

Novi broj „Vremena“
Kako je planiran kult jednog generala
Ratko Mladić nije rođen kao nacionalni mit već su njegov oreol planski zidali politički centri, televizije i novine. I to od početka ratova pa do danas, piše „Vreme“ u novom broju


Na agrobiznis konferenciji "Preko polja do Evrope" govoreno je o regionalnoj saradnji, povezivanju agrobiznis kompanija, IPARD programima, izvozu i neophodnosti investicija za postizanje konkurentnosti
Druga regionalna agrobiznis konferencija „Preko polja do Evrope“ održana je 15. maja u sklopu 83. međunarodnog sajma poljoprivrede u Novom Sadu, koji je ove godine okupio oko 1500 izlagača iz 60 zemalja i najznačajnije domaće privrednike iz oblasti agrara. Konferenciju su zajedno organizovali Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije, Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske, Privredna komora Srbije, Hrvatska gospodarska komora i hrvatski portal Agrobiz, a otvorili su je resorni ministri prof. dr Snežana Bogosavljević Bošković i prof. dr Davor Romić. Prva tema ticala se razvoja trgovine i saradnje dve zemlje u oblasti agroprivrede, dok su druga tema bili pretpristupni IPARD fondovi i njihovo korišćenje.
„Svi smo svesni potrebe za bliskom regionalnom saradnjom u oblasti poljoprivredne proizvodnje i agrobiznisa, naročito imajući u vidu potencijal, kao i potrebe za maksimalnim iskorišćenjem proizvodnog i tržišnog potencijala proizvođača iz ovog regiona. Zemlje našeg regiona pojedinačno predstavljaju mala tržišta, ali i tržišta sa istim potrošačkim karakteristikama, što proizvođačima sa naših prostora pruža mogućnost za jedinstvenu ponudu prehrambenih proizvoda. Povezivanje agrobiznis kompanija iz regiona ne samo da obezbeđuje dovoljnu snabdevenost regionalnog tržišta, već doprinosi i boljem nastupu na svetskom tržištu“, izjavila je prof. dr Snežana Bogosavljević Bošković, i dodala da ministarstvo intenzivno radi na usklađivanju zakonske regulative, pripremi za konkurentan nastup domaćeg agrara na EU tržištu i stvaranju jake institucionalne baze za razvoj poljoprivredno-prehrambenog sektora.
Hrvatski ministar poljoprivrede prof. dr Davor Romić istakao je da će iskustvo Hrvatske u procesu pristupanja EU biti od velike pomoći Srbiji. „IPARD program koji je na raspolaganju i jednoj i drugoj zemlji predstavlja izazov, kako za proizvođače tako i za administraciju, ali stvara velike i konkretne rezultate i koristi“, rekao je ministar Romić.
Panel-diskusija „Iskustva agrobiznis lidera regije“ okupila je predstavnike najvećih srpskih i hrvatskih kompanija iz ovog sektora. Učestvovali su Nikola Vujačić, izvršni direktor i direktor operacija Viktorija grupe, Milorad Sredanović, potpredsednik Delta Holdinga za poljoprivredu, Žarko Galetin, direktor Produktne berze Novi Sad, Ljerka Puljić, članica Nadzornog odbora Agrokor koncerna, Olivija Jakupec, članica Uprave Podravke, i Miroslav Božić, savetnik Uprave Viro tvornice šećera.
Panelisti su se saglasili da su za uspešno poslovanje u uslovima intenzivne konkurencije na svetskom tržištu neophodne investicije. „Viktorija grupa danas izvozi preko 50 odsto svoje proizvodnje u 50 zemalja širom sveta, od čega čak 80 odsto u Evropsku uniju. Zahvaljujući investicijama koje su iznosile preko 200 miliona evra u poslednjih desetak godina, naše kompanije Sojaprotein i Victoriaoil mogu da odgovore na visoke zahteve svetskih tržišta, kako po pitanju kvaliteta tako i po pitanju efikasnosti“, izjavio je Nikola Vujačić iz Viktorija grupe. On je podsetio i na važnost koju konkurentnost primarnih poljoprivrednih proizvođača ima na konkurentnost prerađivačke industrije, s obzirom na to da ova kompanija sarađuje sa preko 300 kooperanata i 40.000 poljoprivrednika.
Ljerka Puljić iz Agrokora rekla je da i Evropska unija ima problem sa konkuretnošću i da je zabluda da se samim ulaskom u EU i postizanjem tih standarda rešava problem. „Evropska unija je izgubila deo izvoznih tržišta i nije našla treće tržište, iako ubrzano pregovora i sa Severnom i sa Južnom Amerikom“. Ona je među problemima u poljoprivredi izdvojila problem izvora finansiranja i nedostatak znanja.


Ratko Mladić nije rođen kao nacionalni mit već su njegov oreol planski zidali politički centri, televizije i novine. I to od početka ratova pa do danas, piše „Vreme“ u novom broju


Kako je individualna krivica Ratka Mladića pretvorena u navodnu odbranu čitavog naroda i zašto Srbija još ne želi da se oslobodi tog tereta. Upravo je individualizacija krivice Srbiji nudila izlaz. Presuda nije Mladićeve zločine pripisala Srbima. Imenovala je čoveka, njegovu komandnu odgovornost i dela za koja je osuđen. Političke i medijske elite izabrale su suprotno: da se sakriju iza naroda i presudu jednom generalu predstave kao presudu svima. Jer ako Mladić ostane sam, mora se otvoriti pitanje ideologije, propagande, ratnih profitera i sistema koji ga je proizveo i štitio


Zarad mentalne i moralne higijene nacije, neophodno je suočavanje sa tamnim stranama prošlosti. Ima mnogo ljudi u Srbiji, ali i u Republici Srpskoj, koji se godinama otvoreno suprotstavljaju nacionalizmu, priznaju činjenice o ratovima i zbog toga često plaćaju. Ratko Mladić je dovoljno delio region i Srbe za života. Vreme je da i te podele dočekaju pokop koji bi, za razliku od njegovog, zasluživao sve državne počasti


Pojedine političke partije i državne kompanije preuzele su nadležnosti i poslove diplomatskih i konzularnih predstavništava. To potvrđuju primjeri iz Banjaluke koji kazuju da je krenula mobilizacija građana sa dvojnim državljanstvom da se pridobiju za glasanje na izborima u Srbiji koji još uvijek nisu raspisani


Studenti su praćeni, prisluškivani, snimani, radilo se ne tome da “budu izbušeni” – primenjivana je policijsko-vojna taktika za obračun sa “nevidljivim protivnikom”. Režim je primenio taktiku uhođenja, praćenja, zastrašivanja i javnog blaćenja u želji da od Srbije, u političkom smislu, napravi sprženu zemlju. Ono što sada Vučić radi ne ostavlja mogućnost da poverujemo da bi, ako se desi promena, on i njegovi lojalisti mogli sutra da se uključe u politički život Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve