Godišnjica smrti Teofila Pančića
Vojni odsek ili priča o dve tragične smrti i jednoj raskošnoj donaciji
Povodom godišnjice smrti Teofila Pančića objavljujemo njegov tekst iz 1999. godine iz rubrike Nuspojave
foto: bojan stekić
Šabac i dalje bije bitku sa virusom korona, ali i sa lažima i napadima
Da je Šabac žarište, odavno je potvrdila premijerka Ana Brnabić. Mnogo kasnije, to su shvatili i lokalni naprednjački aktivisti koji su poput svog predsednika ponavljali mantru – situacija je izmišljena. Na konferencijama za medije, kojim prisustvuju samo odabrani novinari, sada ističu da im je zdravlje građana na prvom mestu. Ali kako je onda moguće da je član gradskog Štaba za vanrednu situaciju, ujedno i direktor Šabačke opšte bolnice dr Slobodan Popović, na sednici na kojoj je preporučeno uvođenje vanrednog stanja u grad na Savi bio – uzdržan? Nije glasao za, pošto je član SNS, a stranka i njen predsednik tvrde kako je gradonačelnik Šapca Nebojša Zelenović izmislio koronu da bi ostao još nekoliko dana na vlasti. Bolnica kojom stoluje doktor Popović svega nekoliko dana kasnije postaje kovid bolnica. I šta ćemo sada?
Na toj istoj sednici na kojoj je predloženo uvođenje vanrednog stanja nije bilo predstavnika Zavoda za javno zdravlje grada Šapca, na čijem je čelu trenutno najveća naprednjačka zvezda dr Branko M. Vujković. Iako i sam oboleo od kovida-19, ovaj doktor svakodnevno svađa građane Šapca sa aktuelnom lokalnom vlašću prebacujući odgovornost na Zelenovića za svaki problem.
Kriv je, između ostalog i zato što su u Šapcu organizovane manifestacije koje su, prema njihovim rečima, dovele do skoka broja zaraženih. Ispitujući kontakte, Štab je utvrdio da se niko od građana Šapca nije zarazio ni na konjičkim trkama, ni na Ružama Lipolista, ni na sednici Glavnog odbora Demokratske stranke.
Jedina mera ograničenja, koja je tada važila, bila je ona kojom je zabranjeno prisustvo više od 1000 ljudi u zatvorenom prostoru. S druge strane je situacija u kojoj se dobar deo članova SNS u Šapcu zarazio i to posle proslave „pobede“ na izborima 21. juna. I šta ćemo sada?
Najviše građana Šapca zarazilo se posle proslava maturskih večeri. Te proslave je dozvolio ministar prosvete Mladen Šarčević. Njegov pomoćnik, ili sada već specijalni savetnik za srednjoškolsko obrazovanje dr Aleksandar Pajić, kandidat SNS za gradonačelnika Šapca, jednu reč nije rekao po tom pitanju. Ćutao je, kao što je ćutao kada se razboleo tokom prvog pika prvog talasa i sedam dana širio koronu po Šapcu. Na kraju je jedva otišao kod lekara na pregled i to, kako je novinarima rekao Šarčević, na lično ministrov zahtev i apel. Kao nagradu za svoje ponašanje, doktor Pajić je izlečenje od virusa, za razliku od svih civila koji su bili na Sajmu, dočekao u banji Selters, koja je bila namenjena samo zdravstvenim radnicima i pripadnicima vojske i policije. I šta ćemo sada?
Na kraju, tu je privremena kovid bolnica koju je gradski Štab za vanredne situacije Šapca organizovao i pripremio još prilikom prvog naleta korone. Tada je Šapčane „oladio“ ministar vojni Aleksandar Vulin kada su ga molili da im obezbedi krevete. Grad je to mirno prihvatio i kupio stotinu novih kreveta, dušeka… Naprednjaci i danas kritikuju Zelenovića zbog te odluke: spočitavaju mu da je potrošio budžetski novac na opremanje nečega što država nije dozvolila da postane kovid bolnica. I onda opet preokret. Jedne nedelje zove Ana Brnabić i pita šta je sa tim prostorom, a grad Šabac spremno odgovara da će bolnica za 24 sata biti osposobljena i stavljena u funkciju. I šta ćemo sada?
Na svu sreću, situacija u Šapcu se smiruje. Manji je broj ljudi koji se prijavljuju u kovid ambulantu, kao i procenat pozitivnih od onih koji se testiraju. Šabac je izvojevao veliku pobedu tako što je uspeo da natera državu da pošalje testove u ovaj grad i tako borbu protiv korone učine istinitijom nego što je to slučaj u velikom ostatku Srbije.
Povodom godišnjice smrti Teofila Pančića objavljujemo njegov tekst iz 1999. godine iz rubrike Nuspojave

Ministar Nikola Selaković „bljuje otrov“ jer ide pred sud, predsednik Aleksandar Vučić ga vatreno brani. „Vreme“ u novom broju ispituje koji su dometi slučaja Generalštaba i obračuna sa Republičkim zavodom za zaštitu spomenika

Suđenje ministru kulture trebalo bi da započne 4. februra po optužbi za zloupotrebu službenog položaja u aferi Generalštab. “Najavom da će pomilovati optužene u ovom slučaju Vučić najavljuje ono što niko nikad nije uradio – sam će sebe osloboditi krivične odgovornosti”, smatra profesor Bojan Pajtić. “Sve to izgleda kao odbrana čoveka koji zna da je odgovoran za ono što mu se stavlja na teret, a što naravno treba dokazati tokom samog postupka”, ocenjuje Selakovićeve istupe advokat Jovan Rajić. “Postoje dokazi – a to se na kraju vidi i iz Vučićevih izjava – da je on ‘alfa i omega’ poslovnog poteza rušenja spomenika srpske kulture za račun podmićivanja američkog predsednika”, naglašava advokat Božo Prelević

“Ekspoze ministra Selakovića je nemušti pokušaj da skrene pažnju sa svoje krivične odgovornosti i zameni je nekom drugom aferom, naravno nepostojećom, kako smo već navikli od naših političara. Taj govor u Domu Narodne skupštine je zapravo bio generalna proba iznošenja odbrane pred tužilaštvom i diskreditacija stručnjaka Zavoda koji su, između ostalog, svedoci u slučaju “Generalštab”. Svaka izgovorena reč bilo je izvrtanje istine i spinovanje činjenica”

Protiv novosadskog policajca Željka Kolbasa pokrenut je disciplinski postupak zbog sumnje da je prošlog januara u policijskoj stanici Detelnara fotografisao četvoricu aktivista Srpske napredne stranke, uhapšenih pošto su pretukli više studenata a jednoj studentkinji polomili vilicu. Nekoliko meseci posle hapšenja suđenje nije valjano ni počelo, a optužene je pomilovao predsednik Srbije Aleksandar Vučić i tako zaustavio postupak i mogućnost da ikada budu osuđeni. Za to vreme policajcu Kolbasu preti se otkazom, a tuže ga i nekada optuženi za prebijanje studenata
Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru
Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve