
Novi broj „Vremena“
Šapićev Beograd: Pare za nepostojeću naplatu gradskog prevoza
Šta u Beogradu radi fantomsko preduzeće za naplatu gradskog prevoza kad se prevoz ne naplaćuje? I na šta još grad baca pare? O tome piše „Vreme“ u novom broju
Na agrobiznis konferenciji "Preko polja do Evrope" govoreno je o regionalnoj saradnji, povezivanju agrobiznis kompanija, IPARD programima, izvozu i neophodnosti investicija za postizanje konkurentnosti
Druga regionalna agrobiznis konferencija „Preko polja do Evrope“ održana je 15. maja u sklopu 83. međunarodnog sajma poljoprivrede u Novom Sadu, koji je ove godine okupio oko 1500 izlagača iz 60 zemalja i najznačajnije domaće privrednike iz oblasti agrara. Konferenciju su zajedno organizovali Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije, Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske, Privredna komora Srbije, Hrvatska gospodarska komora i hrvatski portal Agrobiz, a otvorili su je resorni ministri prof. dr Snežana Bogosavljević Bošković i prof. dr Davor Romić. Prva tema ticala se razvoja trgovine i saradnje dve zemlje u oblasti agroprivrede, dok su druga tema bili pretpristupni IPARD fondovi i njihovo korišćenje.
„Svi smo svesni potrebe za bliskom regionalnom saradnjom u oblasti poljoprivredne proizvodnje i agrobiznisa, naročito imajući u vidu potencijal, kao i potrebe za maksimalnim iskorišćenjem proizvodnog i tržišnog potencijala proizvođača iz ovog regiona. Zemlje našeg regiona pojedinačno predstavljaju mala tržišta, ali i tržišta sa istim potrošačkim karakteristikama, što proizvođačima sa naših prostora pruža mogućnost za jedinstvenu ponudu prehrambenih proizvoda. Povezivanje agrobiznis kompanija iz regiona ne samo da obezbeđuje dovoljnu snabdevenost regionalnog tržišta, već doprinosi i boljem nastupu na svetskom tržištu“, izjavila je prof. dr Snežana Bogosavljević Bošković, i dodala da ministarstvo intenzivno radi na usklađivanju zakonske regulative, pripremi za konkurentan nastup domaćeg agrara na EU tržištu i stvaranju jake institucionalne baze za razvoj poljoprivredno-prehrambenog sektora.
Hrvatski ministar poljoprivrede prof. dr Davor Romić istakao je da će iskustvo Hrvatske u procesu pristupanja EU biti od velike pomoći Srbiji. „IPARD program koji je na raspolaganju i jednoj i drugoj zemlji predstavlja izazov, kako za proizvođače tako i za administraciju, ali stvara velike i konkretne rezultate i koristi“, rekao je ministar Romić.
Panel-diskusija „Iskustva agrobiznis lidera regije“ okupila je predstavnike najvećih srpskih i hrvatskih kompanija iz ovog sektora. Učestvovali su Nikola Vujačić, izvršni direktor i direktor operacija Viktorija grupe, Milorad Sredanović, potpredsednik Delta Holdinga za poljoprivredu, Žarko Galetin, direktor Produktne berze Novi Sad, Ljerka Puljić, članica Nadzornog odbora Agrokor koncerna, Olivija Jakupec, članica Uprave Podravke, i Miroslav Božić, savetnik Uprave Viro tvornice šećera.
Panelisti su se saglasili da su za uspešno poslovanje u uslovima intenzivne konkurencije na svetskom tržištu neophodne investicije. „Viktorija grupa danas izvozi preko 50 odsto svoje proizvodnje u 50 zemalja širom sveta, od čega čak 80 odsto u Evropsku uniju. Zahvaljujući investicijama koje su iznosile preko 200 miliona evra u poslednjih desetak godina, naše kompanije Sojaprotein i Victoriaoil mogu da odgovore na visoke zahteve svetskih tržišta, kako po pitanju kvaliteta tako i po pitanju efikasnosti“, izjavio je Nikola Vujačić iz Viktorija grupe. On je podsetio i na važnost koju konkurentnost primarnih poljoprivrednih proizvođača ima na konkurentnost prerađivačke industrije, s obzirom na to da ova kompanija sarađuje sa preko 300 kooperanata i 40.000 poljoprivrednika.
Ljerka Puljić iz Agrokora rekla je da i Evropska unija ima problem sa konkuretnošću i da je zabluda da se samim ulaskom u EU i postizanjem tih standarda rešava problem. „Evropska unija je izgubila deo izvoznih tržišta i nije našla treće tržište, iako ubrzano pregovora i sa Severnom i sa Južnom Amerikom“. Ona je među problemima u poljoprivredi izdvojila problem izvora finansiranja i nedostatak znanja.
Šta u Beogradu radi fantomsko preduzeće za naplatu gradskog prevoza kad se prevoz ne naplaćuje? I na šta još grad baca pare? O tome piše „Vreme“ u novom broju
Setite se – kada ste poslednji put videli da u obližnjem parku beogradsko JKP “Zelenilo” zaliva zelene površine kako bi, je l’, ostale zelene? Kada je poslednji put kompletno renovirana ulica kojom stalno prolazite, a koja je prepuna rupčaga, takvih da morate da vozite 20 na sat? Koliko nelegalnih zgrada je izgrađeno u vašem komšiluku, a koliko ih se nakačilo baš vama na struju, vodu i kanalizaciju? Koliko stabala je imala vaša ulica pre 15 godina, a koliko ih ima danas? Gde nalazite mesto za parkiranje? Možete li biciklom po gradu? A za to vreme, gradonačelnik Šapić se pojavi u javnosti jednom mesečno ili u nekoliko meseci – da se pohvali rezultatima, da najavi nove “projekte” koji su, deluje, smišljeni prethodne večeri, pa da se verbalno obračuna i uvredi novinare koji mu nisu po volji
Neuplaćivanje lokalnoj samoupravi dela poreza na zarade od 102 miliona dinara i nenamenskih transfernih sredstava od 46,5 miliona dinara došlo je nakon izjave Aleksandra Vučića da za ovaj grad “nema više para”. A da je režim pustio ovaj grad “niz vodu” jasno je i zbog sve češćeg targetiranja ovdašnjih političara u tabloidima
Da mi je neko pre samo mesec dana rekao da će policija danima sedeti u mojoj kući, na Filozofskom fakultetu, pomislila bih da je to nemoguće. Ali do sada smo naučili da je ovde sve moguće. Znamo da Vučić mnoge stvari kopira od Viktora Orbana. Zašto ne bi počeo da kopira i jednog drugog autoritarnog lidera, Redžepa Erdogana, i počeo da gasi društvene mreže
Ekonomskim merama i organizovanim spontanim okupljanjima Aleksandar Vučić pokušava da konsoliduje svoje biračko telo, dok istovremeno podmeće nogu studentima i opoziciji i obračunava se sa nezavisnim medijima. Između naprednjačke inscenirane idile i društvenog bunta, sve jače se oseća nagoveštaj izbora. Kampanja pre kampanje je uveliko počela. Kada bi i pod kojim uslovima građani ponovo mogli na birališta
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve