

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Na izmaku zakonom propisanog roka, tačno 96 sati pre šetnje u okviru Europrajda u Beogradu, Ministarstvo unutrašnjih poslova zabranilo je ovo okupljanje, zakazano za 17. septembar u 17 sati. Zabrana je izrečena svega sat i po od momenta nastajanja ovog teksta (utorak popodne) i organizatori su već najavili žalbu, tako da tračak nade da se nešto promeni još uvek postoji. Premda – teško
Samo dva dana pre izricanja zabrane, u nedelju, 11. septembra u Beogradu su održana dva javna skupa protiv Europrajda. Ekstremni desničari opet su šetali Beogradom, a patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije služio je u Hramu svetog Save na Vračaru “moleban za svetinju braka i porodice”. Porfirije je podržao otkazivanje šetnje koja je trebalo da bude završni događaj u okviru Europrajda.
Na litiji protiv prajda u nedelju viđen je i otac predsednika Srbije Aleksandra Vučića, Anđelko. Nikakva problem, reklo bi se, iskazuje svoj stav. Međutim, sa odlukom MUP-a o zabrani Europrajd šetnje, postavlja se pitanje zašto predsednikov otac ima pravo na javno okupljanje, dok LGBT zajednica i njeni saveznici to pravo nemaju?
MUP-ovo obrazloženje je sada već standardno: ne mogu da garantuju bezbednost učesnicima. Međutim, litijama i šetnjama protiv Europrajda bezbednost očigledno nije ugrožena (i dobro je što nije). Ali jasno je da su oni, ti koji šetaju slobodno, koji su u poslednjih mesec dana imali tri okupljanja, zapravo predstavljaju pretnju po bezbednost učesnika Europrajda. Ako to znaju svi koji ovu temu prate, pa sasvim sigurno zna i MUP. Trebalo bi da je lako: pohapsiti organizatore, lidere ekstremističkih organizacija koji su viđeni na litijama, kao što su Narodne patrole, MC Srbi ili Miša Vacić… Da ne ponavljamo izlizanu frazu o kapitulaciji države pred huliganima, ovde više nije reč o tome. Ovde je reč o huliganskoj vlasti koja sarađuje sa huliganskim grupama i nije istina da ne može, već neće da garantuje bezbednost učesnicima prajda, jer bi morala da hapsi “svoje”.
I dok nastaju poslednji pasusi ovog teksta, premijerka Srbije Ana Brnabić u Domu omladine u Beogradu, bez srama otvara skup u okviru Europrajda, na kom su tema ljudska prava. Ispred Doma omladine okupio se manji broj aktivista koji se zaista ljudskim pravima bave, kako bi iskazali protest zbog njenog učešća.
U sali, Ana Brnabić maltene kmeči kako je njoj najteže: “Ja sam jedina osoba u ovoj zemlji koju diskriminiše LGBT zajednica, ali i koja je diskriminisana jer je iz LGBT zajednice i prva političarka iz ovog regiona koja nije bila uplašena, niti se stidela jer je gej”, rekla je Ana Brnabić na otvaranju konferencije, dok joj je cela sala zviždala.
To je nije omelo: “Dajem sve od sebe, ja sam povećala vidljivost zajednice i ako se bar jedna osoba oseća bolje, ja pomeram granice za bar jedan metar, učinite i vi isto i svima će biti isto, prestanite da kritikujete. Ja nisam sebi dala nijedno drugo pravo od onog što i vi imate i to nije mnogo prava, slažem se. Ja se nisam udala”, kazala je Brnabić.
U prevodu: pozvala je LGBT zajednicu da se bori za svoja prava u trenutku dok vlada na čijem je ona čelu istoj toj zajednici ograničava prava. Žena sa najviše političke moći u ovoj zemlji optužila je jednu manjinsku i diskriminisanu grupu da diskriminiše nju, Anu Brnabić. I nekako uspela u tu tvrdnju da “uglavi” činjenicu da se nije udala. Da podsetimo: Ana Brnabić ima odličan posao, javno se pojavljuje sa svojom partnerkom, ta ista partnerka rodila je dete koje i sama Brnabić naziva svojim sinom… I u tome nema ničeg lošeg. Naprotiv, tako bi trebalo da bude, ali Ana Brnabić je možda jedina LGBT osoba u Srbiji koja živi ovako i koja može da živi ovako, jer su joj dopustili. Ko joj je dopustio? Pa, Vučić, crkva i kriptodesničari, ovi koji odlučuju ko ima, a ko nema pravo da izađe na ulicu.
I još jednu stvar im ne treba ni zaboraviti ni oprostiti: kampanja protiv Europrajda mesecima se krije iza maske čuvanja tradicionalne porodice. Najveći neprijatelj su im je LGBT zajednica. Nisu im neprijatelji ubice žena, zlostavljači dece, silovatelji u školama glume ili jahanja, silovatelji među sportskim trenerima kojima poveravaju decu, zlostavljači u naučno-istraživačkim stanicama, na fakultetima…
Europrajd počeo je dizanjem zastave ponosa ispred Palate pravde. Već danas te zastave nema. Red bi bio da se negde postavi na pola koplja, u znak žalosti za iščezlim ponosom, pravdom i smislom. ¶


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve