

Policija
Sukob Veska i Krička: Ko je udario na čuvara tajni?
Veselin Milić i Marko Kričak su iz iste političke postelje, premda različitih puteva. „Vreme“ u novom broju piše kako to da su sada u sukobu




Na izmaku zakonom propisanog roka, tačno 96 sati pre šetnje u okviru Europrajda u Beogradu, Ministarstvo unutrašnjih poslova zabranilo je ovo okupljanje, zakazano za 17. septembar u 17 sati. Zabrana je izrečena svega sat i po od momenta nastajanja ovog teksta (utorak popodne) i organizatori su već najavili žalbu, tako da tračak nade da se nešto promeni još uvek postoji. Premda – teško
Samo dva dana pre izricanja zabrane, u nedelju, 11. septembra u Beogradu su održana dva javna skupa protiv Europrajda. Ekstremni desničari opet su šetali Beogradom, a patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije služio je u Hramu svetog Save na Vračaru “moleban za svetinju braka i porodice”. Porfirije je podržao otkazivanje šetnje koja je trebalo da bude završni događaj u okviru Europrajda.
Na litiji protiv prajda u nedelju viđen je i otac predsednika Srbije Aleksandra Vučića, Anđelko. Nikakva problem, reklo bi se, iskazuje svoj stav. Međutim, sa odlukom MUP-a o zabrani Europrajd šetnje, postavlja se pitanje zašto predsednikov otac ima pravo na javno okupljanje, dok LGBT zajednica i njeni saveznici to pravo nemaju?
MUP-ovo obrazloženje je sada već standardno: ne mogu da garantuju bezbednost učesnicima. Međutim, litijama i šetnjama protiv Europrajda bezbednost očigledno nije ugrožena (i dobro je što nije). Ali jasno je da su oni, ti koji šetaju slobodno, koji su u poslednjih mesec dana imali tri okupljanja, zapravo predstavljaju pretnju po bezbednost učesnika Europrajda. Ako to znaju svi koji ovu temu prate, pa sasvim sigurno zna i MUP. Trebalo bi da je lako: pohapsiti organizatore, lidere ekstremističkih organizacija koji su viđeni na litijama, kao što su Narodne patrole, MC Srbi ili Miša Vacić… Da ne ponavljamo izlizanu frazu o kapitulaciji države pred huliganima, ovde više nije reč o tome. Ovde je reč o huliganskoj vlasti koja sarađuje sa huliganskim grupama i nije istina da ne može, već neće da garantuje bezbednost učesnicima prajda, jer bi morala da hapsi “svoje”.
I dok nastaju poslednji pasusi ovog teksta, premijerka Srbije Ana Brnabić u Domu omladine u Beogradu, bez srama otvara skup u okviru Europrajda, na kom su tema ljudska prava. Ispred Doma omladine okupio se manji broj aktivista koji se zaista ljudskim pravima bave, kako bi iskazali protest zbog njenog učešća.
U sali, Ana Brnabić maltene kmeči kako je njoj najteže: “Ja sam jedina osoba u ovoj zemlji koju diskriminiše LGBT zajednica, ali i koja je diskriminisana jer je iz LGBT zajednice i prva političarka iz ovog regiona koja nije bila uplašena, niti se stidela jer je gej”, rekla je Ana Brnabić na otvaranju konferencije, dok joj je cela sala zviždala.
To je nije omelo: “Dajem sve od sebe, ja sam povećala vidljivost zajednice i ako se bar jedna osoba oseća bolje, ja pomeram granice za bar jedan metar, učinite i vi isto i svima će biti isto, prestanite da kritikujete. Ja nisam sebi dala nijedno drugo pravo od onog što i vi imate i to nije mnogo prava, slažem se. Ja se nisam udala”, kazala je Brnabić.
U prevodu: pozvala je LGBT zajednicu da se bori za svoja prava u trenutku dok vlada na čijem je ona čelu istoj toj zajednici ograničava prava. Žena sa najviše političke moći u ovoj zemlji optužila je jednu manjinsku i diskriminisanu grupu da diskriminiše nju, Anu Brnabić. I nekako uspela u tu tvrdnju da “uglavi” činjenicu da se nije udala. Da podsetimo: Ana Brnabić ima odličan posao, javno se pojavljuje sa svojom partnerkom, ta ista partnerka rodila je dete koje i sama Brnabić naziva svojim sinom… I u tome nema ničeg lošeg. Naprotiv, tako bi trebalo da bude, ali Ana Brnabić je možda jedina LGBT osoba u Srbiji koja živi ovako i koja može da živi ovako, jer su joj dopustili. Ko joj je dopustio? Pa, Vučić, crkva i kriptodesničari, ovi koji odlučuju ko ima, a ko nema pravo da izađe na ulicu.
I još jednu stvar im ne treba ni zaboraviti ni oprostiti: kampanja protiv Europrajda mesecima se krije iza maske čuvanja tradicionalne porodice. Najveći neprijatelj su im je LGBT zajednica. Nisu im neprijatelji ubice žena, zlostavljači dece, silovatelji u školama glume ili jahanja, silovatelji među sportskim trenerima kojima poveravaju decu, zlostavljači u naučno-istraživačkim stanicama, na fakultetima…
Europrajd počeo je dizanjem zastave ponosa ispred Palate pravde. Već danas te zastave nema. Red bi bio da se negde postavi na pola koplja, u znak žalosti za iščezlim ponosom, pravdom i smislom. ¶


Veselin Milić i Marko Kričak su iz iste političke postelje, premda različitih puteva. „Vreme“ u novom broju piše kako to da su sada u sukobu


Veliki ružičasti slon u prostoriji o kojem se i dalje ćuti jeste pitanje statusa “Crvene zvezde” u srpskom fudbalu i kako se sve te unapred osvojene titule i kupovi odražavaju na mogućnost crveno-belih da naprave neki rezultat i na evropskom planu. Još veći problem je činjenica da se to nekako uzima nekritički, zdravo za gotovo. I da u tome saučestvuje veliki broj sportskih novinara koji ne vide ništa neobično u tome da jedan klub na svom terenu bude neporažen u 159 utakmica zaredom, a da nije reč o “Real Madridu” u vreme vladavine Fransiska Franka


Sukob Veselina Milića i Marka Krička (na slici), tog dvojca načelnika koji je iznikao iz iste političke postelje, na ogoljen način ilustruje dubinu institucionalne krize u najvažnijem sektoru u svakoj državi. Ako je Kričak lojalista, šta je onda tek Milić, koji je tu od prvih dana i koji je “čuvar svih tajni” ovog režima? I ako je tako, ko je uopšte smeo “da krene” na njega ako je on sposoban da na tacni isporuči kriminalne kombinacije vrha srpske vlasti


Da li postoji tajna nit koja povezuje nasilne incidente u centralnoj opštini prestonice? Da li postoji odgovornost naprednjaka koji već godinama drže opštinu Stari grad i dozvoljavaju cvetanje nasilja pod budnim okom sumnjivih lica koja učestvuju u izvršnoj vlasti


Zašto se krnje naprednjački saveznici i da li će se nakon izbora opet “prilepiti”
Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”
Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve