

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Čitalac je već saznao na kiosku – “Vreme” je poskupilo za sto dinara. Posljednji put smo menjali cijenu krajem decembra 2017. Od tada je proteklo mnogo vode i mnogo šta se promijenilo: cijene su rasle, a tržišni uvjeti rapidno pogoršavali. Uprkos svemu, uspijevali smo gurati dalje bez poskupljenja. Na kraju, više nismo mogli. A nije ni do nas.
Naime, samo od marta 2021. do aprila ove godine, štampanje je poskupelo pet puta. Mada je naš dugogodišnji i pouzdani partner – štamparija Rotografika – uvijek spreman da nam iziđe u susret, nemoćan je pred globalnom nestašicom i rastom cijena papira. Ali ni to nije sve: porasla je i industrijska cijena plina i električne energije, repromaterijala… Zbog poskupljenja goriva, sporadično su nam i pojedini distributeri povećavali cijenu usluge.
Tako stvari stoje. Čitav niz promjena na tržištu primorao nas je na poskupljenje. Drugačije ne bismo mogli odbraniti nezavisnost, kvalitet, pouzdanost, vjernost etičkim i profesionalnim standardima uz još mnogo toga što čini “Vreme” duže od tri decenije.
Znamo da nas razumijete.
Obaveštavamo pretplatnike da će, u skladu sa politikom iste cene za štampano i internet izdanje i „Vreme“ na internetu poskupeti, ali od 30. aprila 2022.
Cena rekurzivnih (samoobnavljajućih) pretplata će biti korigovana uz blagovremenu najavu korisnicima emailom, a svima koji žele da ublaže efekte poskupljenja predlažemo uplatu višemesečne, nerekurzivne pretplate po staroj ceni pre 30. aprila.


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve