

Novi broj „Vremena“
Kako pobediti SNS: Masom protiv sile
Krenulo je! Festival asfaltiranja, crni fondovi, podmićivanje, pretnje… a šta protiv toga mogu studenti, opozicija i građani? „Vreme“ u novom broju ide u susret lokalnim izborima krajem marta




Na agrobiznis konferenciji "Preko polja do Evrope" govoreno je o regionalnoj saradnji, povezivanju agrobiznis kompanija, IPARD programima, izvozu i neophodnosti investicija za postizanje konkurentnosti
Druga regionalna agrobiznis konferencija „Preko polja do Evrope“ održana je 15. maja u sklopu 83. međunarodnog sajma poljoprivrede u Novom Sadu, koji je ove godine okupio oko 1500 izlagača iz 60 zemalja i najznačajnije domaće privrednike iz oblasti agrara. Konferenciju su zajedno organizovali Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije, Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske, Privredna komora Srbije, Hrvatska gospodarska komora i hrvatski portal Agrobiz, a otvorili su je resorni ministri prof. dr Snežana Bogosavljević Bošković i prof. dr Davor Romić. Prva tema ticala se razvoja trgovine i saradnje dve zemlje u oblasti agroprivrede, dok su druga tema bili pretpristupni IPARD fondovi i njihovo korišćenje.
„Svi smo svesni potrebe za bliskom regionalnom saradnjom u oblasti poljoprivredne proizvodnje i agrobiznisa, naročito imajući u vidu potencijal, kao i potrebe za maksimalnim iskorišćenjem proizvodnog i tržišnog potencijala proizvođača iz ovog regiona. Zemlje našeg regiona pojedinačno predstavljaju mala tržišta, ali i tržišta sa istim potrošačkim karakteristikama, što proizvođačima sa naših prostora pruža mogućnost za jedinstvenu ponudu prehrambenih proizvoda. Povezivanje agrobiznis kompanija iz regiona ne samo da obezbeđuje dovoljnu snabdevenost regionalnog tržišta, već doprinosi i boljem nastupu na svetskom tržištu“, izjavila je prof. dr Snežana Bogosavljević Bošković, i dodala da ministarstvo intenzivno radi na usklađivanju zakonske regulative, pripremi za konkurentan nastup domaćeg agrara na EU tržištu i stvaranju jake institucionalne baze za razvoj poljoprivredno-prehrambenog sektora.
Hrvatski ministar poljoprivrede prof. dr Davor Romić istakao je da će iskustvo Hrvatske u procesu pristupanja EU biti od velike pomoći Srbiji. „IPARD program koji je na raspolaganju i jednoj i drugoj zemlji predstavlja izazov, kako za proizvođače tako i za administraciju, ali stvara velike i konkretne rezultate i koristi“, rekao je ministar Romić.
Panel-diskusija „Iskustva agrobiznis lidera regije“ okupila je predstavnike najvećih srpskih i hrvatskih kompanija iz ovog sektora. Učestvovali su Nikola Vujačić, izvršni direktor i direktor operacija Viktorija grupe, Milorad Sredanović, potpredsednik Delta Holdinga za poljoprivredu, Žarko Galetin, direktor Produktne berze Novi Sad, Ljerka Puljić, članica Nadzornog odbora Agrokor koncerna, Olivija Jakupec, članica Uprave Podravke, i Miroslav Božić, savetnik Uprave Viro tvornice šećera.
Panelisti su se saglasili da su za uspešno poslovanje u uslovima intenzivne konkurencije na svetskom tržištu neophodne investicije. „Viktorija grupa danas izvozi preko 50 odsto svoje proizvodnje u 50 zemalja širom sveta, od čega čak 80 odsto u Evropsku uniju. Zahvaljujući investicijama koje su iznosile preko 200 miliona evra u poslednjih desetak godina, naše kompanije Sojaprotein i Victoriaoil mogu da odgovore na visoke zahteve svetskih tržišta, kako po pitanju kvaliteta tako i po pitanju efikasnosti“, izjavio je Nikola Vujačić iz Viktorija grupe. On je podsetio i na važnost koju konkurentnost primarnih poljoprivrednih proizvođača ima na konkurentnost prerađivačke industrije, s obzirom na to da ova kompanija sarađuje sa preko 300 kooperanata i 40.000 poljoprivrednika.
Ljerka Puljić iz Agrokora rekla je da i Evropska unija ima problem sa konkuretnošću i da je zabluda da se samim ulaskom u EU i postizanjem tih standarda rešava problem. „Evropska unija je izgubila deo izvoznih tržišta i nije našla treće tržište, iako ubrzano pregovora i sa Severnom i sa Južnom Amerikom“. Ona je među problemima u poljoprivredi izdvojila problem izvora finansiranja i nedostatak znanja.


Krenulo je! Festival asfaltiranja, crni fondovi, podmićivanje, pretnje… a šta protiv toga mogu studenti, opozicija i građani? „Vreme“ u novom broju ide u susret lokalnim izborima krajem marta


SNS je kampanju za netom raspisane izbore počeo već pre nekoliko meseci. Za naprednjake ovi izbori imaju ogroman značaj, popularnost im se strovalila, valja to nadoknaditi, prikazati da ih “narod još hoće”. Nema sumnje da će vreće novca, megavati energije i najširi slojevi batinaštva biti angažovani u ovu svrhu. Verovatno će biti i žešće nego prošle godine u Kosjeriću. A sa čim će opozicija – kako ova stranačka, tako i studentski pokret – protiv SNS i kako? U jednoj ili više kolona? Kakva ih situacija čeka? Gde će biti najgora borba? I, nije li zanimljiv pokazatelj da se sva mesta u kojima će izbori biti održani suočavaju sa zastrašujućom depopulacijom, a sve po pravilu – što je SNS jači, to je stanovnika manje


O iskustvima izbornog procesa govore za “Vreme” Vukosava Crnjanski, direktorka CRTE, Slobodan Orlović, profesor ustavnog prava Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, i Zoran Gavrilović, izvršni direktor Biroa za društvena istraživanja (BIRODI)


Pravnik Milan Tasić je na skupu 14. februara tražio da se “najbliža familija ubice Rastka Jovića trajno iseli iz opštine Surdulica, jer sumnja da će posle teškog ubistva sa predumišljajem bilo koji sud moći da im ikada više omogući bezbednost”. Dakle, da se iseli albanska porodica koja nema nikave veze sa smrću u saobraćajnoj nesreći za koju je osumnjičen rođak vlasnika pekare. Novi protest – verovatno sa istim zahtevom – najavljen je za 26. februar


Otkud ovaj i ovakav kod Vučića na Tiktoku? Izbor nije slučajan, ali jeste besmislen. Namera onog ko je to smislio bila je da pošalje poruku kako je vlast “bliska”, “normalna”... To je potez očajnika, jer mladi su na ulici, razbijaju im glave, vijaju ih po mraku, dok deca čak i u vrtićima govore: “Kad porastem, biću student”. Vučić je zauvek izgubio mladost ove zemlje
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve