Ćutanje uprave predstavlja propuštanje nadležnog organa javne uprave da u određenim zakonskim rokovima donese i dostavi odluku stranci. Suština pravnih sredstava koja se stavljaju na raspolaganje građanima u vezi sa ćutanjem uprave jeste u pružanju pravne zaštite u slučaju kada organ javne vlasti prosto ne odlučuje o njihovom zahtevu, odnosno bez valjanog razloga ne donese odluku po zahtevu (žalbi) stranke
Nenad B.Kovacevic advokat Yukomfoto:privatna…
Prilikom pominjanja zaštite prava i interesa građana, opšta javnost će najčešće pomisliti na razne sudske postupke u kojima građani pokušavaju da ostvare ili zaštite svoja na Ustavu i zakonu zasnovana prava i interese.
Iako sudovi predstavljaju ponekad poslednje sredstvo u zaštiti prava i interesa građana, građani zapravo najčešće ostvaruju, odnosno štite svoja prava i interese najpre pred organima uprave, kao što su republički organi (npr. ministarstvo, agencije itd.), pokrajinski, gradski ili opštinski (sekretarijati, direkcije, uprave, inspekcije, zavodi itd.), ili neke organizacije koja može obavljati poslove od javnog interesa ili imati poverena ovlašćenja (javno preduzeće, ustanova itd).
Ukratko, svaki put kada ste podnosili zahtev za ostvarivanje nekog prava, na primer prava na roditeljski ili dečiji dodatak, subvenciju za privatni vrtić, upis prava svojine ili drugog prava na kući ili stanu, upis u matične knjige (rođenih, venčanih, umrlih), upis u privredne i druge registre, vi ste zapravo bili deo upravnog postupka u kojem je neki organ javne vlasti odlučivao o vašim pravima, interesima ili (u slučaju, recimo, poreskih i ostalih dažbina) obaveza.
Ipak, kao ni sudovi, ni organi uprave nisu u potpunosti lišeni manjkavosti, mogućih zloupotreba ili samovolje, bilo da se ti propusti sastoje u nezakonitom postupanju, odugovlačenju postupka ili potpunom izostanku bilo kakve aktivnosti, odnosno odgovora na zahteve građana.
ĆUTANJE UPRAVE
Ovo potonje ponašanje organa uprave, odnosno potpuni izostanak odluke o nekom pravu ili interesu građana, je prepoznato u našem pravnom sistemu, a nije nepoznato ni građanima. Na sreću, naš pravni sistem predviđa i pravna sredstva ukoliko dođe do tzv. “ćutanja uprave”.
Ćutanje uprave predstavlja propuštanje nadležnog organa javne uprave da u određenim zakonskim rokovima donese i dostavi odluku stranci. Suština pravnih sredstava koja se stavljaju na raspolaganje građanima u vezi sa ćutanjem uprave je u pružanju pravne zaštite u slučaju kada organ javne vlasti prosto ne odlučuje o njihovom zahtevu, odnosno bez valjanog razloga ne donese odluku po zahtevu (žalbi) stranke.
U slučaju da dođe do ćutanja uprave građanima su, u principu, na raspolaganju dva pravna sredstva za ostvarivanje pravne zaštite, i to žalba zbog ćutanja uprave, koja se podnosi višem organu uprave, i tužba zbog ćutanja uprave, koja se podnosi Upravnom sudu.
ŽALBA ZBOG ĆUTANJA UPRAVE
Zakonom o opštem upravnom postupku propisani su rokovi za donošenje rešenja u upravnom postupku, uz napomenu da posebnim zakonima mogu da budu određeni i kraći, ali ne i duži rokovi. Ukoliko organ uprave protiv čije odluke je dopuštena žalba uopšte ne donese odluku, stranka ima pravo na žalbu.
Ova žalba se može podneti drugostepenom organu, i to isključivo u roku od godinu dana od dana podnošenja zahteva organu uprave (što znači da je treba podneti nakon roka koji je organ uprave imao da donese rešenje, ali pre isteka roka od godinu dana).
Ukoliko drugostepeni organ utvrdi da su ispunjeni uslovi za podnošenje žalbe zbog ćutanja uprave i da prvostepeni organ nije doneo nikakvo rešenje po zahtevu stranke u određenom roku, tražiće od prvostepenog organa da ga obavesti o razlozima zbog kojih nije blagovremeno izdao rešenje.
Razlozi za ćutanje uprave prvostepenog organa uprave mogu biti opravdani ili neopravdani – u obe ove situacije drugostepeni organ postupa na određeni način. Naime, ukoliko su razlozi ćutanja prvostepenog organa opravdani (ili rešenje nije doneto krivicom same stranke), drugostepeni organ će naložiti prvostepenom organu da izda rešenje u roku koji ne može da bude duži od 30 dana.
Ukoliko su, međutim, razlozi ćutanja prvostepenog organa neopravdani, drugostepeni organ može sam da reši tu pravnu stvar, ili da naloži prvostepenom organu da reši upravnu stvar – izda rešenje u roku ne dužem od 15 dana (ukoliko prvostepeni organ ni tada ne postupi po nalogu, onda drugostepeni organ ima obavezu da sam reši upravnu stvar umesto prvostepenog organa).
TUŽBA ZBOG ĆUTANJA UPRAVE
Za razliku od žalbe zbog ćutanja uprave koja se podnosi upravnim organima (bilo prvostepenim bilo drugostepenim), tužba zbog ćutanja uprava predstavlja obraćanje stranke Upravnom sudu (dakle, sudstvu kao drugoj grani vlasti), kako bi zaštitila prava povređena od strane organa uprava.
Navedena tužba se prema Zakonu o upravnim sporovima može podneti u tri slučaja:
Kada je nadležni organ doneo prvostepeno rešenje na koje se stranka žalila, ali drugostepeni organ nije odlučio o žalbi stranke u zakonom propisanom roku (a ne donese ga ni u daljem roku od sedam dana po naknadnom zahtevu stranke);
Kada prvostepeni organ po zahtevu stranke nije u zakonom propisanom roku doneo prvostepeno rešenje protiv koga žalba nije dozvoljena (pa tužba ostaje jedino pravno sredstvo);
Kada prvostepeni organ u zakonom propisanom roku nije doneo rešenje o zahtevu stranke, a drugostepeni organ nije odlučio o žalbi koju je stranka izjavila zbog nedonošenja prvostepenog rešenja (takozvano dvostruko ćutanje uprave).
Ono što je važno da građani znaju jeste da pored dostavljanje uredne tužbe moraju da uz tužbu dostave sve dokaze, uključujući i dokaz o predaji žalbe nadležnom organu zbog nedonošenja traženog akta i kopiju žalbe.
BORBA PROTIV ĆUTANJA UPRAVE – DOMETI I ZAKLJUČCI
Iako je dobra vest što propisi predviđaju različita pravna sredstva kao zaštitu od “ćutanja uprave”, ono što građane zapravo zanima jeste samo da li su ta sredstva delotvorna.
Za postupanja pred upravim organima je već poznato da mogu da potraju i više godina, posebno u složenijim predmetima. Situacija je nešto bolja kada se radi o upravnom sporu i postupanju Upravnog suda – prosečno trajanje upravnog spora je oko 500 dana, što se od strane suda može smatrati razumnim rokom, iako građani verovatno ne dele to mišljenje.
Iako slučajevi “ćutanja uprave” nisu retkost, praksa je pokazala da se žalba protiv ćutanja uprave podnosi u vrlo malo slučajeva u kojima organ nije odlučio u zakonskom roku. Najčešće je to zato što građani ne znaju da organ mora da odluči u određenom roku, i ne znaju da mogu da se zaštite podnošenjem žalbe i tužbe protiv ćutanja uprave.
U nadi da će i ovaj tekst podići svest građana o pravnim sredstvima koja im stoje na raspolaganju prilikom “ćutanja uprave”, pouka za građane je da, iako uprava može da “utihne”, građani to ne bi trebalo da rade. Baš suprotno, pravna sredstava koja pravni sistem pruža su “glas” koji građani moraju da koriste ne samo kako bi se borili protiv nezakonite tišine, nego i kako bi blagovremeno i delotvorno zaštitili sva svoja prava i interese.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ministar Nikola Selaković „bljuje otrov“ jer ide pred sud, predsednik Aleksandar Vučić ga vatreno brani. „Vreme“ u novom broju ispituje koji su dometi slučaja Generalštaba i obračuna sa Republičkim zavodom za zaštitu spomenika
Suđenje ministru kulture trebalo bi da započne 4. februra po optužbi za zloupotrebu službenog položaja u aferi Generalštab. “Najavom da će pomilovati optužene u ovom slučaju Vučić najavljuje ono što niko nikad nije uradio – sam će sebe osloboditi krivične odgovornosti”, smatra profesor Bojan Pajtić. “Sve to izgleda kao odbrana čoveka koji zna da je odgovoran za ono što mu se stavlja na teret, a što naravno treba dokazati tokom samog postupka”, ocenjuje Selakovićeve istupe advokat Jovan Rajić. “Postoje dokazi – a to se na kraju vidi i iz Vučićevih izjava – da je on ‘alfa i omega’ poslovnog poteza rušenja spomenika srpske kulture za račun podmićivanja američkog predsednika”, naglašava advokat Božo Prelević
“Ekspoze ministra Selakovića je nemušti pokušaj da skrene pažnju sa svoje krivične odgovornosti i zameni je nekom drugom aferom, naravno nepostojećom, kako smo već navikli od naših političara. Taj govor u Domu Narodne skupštine je zapravo bio generalna proba iznošenja odbrane pred tužilaštvom i diskreditacija stručnjaka Zavoda koji su, između ostalog, svedoci u slučaju “Generalštab”. Svaka izgovorena reč bilo je izvrtanje istine i spinovanje činjenica”
Protiv novosadskog policajca Željka Kolbasa pokrenut je disciplinski postupak zbog sumnje da je prošlog januara u policijskoj stanici Detelnara fotografisao četvoricu aktivista Srpske napredne stranke, uhapšenih pošto su pretukli više studenata a jednoj studentkinji polomili vilicu. Nekoliko meseci posle hapšenja suđenje nije valjano ni počelo, a optužene je pomilovao predsednik Srbije Aleksandar Vučić i tako zaustavio postupak i mogućnost da ikada budu osuđeni. Za to vreme policajcu Kolbasu preti se otkazom, a tuže ga i nekada optuženi za prebijanje studenata
Ćacilend više nije ograđeni obor, već je svuda, ušljiskao nas je i zamazao mimo naše volje. I nisu tamo samo ubice, probisveti i silovatelji. Ima i jurodivih, ekscentričnih, oriđinala, zovite ih kako hoćete. Među njima je i Dejan Stanović Kralj, jedan od šestoro čija prijava “ispunjava uslove” za kandidaturu za direktora RTS-a
Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!