

Novi broj „Vremena“
„Siromašniji glasači su jeftiniji za održavanje“
U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“


Čovek s devet života
Biografski podaci (zvanično): Mohamed Jaser Abdul-Raouf Kudva al-Huseini, kako glasi puno ime i prezime Jasera Arafata, rođen je 24. avgusta 1929. u Gazi.
Isto to, nezvanično: Francuski biografi Kristof Boltanski i Džihan el Tahru tvrde da je rođen 4. avgusta iste godine, ali uKairu, dok Arafat sam često kaže da je rođen u Jerusalimu, što neki pripisuju njegovoj želji da izgradi mit o sopstvenom životu.
Karijera: Diplomirao je arhitekturu na fakultetu u Kairu; zajedno s Abu Džihadom 1964. godine osnovao je Fatah, koji postaje najjača frakcija u okviru Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO); pet godina kasnije izabran je za predsednika Izvršnog komiteta PLO-a i na toj funkciji je i dan-danas.
Nadimci: Arafatovo konspirativno ime je Abu Amar, ali ga neformalno nazivaju i čovekom s devet života jer se dosad uspešno izvlačio iz svakog škripca, preživeo pad aviona, nebrojene pokušaje atentata i težak srčani udar.
Konstanta: „Arafat je trenutno na nišanu i izgleda da se brzo sužava njegov manevarski prostor. Bez obzira na to, u ovom trenutku nema nijednog rivala (palestinskog) koji bi umesto njega stupio na scenu.“ Ovaj citat agencije AP nije napisan ovih dana dok Jaser Arafat sedi u svom štabu u Ramali bez struje, vode i mobilnog telefona, na meti izraelskih tenkova, već pre gotovo 30 godina: 1973. kada se u sličnoj, gotovo bezizlaznoj situaciji nalazio u Libanu.
Odlazak i povratak: Iako ne u istoj prilici, sadašnji izraelski premijer Arijel Šaron, u svojstvu izraelskog ministra odbrane, uspeo je 1982. godine da Arafata istera iz Libana. Arafat je u egzilu ostao do 1994. godine kada je zajedno s tadašnjim izraelskim premijerom Jicakom Rabinom potpisao mirovni sporazum i vratio se u svoju bazu; iste godine, zajedno s Jicakom Rabinom i Šimonom Peresom podelio je Nobelovu nagradu za mir.
Šta o njemu kažu prijatelji: Pozivajući se na dosadašnje iskustvo žilavog političara i državnika (još uvek bez države) koji je preko glave preturio više iskušenja nego svi arapski predsednici i kraljevi zajedno, tvrde da će izdržati i sadašnju bitku i ostvariti san o nezavisnoj džavi. Istina, ni oni sami ne znaju kako, ali podsećaju na njegovu političku veštinu da u pravom trenutku povuče pravi potez: kada da napravi korak napred, a kada da učini ustupke protivnicima unutar PLO-a, Izraelcima, Amerikancima…
Šta kažu njegovi protivnici: Smatraju ga teroristom. To u prvom redu važi za izraelske političare koji ovom kvalifikacijom legitimišu svoje pravo da ga likvidiraju. Njegov sadašnji direktni rival izraelski premijer Arijel Šaron, kako je nedavno izjavio, „iskreno žali što ga nije ubio tokom invazije na Liban pre 20 godina“.
U čemu se slažu i jedni i drugi: Da među Palestincima Jaser Arafat nema (političku) alternativu, pa je u slučaju njegovog nestanka veliko pitanje ko bi ga zamenio (s tim u vezi je i špekulacija da Arafata čuva i štiti izraelska tajna služba).
Šta je govorio nekada (pre osam godina): „Iskorenićemo terorizam sa svog tla, jer slobodu i nezavisnost ne možemo ostvariti u moru suza i krvi.“
Šta je izjavio ovih dana: Izražavajući spremnost da se ovog puta i sam žrtvuje (odbio je ponudu egipatskog predsednika Mubaraka da ga iz Ramale helikopterom prebaci u Kairo), rekao je da je spreman, ako se izraelska vojska ne povuče s arapskih teritorija, „da ide na Jerusalim po cenu milion žrtava“.
Porodično stanje: Oženjen je Suhom al Tavel i ima trogodišnju kćer Zahvu.


U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“


Kako je Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu? To je tema novog „Vremena“


U trenutku u kojem je pažnja čitave svetske javnosti usmerena na fudbalske terene Amerike, Meksika i Kanade, i kada je glavno pitanje da li će Lionel Mesi sa Argentinom ponovo osvojiti titulu prvaka sveta ili će Francuzi ovog puta da im se osvete za poraz u finalu 2022. godine, srpsku javnost potresla je informacija da je nekadašnji predsednik Fudbalskog saveza Srbije (FSS) Slaviša Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu


Beogradski advokat Ivan Ninić kaže za “Vreme” da je u Srbiji upotreba Skaj komunikacije strogo kontrolisana i hirurški ograničena isključivo na nivo izvršilaca na terenu, dok je u Crnoj Gori ona postala alat za demontažu kriminalizovanog državnog aparata. On smatra da su razlozi za ovu selektivnu primenu pravno-političke prirode, jer u Srbiji Aleksandar Vučić još uvek drži pod kontrolom sektor bezbednosti i odlučuje šta će biti predmet tužilačkog procesuiranja


U Srbiji od malignih bolesti svake godine oboli desetine hiljada ljudi. Iza svake statistike su ljudi koji se ne mogu svesti samo na broj. “Vreme” istražuje kako izgleda put od dijagnoze do lečenja – od kapaciteta zdravstvenog sistema i dostupnosti terapija, do svakodnevnog života obolelih i izuzetnoj važnosti psihoonkološke podrške
Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija
Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve