

Tabloidi
Zvučni top: Šta sve režimski mediji prećutkuju
„Specijalnu emisiju“ o zvučnom topu izbacili su Pink, Prva, B92 i Informer TV. Šta se u njoj tvrdi, a šta se prećutkuje


Na izmaku zakonom propisanog roka, tačno 96 sati pre šetnje u okviru Europrajda u Beogradu, Ministarstvo unutrašnjih poslova zabranilo je ovo okupljanje, zakazano za 17. septembar u 17 sati. Zabrana je izrečena svega sat i po od momenta nastajanja ovog teksta (utorak popodne) i organizatori su već najavili žalbu, tako da tračak nade da se nešto promeni još uvek postoji. Premda – teško
Samo dva dana pre izricanja zabrane, u nedelju, 11. septembra u Beogradu su održana dva javna skupa protiv Europrajda. Ekstremni desničari opet su šetali Beogradom, a patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije služio je u Hramu svetog Save na Vračaru “moleban za svetinju braka i porodice”. Porfirije je podržao otkazivanje šetnje koja je trebalo da bude završni događaj u okviru Europrajda.
Na litiji protiv prajda u nedelju viđen je i otac predsednika Srbije Aleksandra Vučića, Anđelko. Nikakva problem, reklo bi se, iskazuje svoj stav. Međutim, sa odlukom MUP-a o zabrani Europrajd šetnje, postavlja se pitanje zašto predsednikov otac ima pravo na javno okupljanje, dok LGBT zajednica i njeni saveznici to pravo nemaju?
MUP-ovo obrazloženje je sada već standardno: ne mogu da garantuju bezbednost učesnicima. Međutim, litijama i šetnjama protiv Europrajda bezbednost očigledno nije ugrožena (i dobro je što nije). Ali jasno je da su oni, ti koji šetaju slobodno, koji su u poslednjih mesec dana imali tri okupljanja, zapravo predstavljaju pretnju po bezbednost učesnika Europrajda. Ako to znaju svi koji ovu temu prate, pa sasvim sigurno zna i MUP. Trebalo bi da je lako: pohapsiti organizatore, lidere ekstremističkih organizacija koji su viđeni na litijama, kao što su Narodne patrole, MC Srbi ili Miša Vacić… Da ne ponavljamo izlizanu frazu o kapitulaciji države pred huliganima, ovde više nije reč o tome. Ovde je reč o huliganskoj vlasti koja sarađuje sa huliganskim grupama i nije istina da ne može, već neće da garantuje bezbednost učesnicima prajda, jer bi morala da hapsi “svoje”.
I dok nastaju poslednji pasusi ovog teksta, premijerka Srbije Ana Brnabić u Domu omladine u Beogradu, bez srama otvara skup u okviru Europrajda, na kom su tema ljudska prava. Ispred Doma omladine okupio se manji broj aktivista koji se zaista ljudskim pravima bave, kako bi iskazali protest zbog njenog učešća.
U sali, Ana Brnabić maltene kmeči kako je njoj najteže: “Ja sam jedina osoba u ovoj zemlji koju diskriminiše LGBT zajednica, ali i koja je diskriminisana jer je iz LGBT zajednice i prva političarka iz ovog regiona koja nije bila uplašena, niti se stidela jer je gej”, rekla je Ana Brnabić na otvaranju konferencije, dok joj je cela sala zviždala.
To je nije omelo: “Dajem sve od sebe, ja sam povećala vidljivost zajednice i ako se bar jedna osoba oseća bolje, ja pomeram granice za bar jedan metar, učinite i vi isto i svima će biti isto, prestanite da kritikujete. Ja nisam sebi dala nijedno drugo pravo od onog što i vi imate i to nije mnogo prava, slažem se. Ja se nisam udala”, kazala je Brnabić.
U prevodu: pozvala je LGBT zajednicu da se bori za svoja prava u trenutku dok vlada na čijem je ona čelu istoj toj zajednici ograničava prava. Žena sa najviše političke moći u ovoj zemlji optužila je jednu manjinsku i diskriminisanu grupu da diskriminiše nju, Anu Brnabić. I nekako uspela u tu tvrdnju da “uglavi” činjenicu da se nije udala. Da podsetimo: Ana Brnabić ima odličan posao, javno se pojavljuje sa svojom partnerkom, ta ista partnerka rodila je dete koje i sama Brnabić naziva svojim sinom… I u tome nema ničeg lošeg. Naprotiv, tako bi trebalo da bude, ali Ana Brnabić je možda jedina LGBT osoba u Srbiji koja živi ovako i koja može da živi ovako, jer su joj dopustili. Ko joj je dopustio? Pa, Vučić, crkva i kriptodesničari, ovi koji odlučuju ko ima, a ko nema pravo da izađe na ulicu.
I još jednu stvar im ne treba ni zaboraviti ni oprostiti: kampanja protiv Europrajda mesecima se krije iza maske čuvanja tradicionalne porodice. Najveći neprijatelj su im je LGBT zajednica. Nisu im neprijatelji ubice žena, zlostavljači dece, silovatelji u školama glume ili jahanja, silovatelji među sportskim trenerima kojima poveravaju decu, zlostavljači u naučno-istraživačkim stanicama, na fakultetima…
Europrajd počeo je dizanjem zastave ponosa ispred Palate pravde. Već danas te zastave nema. Red bi bio da se negde postavi na pola koplja, u znak žalosti za iščezlim ponosom, pravdom i smislom. ¶


„Specijalnu emisiju“ o zvučnom topu izbacili su Pink, Prva, B92 i Informer TV. Šta se u njoj tvrdi, a šta se prećutkuje


Šta poručuje režim koji slavi čoveka osuđenog za genocid i zločine protiv čovječnosti? Zašto je Rasim Ljajić jedini na derbiju reagovao kako dolikuje? Zbog čega Vučić više nije mogao odlagati narodno izjašnjavanje? Gde su tu opozicija i studenti? I kako je Srbija postala umorna od lidera


“Nisam ravnodušna prema tome što neko može da me vidi, čuje ili fotografiše, ali prva reakcija mi je bila bes”, kaže za “Vreme” studentkinja Milica čiji je telefon napadnut špijunskim softverom. “Mogli su da upale kameru dok se tuširamo, pričamo privatne stvari. Nije normalno ovo što se dešava... Mislim da je takvom sloju ljudi čak neshvatljivo da nešto može da funkcioniše bez ucene, bez potplaćivanja, nego samo uz čistu volju, želju i entuzijazam da uspemo u našoj borbi”


Kada se BIA (na slici) zainteresuje za nekoga, tvrde izvori “Vremena”, preko svojih spavača u medijima ili političkim strankama pusti neku optužbu, najčešće da taj i taj sarađuje sa tajnim službama druge zemlje, da je izdajnik, strani plaćenik i slično. Na osnovu toga, od tužioca se pribavi potrebna dozvola za nadzor komunikacija, što onda predstavlja pravno pokriće za špijuniranje svake vrste


Srbija se u Evropi sada i javno naziva “žarištem” na kojem se vrbuju i za sabotaže obučavaju ruski ljudi. O tome se u Beogradu samo ćuti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve