Blokovi se blokiraju: sukobi, sumnjičenje i blokada odlučivanja; gas, koncesija, prodaja RTB-a, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kosovska politika…
ZAGREJAVANJA: Početak kampanje
Ova izborna kampanja liči na kockarsku partiju u 4,5 milijardi dolara. U prošlim izborima trkali su se ko će otići u Moskvu na potpis gasnog sporazuma, sada sporenjem o nadležnosti tehničke vlade odlažu njegovu verifikaciju. Slično sporenje bilo je i oko sudbine koncesije za autoput Horgoš–Požega, a nešto malo drugačije i ono s privatizacijom RTB-a Bor, ali o tome na drugom mestu u ovom broju „Vremena“.
Slično je i sa sporazumom o Stabilizaciji i pridruživanju (SSP), onim za koji je Đelić oštrio olovku u januaru, samo demokrate, mada su lobirale da Holandija povuče veto sada poručuju „nemojte više da nam pomažete“.
Visoki predstavnik EU Solana je naime u spoljnopolitičkom odboru Evropskog parlamenta izjavio da EU treba Srbiji da pošalje jasan znak ohrabrenja za proevropske snage na parlamentarnim izborima potpisivanjem SSP-a pre 11. maja.
Ministar prosvete Lončar je na to optužio Solanu da se direktno meša u izbore, da hoće na izborima da pomogne koaliciji Čanak, DS, G17 plus, a da se podržavanjem Ustava prve NATO države grubo meša u unutrašnje stvari Srbije i da bi bilo važno da nešto kaže i o ratnim zlikovcima i prvoborcima stvaranja prve NATO države Haradinaju i Tačiju.
Jezik radikala i narodnjaka se u tom kontekstu očito ujednačava. SRS saopštava da oni koji otimaju Kosovo i Metohiju od Srbije, oni koji su oslobodili svih optužbi Haradinaja, pokušavaju na svaki način da obezbede pobedu na izborima onima u Srbiji koji će priznati nezavisno Kosovo.
Oslobađanje Haradinaja u Hagu naišlo je, inače, na nepodeljenu osudu u Srbiji, a bilo je i zahteva (Koštunica) da se i EU izjasni o Haškom sudu.
SUMNJIČENJE: Nastavljeno je s teškim sumnjičenjem između Koštuničinog i Tadićevog bloka na svim frontovima.
Tadićev blok optužuje Koštuničin da vodi Srbiju u izolaciju, na šta Koštunica ponavlja da koalicija okupljena oko DS-a ima slabu politiku i veliku propagandu iza koje bi mogla da stoji namera priznavanja Kosova, pošto postoji pravilo da kada se posegne za tako velikom propagandom i zastrašivanjem građana, kreatori te propagande pokušavaju nešto da prikriju. Dosoljava opaskom kako nije slučajno da je Tadić uzeo Čanka i G17 plus da mu budu garanti prazne parole da nikada neće priznati Kosovo. Koštuničini dodaju da se ne može dovoditi u pitanje narodnjačko evropsko opredeljenje. Ministar Bubalo je prošle nedelje izrazio nezadovoljstvo zbog izjave predsednika Srbije Tadića da mu je jedan od važnih zadataka da odbrani Srbiju od koalicije DSS–SRS. Koalicija DSS–NS ponavlja da je za nastavak evropskih integracija Srbije, ali da sa Briselom mora da se raščisti koje granice Srbije priznaje Unija. Demokrate odgovaraju da to znači da su narodnjaci za Evropu samo na rečima pošto postavljaju uslov koji EU neće ispuniti…
Iz DS-a poručuju kako DSS nema ni dobru politiku, ni dobru propagandu. Šefica poslaničke grupe DS-a Nada Kolundžija ocenjuje da Koštuničina optužba predstavlja pokušaj najgrublje političke podvale građanima – da iz straha ne glasaju za svoju budućnost kako i oni ne bi bili optuženi da su izdali interese Srbije na Kosovu i Metohiji.
Radikali se uključuju u tu svađu iz drugog plana: Nikolić izjavljuje kako neki poručuju da ćemo ući u EU do 2025. godine, a da će nam do tada uzeti i Preševo i Bujanovac i Vojvodinu i Rašku oblast.
PETP: Tadić ponavlja kako traži partnere za politiku zasnovanu na pet principa (sporazum sa EU, odbrana Kosova, dovršetak saradnje sa Tribunalom u Hagu, borba protiv korupcije i kriminala i bolji standard građana), uz odgovor da je veoma loše što se Kosovo zloupotrebljava u predizborne svrhe i apeluje da se sa tim odmah prestane.
Sve te poruke su u ovoj kampanji već po jednom razmenjene, a razmenjivane su i tokom predsedničke kampanje, samo je sada, posle proglašenja nezavisnosti Kosova, ton pojačan toliko da izgleda kao da nema mosta za povratak.
Pokazuje se, na primer, da su komunikacije između državnih organa poremećene, da ima sumnjičenja i u vezi sa navodno usaglašenom politikom na Kosovu, a da su blokirane vlada i skupština i ustavom predviđeno donošenje neodložnih odluka u prelaznom periodu.
Videvši da svađa pokopava državnički kredibilitet članica vladajuće koalicije, radikali upućuju vlastiti predlog zakona o ratifikaciji Sporazuma o saradnji u oblasti energetike sa Ruskom Federacijom. Predsednik Skupštine Oliver Dulić stavlja do znanja da neće zakazati sednicu, pozivajući se na to da raspušteni parlament može da obavlja samo tekuće i neodložne poslove u koje, po njegovom mišljenju, ne spada ovaj sporazum, a i vlada nije u mogućnosti da dâ mišljenje o predlogu. Radikali na to poručuju da Skupštinu Srbije ne čini samo predsednik već i potpredsednici i poslanici, i govore o mogućnosti da se skupi 126 poslanika, da sednica počne i da se sporazum sa Rusijom ratifikuje. G17 plus optužuje Nikolića da zaobilazeći predsednika skupštine zapravo poziva na kršenje Ustava…
Sudeći po postupcima u ovoj izbornoj kampanji predstavnici naše političke elite ne deluju baš respektabilno i punoletno.
Neka se pripremi…
Do kraja kampanje kakofonija će se verovatno pojačati. Po članu 44. Zakona o izboru narodnih poslanika izborna lista dostavlja se Republičkoj izbornoj komisiji najdocnije 15 dana pre dana određenog za održavanje izbora, a to je 26. april. Najavljuje se još nekoliko lista.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Režimski propagandni film protiv Verana Matića vratio je u žižu dva nerasvetljena slučaja – masakr srpskih mladića u Peći i ubistvo braće Bitići. Za oba se sumnjiči služba. Ako je predsednik Vučić nekad i mislio da omogući istragu, na to je davno zaboravio
Centar za društvenu stabilnost i njihov zastrašujući uradak o direktoru Fonda B92 Veranu Matiću nenamerno su vratili u fokus zločine za koje nije bilo volje da budu rešeni, poput masakra u kafeu Panda i ubistva braće Bitići. Mada im je namera bila da oblate, zalude i slažu, odškrinuli su vrata da tračak istine o zločinima ugleda svetlost dana
Aktiviravši sve što ima u kampanjama u deset mesta, režim se iza scene bavi kupovinom glasova, trgovinom uticajem i ostalim nepravilnostima kao i na svim izborima u Srbiji od 2012. Izazov pred onima koji stoje naspram njega je ogroman
Zašto se u Aranđelovcu zbio napad na službenika britanske ambasade? Koliko je toga tu već mnogo puta viđeno, a šta je novo? Kako funkcioniše mehanizam zastrašivanja? Šta vlast time misli da dobija
Vučićev režim pojačava stisak, čuva svoju bazu glasača i izaziva podele u antirežimskom taboru, kaže za “Vreme” Radomir Lazović, poslanik Zeleno-levog fronta. I dalje se nada zajedničkoj listi sa studentima ili barem prestanku zađevica
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare
Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!