Blokovi se blokiraju: sukobi, sumnjičenje i blokada odlučivanja; gas, koncesija, prodaja RTB-a, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kosovska politika…
ZAGREJAVANJA: Početak kampanje
Ova izborna kampanja liči na kockarsku partiju u 4,5 milijardi dolara. U prošlim izborima trkali su se ko će otići u Moskvu na potpis gasnog sporazuma, sada sporenjem o nadležnosti tehničke vlade odlažu njegovu verifikaciju. Slično sporenje bilo je i oko sudbine koncesije za autoput Horgoš–Požega, a nešto malo drugačije i ono s privatizacijom RTB-a Bor, ali o tome na drugom mestu u ovom broju „Vremena“.
Slično je i sa sporazumom o Stabilizaciji i pridruživanju (SSP), onim za koji je Đelić oštrio olovku u januaru, samo demokrate, mada su lobirale da Holandija povuče veto sada poručuju „nemojte više da nam pomažete“.
Visoki predstavnik EU Solana je naime u spoljnopolitičkom odboru Evropskog parlamenta izjavio da EU treba Srbiji da pošalje jasan znak ohrabrenja za proevropske snage na parlamentarnim izborima potpisivanjem SSP-a pre 11. maja.
Ministar prosvete Lončar je na to optužio Solanu da se direktno meša u izbore, da hoće na izborima da pomogne koaliciji Čanak, DS, G17 plus, a da se podržavanjem Ustava prve NATO države grubo meša u unutrašnje stvari Srbije i da bi bilo važno da nešto kaže i o ratnim zlikovcima i prvoborcima stvaranja prve NATO države Haradinaju i Tačiju.
Jezik radikala i narodnjaka se u tom kontekstu očito ujednačava. SRS saopštava da oni koji otimaju Kosovo i Metohiju od Srbije, oni koji su oslobodili svih optužbi Haradinaja, pokušavaju na svaki način da obezbede pobedu na izborima onima u Srbiji koji će priznati nezavisno Kosovo.
Oslobađanje Haradinaja u Hagu naišlo je, inače, na nepodeljenu osudu u Srbiji, a bilo je i zahteva (Koštunica) da se i EU izjasni o Haškom sudu.
SUMNJIČENJE: Nastavljeno je s teškim sumnjičenjem između Koštuničinog i Tadićevog bloka na svim frontovima.
Tadićev blok optužuje Koštuničin da vodi Srbiju u izolaciju, na šta Koštunica ponavlja da koalicija okupljena oko DS-a ima slabu politiku i veliku propagandu iza koje bi mogla da stoji namera priznavanja Kosova, pošto postoji pravilo da kada se posegne za tako velikom propagandom i zastrašivanjem građana, kreatori te propagande pokušavaju nešto da prikriju. Dosoljava opaskom kako nije slučajno da je Tadić uzeo Čanka i G17 plus da mu budu garanti prazne parole da nikada neće priznati Kosovo. Koštuničini dodaju da se ne može dovoditi u pitanje narodnjačko evropsko opredeljenje. Ministar Bubalo je prošle nedelje izrazio nezadovoljstvo zbog izjave predsednika Srbije Tadića da mu je jedan od važnih zadataka da odbrani Srbiju od koalicije DSS–SRS. Koalicija DSS–NS ponavlja da je za nastavak evropskih integracija Srbije, ali da sa Briselom mora da se raščisti koje granice Srbije priznaje Unija. Demokrate odgovaraju da to znači da su narodnjaci za Evropu samo na rečima pošto postavljaju uslov koji EU neće ispuniti…
Iz DS-a poručuju kako DSS nema ni dobru politiku, ni dobru propagandu. Šefica poslaničke grupe DS-a Nada Kolundžija ocenjuje da Koštuničina optužba predstavlja pokušaj najgrublje političke podvale građanima – da iz straha ne glasaju za svoju budućnost kako i oni ne bi bili optuženi da su izdali interese Srbije na Kosovu i Metohiji.
Radikali se uključuju u tu svađu iz drugog plana: Nikolić izjavljuje kako neki poručuju da ćemo ući u EU do 2025. godine, a da će nam do tada uzeti i Preševo i Bujanovac i Vojvodinu i Rašku oblast.
PETP: Tadić ponavlja kako traži partnere za politiku zasnovanu na pet principa (sporazum sa EU, odbrana Kosova, dovršetak saradnje sa Tribunalom u Hagu, borba protiv korupcije i kriminala i bolji standard građana), uz odgovor da je veoma loše što se Kosovo zloupotrebljava u predizborne svrhe i apeluje da se sa tim odmah prestane.
Sve te poruke su u ovoj kampanji već po jednom razmenjene, a razmenjivane su i tokom predsedničke kampanje, samo je sada, posle proglašenja nezavisnosti Kosova, ton pojačan toliko da izgleda kao da nema mosta za povratak.
Pokazuje se, na primer, da su komunikacije između državnih organa poremećene, da ima sumnjičenja i u vezi sa navodno usaglašenom politikom na Kosovu, a da su blokirane vlada i skupština i ustavom predviđeno donošenje neodložnih odluka u prelaznom periodu.
Videvši da svađa pokopava državnički kredibilitet članica vladajuće koalicije, radikali upućuju vlastiti predlog zakona o ratifikaciji Sporazuma o saradnji u oblasti energetike sa Ruskom Federacijom. Predsednik Skupštine Oliver Dulić stavlja do znanja da neće zakazati sednicu, pozivajući se na to da raspušteni parlament može da obavlja samo tekuće i neodložne poslove u koje, po njegovom mišljenju, ne spada ovaj sporazum, a i vlada nije u mogućnosti da dâ mišljenje o predlogu. Radikali na to poručuju da Skupštinu Srbije ne čini samo predsednik već i potpredsednici i poslanici, i govore o mogućnosti da se skupi 126 poslanika, da sednica počne i da se sporazum sa Rusijom ratifikuje. G17 plus optužuje Nikolića da zaobilazeći predsednika skupštine zapravo poziva na kršenje Ustava…
Sudeći po postupcima u ovoj izbornoj kampanji predstavnici naše političke elite ne deluju baš respektabilno i punoletno.
Neka se pripremi…
Do kraja kampanje kakofonija će se verovatno pojačati. Po članu 44. Zakona o izboru narodnih poslanika izborna lista dostavlja se Republičkoj izbornoj komisiji najdocnije 15 dana pre dana određenog za održavanje izbora, a to je 26. april. Najavljuje se još nekoliko lista.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Vlast pokazuje da ne poštuje ni sopstvene odluke, niti sama zna šta hoće i šta radi. Kada kažu da će se baviti isključivo Generalštabom iz druge polovine 20. veka, a ne i kasarnom Petog puka ili starim Generalštabom, jasno je da im se ne može verovati. Niko ne može da garantuje da će ijedan objekat u tom obuhvatu ostati zaštićen i sačuvati svoj spomenički integritet. Spremni smo da se borimo na civilizovan način. Postoji i potreba, koju je deo javnosti jasno iskazao – tražeći i podršku od nas kao struke, na šta su neki od nas i pristali – da, ukoliko počne rušenje, objekte branimo i fizički... U svakom slučaju, naši naredni koraci zavisiće od poteza vlasti. Mi poznajemo zakonske okvire, ali znamo i da se vlast ne drži zakona”
U zemlji u kojoj se politički problemi često rešavaju tako što se proglašavaju nepostojećim, studenti su uradili nešto radikalno jednostavno: imenovali su problem i pokušali da ga izmere. A kad smo kod imenovanja, nemojmo zanemariti ni šta je tih 400.000 građana uradilo. Stali su iza zahteva za izborima imenom i prezimenom, adresom i brojem telefona
Na Kosovu su, nakon gotovo jednogodišnje blokade institucija, 28. decembra održani vanredni parlamentarni izbori. Kakvi su izborni rezultati i šta je na njih uticalo? Šta za Srbe s Kosova može značiti još jedna vlada Aljbina Kurtija?
“Ključno je da se rešenje za NIS postigne u prvom kvartalu 2026. godine, posebno imajući u vidu širi geopolitički kontekst. Početak 2026. već je obeležen geopolitičkim potresima u Iranu i Venecueli. Obe zemlje su naftne sile i članice OPEC-a, ali su ograničene u slobodnoj prodaji nafte usled OFAC-ovih sankcija. Geopolitičke tenzije sa ovakvim zemljama imaju značajan uticaj na cene nafte i sirovina, pa postoji realan rizik da treće zemlje snose posledice”
Razlika između zemalja sa razvijenim medicinskim sistemima i Srbije u kojoj se sistem održava još samo na entuzijazmu predanih lekara i predanog osoblja, ravna je razlici između neba i zemlje. U srećnijim zemljama nije lakše samo živeti, nego i mreti
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji
Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!