
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
Foto: Tanjug
Broj izdatih rešenja o primanju u državljanstvo počeo je da raste od 2016. Tokom 2022. godine, kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, Srbija je izdala do tada rekordan broj rešenja o dodeli državljanstva na osnovu "interesa"
Zakon o državljanstvu Srbije predviđa da Vlada Srbije može da dodeli državljanstvo strancima čiji bi prijem u državljanstvo predstavljao interes za Republiku Srbiju.
Iako se ova rešenja Vlade objavljuju u Službenom glasniku, u njima se ne navode razlozi za odluku o dodeli državljanstva.
Prema pisanju BIRN-a, od 2010. do 2015, na ovaj način je godišnje primano u državljanstvo između pet i 13 osoba, mahom sportista koji igraju za klubove u Srbiji, umetnika, političara, direktora velikih međunarodnih banaka i stranih investitora.
Broj izdatih rešenja o primanju u državljanstvo počeo je da raste od 2016, kao i raspon profila ljudi kojima je dodeljivano. Iako su neki od njih bili prominentne javne ličnosti, mnogi nisu, i ostaje nejasno koji je interes Srbija imala u tome da im dodeli pasoš.
Tokom 2022. godine, kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, Srbija je izdala do tada rekordan broj rešenja o dodeli državljanstva na osnovu „interesa“ – 64 za celu godinu.
Broj pasoša je zapravo veći, jer je pojedinim rešenjima u državljanstvo primano više osoba, mahom članova porodice. Ove godine je izdato 70 takvih rešenja. Većina je dodeljena građanima Rusije.
Nemanja Nenadić, programski direktor organizacije Transparentnost Srbija, kaže da, ako se izuzmu slučajevi poznatih sportista i drugih javnih ličnosti, „šira javnost nije u mogućnosti da proceni da li je zaista postojao interes države Srbije da se određenim pojedincima državljanstvo dodeli ili ne.“
„U odsustvu tih informacija, moglo bi se dogoditi da se državljanstvo dodeli nekoj osobi za koju ne postoji interes republike Srbije, već finansijski interes onih koji takve odluke predlažu. Imajući u vidu sve veći broj dodeljenih državljanstava, bilo bi korisno da se uvede praksa objavljivanja obrazloženja uz ove odluke“, kaže Nenadić za BIRN.
Ceo tekst pročitajte na sajtu BIRN-a.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve