Behu opšta tišina i tajac, ni vesla se nisu čula, vladika Milutin, iz crnog gumenog čamca, u stojećem stavu, dade komandu, U ime Boga, sad, iz čamca baciše u bršljan okićen stiropor krst, plivači skočiše u vodu, sve se srga vidi ko pobedio
Ni ove godine godine ne izneverena tradicija za Bogojavljenje, za Časni krst se među pravoslavni plivalo gde god bilo vode. Čak bila i uvertira, dan ranije, na Krstovdan, kod Kule Nebojša održano viteško plivanje za Časni krst, koje nije bilo takmičarsko, već je za cilj imalo „povratak istinskog duha“. Zabeleženo da među plivači bio i pevač prezimena Rokvić.
Tek na Bogojavljenje sve bilo kako treba, RTS zorom javio da je Savsko jezero spremno, i „okupano zubatim suncem“. Tako da u podne, na Adi Ciganliji, u prisustvu popovi, plivala vojska, žandarmerija, Svibor i građanstvo. Na Dunavskom keju, u Zemunu, ka i vazda, u prisustvu Patrijarha, svi bili za medalju i za orden. Nema mesta u Srbiji, i đe se za Srpstvo čulo, da nije dat doprinos. Još nije ka u Rusiji, gde na 3500 mesta, za potrebe plivanja, razbijen led, ali sve napreduje nebeskom progresijom.
Ako ne bilo leda za razbijanje, bilo drugi’ podviga. Tradicionalno, u Valjevu, vladika Milutin na lice mesta stiže u gumenom čamcu na vesla. Ove godine zabeleženo još tije čamac slučajeva, u Kragujevcu, u čamcu, ali motornom, sa vladika Šumadijski bio gradonačelnik grada na Lepenici, Sin Radomir, dok je dole u Crnu Goru, na Moraču, mitropolit Amfilohije krst bacio, i umal’ nije vrat slomio, pravo iz kanua.
Da se praznično istakne da ni praznik ne proš’o bez gospodin Premijer. Ne bio u vodi, ali bio blizu, javljeno da označio početak radova za novi most kod Ostružnice, iako se ne pokvasio, radosno rek’o: Borba za bolji život u Srbiji tek počinje!
IZBI LITIJA: U Valjevo sve bilo tradicionalno, kako i ne bi kad je sedmi put. Dakle, Berkova brana na reci Gradac, koja i leti da se smrzneš, voda zelena, mostić preko reke, obale, sve krcato ljudima. Do desne obale dva srebrnasta gumena čamca, na kojima pisalo „Solar“, rekoše, za spasioce, na istoj strani i drveni, ukrovljen, splav, na obali kola hitne pomoći, na betonskoj ploči, iznad bifea „Brek“, dečji hor u probi nastupa, Krst je sila i znamelje, krst je spasenje…
Na lice mesta, od grada, izbi litija, napred deca sa raširenu i svečanu Srpsku zastavu, pa veliki krst, crkvene relikvije, crkvene zastave, popovi, foklor, dva vitrea sa štit i isukani mačevi, još popova, narod… Sve to tako išlo uz obalu, dok ne stiglo do kazan sa kuvano vino, i tu se zaustavilo i raporedilo.
Dok se litija raspoređivala, eto ti istom džadom, u koloni, ljudi u crne uniforme, jednoobrazne, jednostavne, kanda su mehaničarski kombinezoni, plus crne šajkače, koje nisu morale biti mehaničarske, sa jednu crnu zastavu na koju žutim slovima pisalo „Ravnogorci“. Odma’ iza Ravnogorci nastupi, u crnu plus sposobnu „škodu“, vladika Valjevski Milutin, razmače se raspoređena litija, vladika ode uzvodno, da bi se kasnije pojavio nizvodno.
Popovi se okupiše na onom pokrivenom splavu uz desnu obalu Gradca, jedan uze mikrofon, Bog se javi, prisutni narod odgovori, ovaj nastavi da će bude plivanje za Časni krst, ali da će prvo „osvetiti vodu“, i da u tome svi zajedno učestvuju. Pa popovi nastaviše pos’o, Blagosloven Bog naš… pa još nastaviše sa, Gospodu se pomolimo… Dok su popovi radili pos’o, na kej, gde ne mogo besposleni narod, siđoše onije Ravnogorci, i sve sa zastavu, na koju žutim slovima pisalo „Ravnogorci“, se počasno rasporediše uz samu desnu obalu. Među prisutni popovi najnaočitiji, naočitiji i od dva sa isukani mačevi viteza, bješe pop sa crnu šubaru i crnu kićanku, koja mu je padala o desno rame. Pop sa šubaru skide šubaru, odložiše mu šubaru zajedno sa podugačkom crnom kićankom, umoči kitu bršljana u ‘ladnu vodu, i manu nekoliko puta na sve čet’ri strane sa taj bršljan, bi, U vjekove vjekova, osveštaše vodu.
Sa „Brek“ betonske ploče se javi žensko u žensku šubaru, Obeležavamo Bogojavljenje plivanjem za Časni krst, koji se u našem gradu održava sedmi put za redom… Sa ploče se javi i sveštenik, reče, Bog se javi, nastavi, Braćo i sestre, srećan praznik, dobro došli na sedmo po redu plivanje za Časni krst na brani reke Gradac, dosad smo imali čin osvećenja vode, program ćemo početi prvo sa plivanjem, pozivam učesnike da pređu na drugu stranu reke, da bi preosvećeni vladika mogao da uđe u čamac, a posle ćemo nastaviti sa kulturno-umetničkim programom.
DAJTE PLAŠT: Žensko sa žensku šubaru uze čita imena učesnika, goli i bosi momci, od kojih samo neki imađaše istetoviran krst, uzeše preko brane prelaze na drugu obalu. Popovi sa splava narediše da se pojača muzika, pojača se muzika, bi informacija ko će nastupi u kulturno-umetničkom programu, svi da ostanu, budu zajedno, posluže se kuvanim vinom. Opet se javiše sa „Brek“ betonske ploče, imaju dve devojke, gosta iz Stare Pazove… Učesnici na drugoj strani se rasporediše, stadoše samostalno i međusobno pljuskaju, spremaju za start.
…plivanje za krstom, posmatrači…
Ozgo, od uzvodno, pojavi se plovilo, koje se lagano približavalo. To bi i bejaše crni gumeni čamac, napred okićen bršljanom, u koji bjehu upletene crvene ruže i cveće iz roda belih rada. Napred bejahu i dva momka u crnom, koja su držala veliki beli stiropor krst, sav u bršljan, crvene ruže i beli cvetovi koji ne bejahu iz roda belih rada. U zadnjem delu čamca dva hrabra veslača, a u sredini, u stojećem stavu, vladika Milutin, do u glavu u zlato vladičanskoj odori, plus lična i dugačka plava brojanica, u levici je držao vladičanski štap, koji se završavao sa dve zlatne zmijske glave…
Behu opšta tišina i tajac, ni vesla se nisu čula, čamac se primače onije splavu, vladika iz stojećeg stava dade komandu, U ime Boga sad, baciše okićeni striropor krst u vodu, sa druge strane se baciše u vodu, sve se srga da vidi ko će pobedi, vladika iskorači na splav, objaviše da pobedila jedna od devojaka. Izađe i devojka na splav, povikaše, Dajte plašt, ogrnuše pobednicu plaštom, primakoše je vladici, kamere se baciše na ekskluzivne snimke… Krkljanac je trajao, opšta euforija na vrhuncu, pobednica, za koju stiže glas da se preziva Munjić, uze daje izjave, ne odvaja se od onaj u bršljan okićen beli stiropor krst. Kad sve malo podođe, bi još slikanja, okretanja na jednu, i drugu stranu.
…i bogojavljenska vodica na veliko
Popovi objaviše da se program nastavlja kulturno-umetničkim programom, svi plivači, džumle, se okupiše u slikanje za uspomenu na veliki podvig, jedan što okasnio uze pita ko pobedio, kad ču žensko, nastavi za sebe, kako može žensko da pobedi, ništa to ne valja, čim nema Rusa. Sa „Brek“ ploče krenu neka prigodna recitacija, nastavi se hor sa pesmu Krst je sila i znamenje, krst je spasenje… Posle još pesme, gore, na betonskoj ploči, nastupi folklor, rastrčaše se bele marame i crne šubare…
Beše dobrano probilo podne, reporter se uze povlači. U povratku, put pored Valjevske crkve, ispred nje, u mermernoj porti, velika crna kaca sa crnim poklopcem, obmotana svetlom plastičnom folijom koja beše oslikana Hristos motivima. Kroz crnu kacu, nekom tehnikom, behu izvedene bele plastične vodovodne cevi sa česma pipama. Narod je u redu, iz tih belih plastičnih cevi točio, u flaše i druge sudove, Bogojavljensku vodu, koja cele godine služi za zdravlje, i tera zle sile i ostale uroke.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Po oceni poverenika za samostalnost Visokog saveta tužilaštva, pritisci na tužioce u Srbiji dolaze sa raznih strana, ali izgleda ne iz kabineta predsednika Aleksandra Vučića. “Izbegavanje poverenika Milana Tkalca da izričito iznese svoj stav kad su u pitanju izjave predsednika Republike profesionalno je neprihvatljivo”, kaže za “Vreme” predsednica Udruženja tužilaca Srbije Lidija Komlen Nikolić. Šta sve predsednik sme da kaže, a da to ne bude shvaćeno kao mešanje u nezavisnost pravosuđa
Naprednjačka vlast se bori i rukama i nogama da pobedi u dva različita mesta, jer ne bi smeli na oči Aleksandru Vučiću ako izgube. Na drugoj strani, ostatak Srbije navija da krene iz Zaječara i Kosjerića, pa da se “ide redom” po celoj zemlji i da tako vide leđa ovima što već 13 godina upravljaju u svakom mestu, svakoj ulici i svakom selu
Nikada dosad nisu menjani svi članovi ovog tela. Nikada se izbor članova Saveta nije dešavao u tako uzavreloj društveno-političkoj atmosferi. Nikada Brisel nije bio toliko zainteresovan za tok i ishod ovog procesa. Otuda toliko nervoze, strasti i utvrđenih nezakonitosti za koje još niko nije odgovarao
Nepoštovanje zakona i visoka korupcija u Srbiji počinju ubrzano da uzimaju još veći danak. Nabrojmo neke slučajeve: pao je deo plafona na Klinici za kardiologiju u Nišu, zveknuo je i plafon na Železničkoj stanici u Ćupriji. Prethodno se urušio most za prelazak pešaka kod sela Vlahovo i strmeknuo se deo zida u školi u Pećincima (lakše povređene dve devojčice). Tu su još i urušavanja betonske konstrukcije nadvožnjaka na brzoj saobraćajnici Požarevac–Veliko Gradište, padovi plafona u školi u Užicu, u Saranovu kod Rače, na Institutu za javno zdravlje Kragujevac i kod vrtića “Maja” na Novom Beogradu. Dakle, sve to od 1. novembra prošle godine do danas. Malo li je
Dok studenti maratonci posle 18 dana štafetnog trčanja i 2000 pređenih kilometara razgovaraju sa EU parlamentarcima u Briselu, Vučić se sastaje sa predsednikom Evropskog saveta. U pozadini ova dva događaja, evidentan uticaj vlasti na pravosuđe ogleda se u dvema odlukama: produženje pritvora novosadskim aktivistima i prekvalifikovanje dela ženi koja je kolima oborila studentkinju
Držati profesorku sociologije Mariju Vasić u zatvoru pod optužbom za terorizam je anticvilizajski zločin. Ili groteska, kako god hoćete. Zašto se protiv toga ne pobune sudije, tužioci, policajci, bezbednjaci
U govoru besmislenom s gledišta logike i celine, Vučić je svojim glasačima ponudio sve što oni žele da čuju. Ali, sve u protivrečnostima. Duh pobune se pak ne može više vratiti u bocu jer je boca slomljena
Republika Srbija je u opasnosti. Ako ostanemo nemi na montirani proces protiv političkih zatvorenika u Novom Sadu i kraljevački slučaj gde su žrtve proglašene za nasilnike, uskoro ćemo svi štrajkovati glađu i žeđu za mrvicu pravde
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!