U više navrata satjerani uza zid poslanici vladajuće koalicije posezali su za argumentima koji su tužioce i sudije iz opozicionih klupa najedanput selili na optuženičku klupu, što bi opet moglo da znači da će i vlast i opozicija jednako dijeliti krivicu ukoliko se dokaže istinitost navoda "Nacionala"
KO JE LETEO: Sednica Skupštine Crne Gore
Izvlačenje što većeg političkog profita iz parlamentarne debate o predlogu Koalicije Zajedno za Jugoslaviju da se osnuje Anketni odbor za ispitivanje navoda hrvatskog nedjeljnika „Nacional“ o balkanskoj duvanskoj mafiji u kojem se kao učesnici spominju ljudi iz vrha crnogorske vlasti, prije svega predsjednik Milo Djukanović, bila je direktiva poslanicima pomenute koalicije u crnogorskom parlamentu. Upravo zbog toga je rasprava potrajala šest radnih dana, da bi se na kraju jednoglasno izglasala odluka o osnivanju odbora na čijem je čelu opet jednoglasno ustoličen politički direktor SNP-a Vuksan Simonović. Što je debata bila žustrija, pa čak na momenrte prelazila u puku razmjenu uvreda, odnosi ljutih protivnika u holu crnogorskog parlamenta bili su sve prisniji, što bi mogla biti potvrda već stečenog utiska da pokretačima inicijative nije bilo stalo do odbrane časti i ugleda Crne Gore, u šta su se zaklinjali, već da tumačenjem „Nacionalovih“ navoda kao istinitih pokušaju da (po ko zna koji put) prečicom dodju do toliko željene vlasti. S druge strane, u više navrata satjerani uza zid poslanici vladajuće koalicije posezali su za argumentima koji su tužioce i sudije iz opozicionih klupa najedanput selili na optuženičku klupu, što bi opet moglo da znači da će i vlast i opozicija jednako dijeliti krivicu ukoliko se dokaže istinitost navoda „Nacionala“.
Poslanici Koalicije Zajedno za Jugoslaviju zadovoljni su postignutim, a kako je za „Vreme“ izjavio predsjednik Anketnog odbora Vuksan Simonović, Odbor će pokušati da istjera stvari na čistinu i na kraju ako se navodi pokažu kao tačni pokrenuće se pitanje personalne odgovornosti samog predsjednika Djukanovića, kako bi se sa obraza Crne Gore sprala ljaga objavljena u „Nacionalu“.
Ostaje da se vidi šta će sve Anketni odbor utvrditi o navodnim poslovima Djukanovića sa Stankom Subotićem Canetom. Da li se, kako i koliko novca slilo u privatne džepove crnogorskih funkcionera, kako su kupljeni avioni za Vladu Crne Gore i slično.
Tako je, na primjer, lider SNP-a Predrag Bulatović pokušavajući da parlament i TV auditorijum ubijedi kako se upravo zbog kriminala raspao nekada jedinstveni DPS, brzo morao da pogne glavu pred izjavom poslanika Miomira Mugoše koji je rekao da o tome na čuvenoj raskolnoj sjednici Glavnog odbora DPS-a nije ni bilo riječi. Bulatović se činio nevješt i potpuno neobaviješten o poslovima tranzita i šverca duvana, pa ga je politički lider Liberalnog saveza Miodrag Živković podsjetio, da su glavni poslovi obavljeni u vrijeme jedinstvenog DPS-a, kada je na čelu Crne Gore bio Momir Bulatović, potpredsjednik Vlade Zoran Žižić, a Predrag Bulatović pored šefovanja podgoričkim DPS-om bio je šef poslaničkog kluba DPS-a u crnogorskom parlamentu i jedan od najžešćih protivnika otvaranja bilo kakve skupštinske debate o duvanskim poslovima. Tada je direktor DPS-a bio aktuelni savezni premijer Dragiša Pešić koji je bio zadužen i za kontrolu partijskog preduzeća PARS koje je opet poslovalo sa naftom i cigaretama i kojekakvim drugim robama.
Jedno je sigurno – Predrag Bulatović nije letio novokupljenim Vladinim avionima, ali zaprepašćujuće je djelovala izjava lidera narodne stranke Dragana Šoća da je znao za te avione, ali ne zna kako su kupljeni jer, kako tvrdi, Vlada nikada nije donijela odluku o njihovoj kupovini. Ministar finansija Miroslav Ivanišević nije ispunio obećanje da će pokazati papire o kupovini aviona i čini se da je svojim istupom u parlamentu samo pojačao sumnje. Sigurno je da avioni uzlijeću i slijeću na podgorički aerodrom, a o tome kako su nabavljeni još se čekaju detalji. Bilo kako bilo, najavljeno istraživanje ne ostavlja nikog ravnodušnim, ne samo zbog toga što se pominju cifre od kojih boli glava već i zbog toga šta će se još sve otkriti u duvanskoj aferi.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Vlast pokazuje da ne poštuje ni sopstvene odluke, niti sama zna šta hoće i šta radi. Kada kažu da će se baviti isključivo Generalštabom iz druge polovine 20. veka, a ne i kasarnom Petog puka ili starim Generalštabom, jasno je da im se ne može verovati. Niko ne može da garantuje da će ijedan objekat u tom obuhvatu ostati zaštićen i sačuvati svoj spomenički integritet. Spremni smo da se borimo na civilizovan način. Postoji i potreba, koju je deo javnosti jasno iskazao – tražeći i podršku od nas kao struke, na šta su neki od nas i pristali – da, ukoliko počne rušenje, objekte branimo i fizički... U svakom slučaju, naši naredni koraci zavisiće od poteza vlasti. Mi poznajemo zakonske okvire, ali znamo i da se vlast ne drži zakona”
U zemlji u kojoj se politički problemi često rešavaju tako što se proglašavaju nepostojećim, studenti su uradili nešto radikalno jednostavno: imenovali su problem i pokušali da ga izmere. A kad smo kod imenovanja, nemojmo zanemariti ni šta je tih 400.000 građana uradilo. Stali su iza zahteva za izborima imenom i prezimenom, adresom i brojem telefona
Na Kosovu su, nakon gotovo jednogodišnje blokade institucija, 28. decembra održani vanredni parlamentarni izbori. Kakvi su izborni rezultati i šta je na njih uticalo? Šta za Srbe s Kosova može značiti još jedna vlada Aljbina Kurtija?
“Ključno je da se rešenje za NIS postigne u prvom kvartalu 2026. godine, posebno imajući u vidu širi geopolitički kontekst. Početak 2026. već je obeležen geopolitičkim potresima u Iranu i Venecueli. Obe zemlje su naftne sile i članice OPEC-a, ali su ograničene u slobodnoj prodaji nafte usled OFAC-ovih sankcija. Geopolitičke tenzije sa ovakvim zemljama imaju značajan uticaj na cene nafte i sirovina, pa postoji realan rizik da treće zemlje snose posledice”
Razlika između zemalja sa razvijenim medicinskim sistemima i Srbije u kojoj se sistem održava još samo na entuzijazmu predanih lekara i predanog osoblja, ravna je razlici između neba i zemlje. U srećnijim zemljama nije lakše samo živeti, nego i mreti
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji
Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!