

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Na agrobiznis konferenciji "Preko polja do Evrope" govoreno je o regionalnoj saradnji, povezivanju agrobiznis kompanija, IPARD programima, izvozu i neophodnosti investicija za postizanje konkurentnosti
Druga regionalna agrobiznis konferencija „Preko polja do Evrope“ održana je 15. maja u sklopu 83. međunarodnog sajma poljoprivrede u Novom Sadu, koji je ove godine okupio oko 1500 izlagača iz 60 zemalja i najznačajnije domaće privrednike iz oblasti agrara. Konferenciju su zajedno organizovali Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije, Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske, Privredna komora Srbije, Hrvatska gospodarska komora i hrvatski portal Agrobiz, a otvorili su je resorni ministri prof. dr Snežana Bogosavljević Bošković i prof. dr Davor Romić. Prva tema ticala se razvoja trgovine i saradnje dve zemlje u oblasti agroprivrede, dok su druga tema bili pretpristupni IPARD fondovi i njihovo korišćenje.
„Svi smo svesni potrebe za bliskom regionalnom saradnjom u oblasti poljoprivredne proizvodnje i agrobiznisa, naročito imajući u vidu potencijal, kao i potrebe za maksimalnim iskorišćenjem proizvodnog i tržišnog potencijala proizvođača iz ovog regiona. Zemlje našeg regiona pojedinačno predstavljaju mala tržišta, ali i tržišta sa istim potrošačkim karakteristikama, što proizvođačima sa naših prostora pruža mogućnost za jedinstvenu ponudu prehrambenih proizvoda. Povezivanje agrobiznis kompanija iz regiona ne samo da obezbeđuje dovoljnu snabdevenost regionalnog tržišta, već doprinosi i boljem nastupu na svetskom tržištu“, izjavila je prof. dr Snežana Bogosavljević Bošković, i dodala da ministarstvo intenzivno radi na usklađivanju zakonske regulative, pripremi za konkurentan nastup domaćeg agrara na EU tržištu i stvaranju jake institucionalne baze za razvoj poljoprivredno-prehrambenog sektora.
Hrvatski ministar poljoprivrede prof. dr Davor Romić istakao je da će iskustvo Hrvatske u procesu pristupanja EU biti od velike pomoći Srbiji. „IPARD program koji je na raspolaganju i jednoj i drugoj zemlji predstavlja izazov, kako za proizvođače tako i za administraciju, ali stvara velike i konkretne rezultate i koristi“, rekao je ministar Romić.
Panel-diskusija „Iskustva agrobiznis lidera regije“ okupila je predstavnike najvećih srpskih i hrvatskih kompanija iz ovog sektora. Učestvovali su Nikola Vujačić, izvršni direktor i direktor operacija Viktorija grupe, Milorad Sredanović, potpredsednik Delta Holdinga za poljoprivredu, Žarko Galetin, direktor Produktne berze Novi Sad, Ljerka Puljić, članica Nadzornog odbora Agrokor koncerna, Olivija Jakupec, članica Uprave Podravke, i Miroslav Božić, savetnik Uprave Viro tvornice šećera.
Panelisti su se saglasili da su za uspešno poslovanje u uslovima intenzivne konkurencije na svetskom tržištu neophodne investicije. „Viktorija grupa danas izvozi preko 50 odsto svoje proizvodnje u 50 zemalja širom sveta, od čega čak 80 odsto u Evropsku uniju. Zahvaljujući investicijama koje su iznosile preko 200 miliona evra u poslednjih desetak godina, naše kompanije Sojaprotein i Victoriaoil mogu da odgovore na visoke zahteve svetskih tržišta, kako po pitanju kvaliteta tako i po pitanju efikasnosti“, izjavio je Nikola Vujačić iz Viktorija grupe. On je podsetio i na važnost koju konkurentnost primarnih poljoprivrednih proizvođača ima na konkurentnost prerađivačke industrije, s obzirom na to da ova kompanija sarađuje sa preko 300 kooperanata i 40.000 poljoprivrednika.
Ljerka Puljić iz Agrokora rekla je da i Evropska unija ima problem sa konkuretnošću i da je zabluda da se samim ulaskom u EU i postizanjem tih standarda rešava problem. „Evropska unija je izgubila deo izvoznih tržišta i nije našla treće tržište, iako ubrzano pregovora i sa Severnom i sa Južnom Amerikom“. Ona je među problemima u poljoprivredi izdvojila problem izvora finansiranja i nedostatak znanja.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve