Blokovi se blokiraju: sukobi, sumnjičenje i blokada odlučivanja; gas, koncesija, prodaja RTB-a, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kosovska politika…
ZAGREJAVANJA: Početak kampanje
Ova izborna kampanja liči na kockarsku partiju u 4,5 milijardi dolara. U prošlim izborima trkali su se ko će otići u Moskvu na potpis gasnog sporazuma, sada sporenjem o nadležnosti tehničke vlade odlažu njegovu verifikaciju. Slično sporenje bilo je i oko sudbine koncesije za autoput Horgoš–Požega, a nešto malo drugačije i ono s privatizacijom RTB-a Bor, ali o tome na drugom mestu u ovom broju „Vremena“.
Slično je i sa sporazumom o Stabilizaciji i pridruživanju (SSP), onim za koji je Đelić oštrio olovku u januaru, samo demokrate, mada su lobirale da Holandija povuče veto sada poručuju „nemojte više da nam pomažete“.
Visoki predstavnik EU Solana je naime u spoljnopolitičkom odboru Evropskog parlamenta izjavio da EU treba Srbiji da pošalje jasan znak ohrabrenja za proevropske snage na parlamentarnim izborima potpisivanjem SSP-a pre 11. maja.
Ministar prosvete Lončar je na to optužio Solanu da se direktno meša u izbore, da hoće na izborima da pomogne koaliciji Čanak, DS, G17 plus, a da se podržavanjem Ustava prve NATO države grubo meša u unutrašnje stvari Srbije i da bi bilo važno da nešto kaže i o ratnim zlikovcima i prvoborcima stvaranja prve NATO države Haradinaju i Tačiju.
Jezik radikala i narodnjaka se u tom kontekstu očito ujednačava. SRS saopštava da oni koji otimaju Kosovo i Metohiju od Srbije, oni koji su oslobodili svih optužbi Haradinaja, pokušavaju na svaki način da obezbede pobedu na izborima onima u Srbiji koji će priznati nezavisno Kosovo.
Oslobađanje Haradinaja u Hagu naišlo je, inače, na nepodeljenu osudu u Srbiji, a bilo je i zahteva (Koštunica) da se i EU izjasni o Haškom sudu.
SUMNJIČENJE: Nastavljeno je s teškim sumnjičenjem između Koštuničinog i Tadićevog bloka na svim frontovima.
Tadićev blok optužuje Koštuničin da vodi Srbiju u izolaciju, na šta Koštunica ponavlja da koalicija okupljena oko DS-a ima slabu politiku i veliku propagandu iza koje bi mogla da stoji namera priznavanja Kosova, pošto postoji pravilo da kada se posegne za tako velikom propagandom i zastrašivanjem građana, kreatori te propagande pokušavaju nešto da prikriju. Dosoljava opaskom kako nije slučajno da je Tadić uzeo Čanka i G17 plus da mu budu garanti prazne parole da nikada neće priznati Kosovo. Koštuničini dodaju da se ne može dovoditi u pitanje narodnjačko evropsko opredeljenje. Ministar Bubalo je prošle nedelje izrazio nezadovoljstvo zbog izjave predsednika Srbije Tadića da mu je jedan od važnih zadataka da odbrani Srbiju od koalicije DSS–SRS. Koalicija DSS–NS ponavlja da je za nastavak evropskih integracija Srbije, ali da sa Briselom mora da se raščisti koje granice Srbije priznaje Unija. Demokrate odgovaraju da to znači da su narodnjaci za Evropu samo na rečima pošto postavljaju uslov koji EU neće ispuniti…
Iz DS-a poručuju kako DSS nema ni dobru politiku, ni dobru propagandu. Šefica poslaničke grupe DS-a Nada Kolundžija ocenjuje da Koštuničina optužba predstavlja pokušaj najgrublje političke podvale građanima – da iz straha ne glasaju za svoju budućnost kako i oni ne bi bili optuženi da su izdali interese Srbije na Kosovu i Metohiji.
Radikali se uključuju u tu svađu iz drugog plana: Nikolić izjavljuje kako neki poručuju da ćemo ući u EU do 2025. godine, a da će nam do tada uzeti i Preševo i Bujanovac i Vojvodinu i Rašku oblast.
PETP: Tadić ponavlja kako traži partnere za politiku zasnovanu na pet principa (sporazum sa EU, odbrana Kosova, dovršetak saradnje sa Tribunalom u Hagu, borba protiv korupcije i kriminala i bolji standard građana), uz odgovor da je veoma loše što se Kosovo zloupotrebljava u predizborne svrhe i apeluje da se sa tim odmah prestane.
Sve te poruke su u ovoj kampanji već po jednom razmenjene, a razmenjivane su i tokom predsedničke kampanje, samo je sada, posle proglašenja nezavisnosti Kosova, ton pojačan toliko da izgleda kao da nema mosta za povratak.
Pokazuje se, na primer, da su komunikacije između državnih organa poremećene, da ima sumnjičenja i u vezi sa navodno usaglašenom politikom na Kosovu, a da su blokirane vlada i skupština i ustavom predviđeno donošenje neodložnih odluka u prelaznom periodu.
Videvši da svađa pokopava državnički kredibilitet članica vladajuće koalicije, radikali upućuju vlastiti predlog zakona o ratifikaciji Sporazuma o saradnji u oblasti energetike sa Ruskom Federacijom. Predsednik Skupštine Oliver Dulić stavlja do znanja da neće zakazati sednicu, pozivajući se na to da raspušteni parlament može da obavlja samo tekuće i neodložne poslove u koje, po njegovom mišljenju, ne spada ovaj sporazum, a i vlada nije u mogućnosti da dâ mišljenje o predlogu. Radikali na to poručuju da Skupštinu Srbije ne čini samo predsednik već i potpredsednici i poslanici, i govore o mogućnosti da se skupi 126 poslanika, da sednica počne i da se sporazum sa Rusijom ratifikuje. G17 plus optužuje Nikolića da zaobilazeći predsednika skupštine zapravo poziva na kršenje Ustava…
Sudeći po postupcima u ovoj izbornoj kampanji predstavnici naše političke elite ne deluju baš respektabilno i punoletno.
Neka se pripremi…
Do kraja kampanje kakofonija će se verovatno pojačati. Po članu 44. Zakona o izboru narodnih poslanika izborna lista dostavlja se Republičkoj izbornoj komisiji najdocnije 15 dana pre dana određenog za održavanje izbora, a to je 26. april. Najavljuje se još nekoliko lista.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ako se istraga koristi kao političko sredstvo, ako se zaključci iznose pre nego što su činjenice utvrđene i ako se institucije stavljaju u službu narativa, pitanje je šta je sledeće. Ne radi se više samo o tome šta se desilo u Rektoratu ili na Filozofskom fakultetu. Pitanje je šta čeka društvo, šta mu sledi iz ovakvih obrazaca i koliko dugo to može da funkcioniše. Ali, vidimo i da ima ko da se suprotstavi svemu tome
Dok čekamo da se REM probudi, mediji svesno, bez ikakvog straha od sankcija, krše zakone i Kodeks novinara. To podrazumeva guranje narativa da su “blokaderi” krivi za sve loše u društvu, nekritičko prenošenje poruka da “su na kraju i ubili devojku”, kao i da policija ima pravo da studente “bije i da ih ubije”
Da li je moguć poraz Viktora Orbana i, ako se desi, hoće li ga on prihvatiti? Šta mađarski premijer nudi biračima, a šta oni traže? Zašto je prema anktama u prednosti njegov rival njegov Piter Mađar? Zbog čega je pod Fidesom procvetala sistemska korupcija, a razorene vladavina prava i autonimija univerziteta? Na koji način su ova stranka i njen lider na izborima radili sveo ono šta u Srbiji radi SNS, izuzev premlaćivanja građana? I kakve veze sa svime ovim ima predsednik Srbije
Erik Beket Viver smatra da, ako opozicija pobedi, prvo što će uslediti biće veliki prelet: “Hiljade i hiljade njih će menjati stranu, tvrditi da nikad nisu bili za Fides.” Zatim očekuje da mnogo ljudi na nižim pozicijama počne da govori šta se zaista dešavalo. “Svašta će isplivati, ne bih se iznenadio ni da se pojave informacije o političkim ubistvima.” A Ako Orban ipak pobedi? “Osveta, osveta, osveta. Odlazak iz EU. I zatim, poslednji privid vladavine prava biće odbačen”
Ove godine obeležavamo tri “jubileja”: 20 godina od osnivanja Republike Srbije kao nezavisne države, 20 godina Dačića na vrhu SPS-a i 20 godina od smrti Miloševića. Ivica Dačić se vratio iz bolnice sa fanfarama, dok Branko Ružić poručuje da SPS treba sačuvati od dobrovoljne eutanazije
Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa
Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije
Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!