražeći i podršku od nas kao struke, na šta su neki od nas i pristali – da, ukoliko počne rušenje, objekte branimo i fizički... U svakom slučaju, naši naredni koraci zavisiće od poteza vlasti. Mi poznajemo zakonske okvire, ali znamo i da se vlast ne drži zakona”
U zemlji u kojoj se politički problemi često rešavaju tako što se proglašavaju nepostojećim, studenti su uradili nešto radikalno jednostavno: imenovali su problem i pokušali da ga izmere. A kad smo kod imenovanja, nemojmo zanemariti ni šta je tih 400.000 građana uradilo. Stali su iza zahteva za izborima imenom i prezimenom, adresom i brojem telefona
Na Kosovu su, nakon gotovo jednogodišnje blokade institucija, 28. decembra održani vanredni parlamentarni izbori. Kakvi su izborni rezultati i šta je na njih uticalo? Šta za Srbe s Kosova može značiti još jedna vlada Aljbina Kurtija?
“Ključno je da se rešenje za NIS postigne u prvom kvartalu 2026. godine, posebno imajući u vidu širi geopolitički kontekst. Početak 2026. već je obeležen geopolitičkim potresima u Iranu i Venecueli. Obe zemlje su naftne sile i članice OPEC-a, ali su ograničene u slobodnoj prodaji nafte usled OFAC-ovih sankcija. Geopolitičke tenzije sa ovakvim zemljama imaju značajan uticaj na cene nafte i sirovina, pa postoji realan rizik da treće zemlje snose posledice”
Razlika između zemalja sa razvijenim medicinskim sistemima i Srbije u kojoj se sistem održava još samo na entuzijazmu predanih lekara i predanog osoblja, ravna je razlici između neba i zemlje. U srećnijim zemljama nije lakše samo živeti, nego i mreti
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji
Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!