Srbija je prihvatila da je razvoj MSP-a nužnost kako bi se nezaposlenost i siromaštvo smanjili, ali se sve manje-više svelo na političku retoriku
Slobodan Nakarada
Mnoge tranzicione ekonomije prihvatile su kao neospornu činjenicu da je razvoj malih i srednjih preduzeća (MSP) izuzetno važan za industrijsko restrukturiranje, te su samim tim formulisale programe i politiku za razvoj preduzetništva. Ekonomski pokazatelji i sam razvoj znatno variraju među zemljama u tranziciji u regionu Istočne Evrope, ali veliki broj nezaposlenih je bolan problem za sve. U suštini, razvoj MSP-a zaostaje u zemljama Istočne Evrope gde nedostaje zakonsko, infrastrukturalno i finansijsko razumevanje preduzetništva.
Sveobuhvatna promocija preduzetništva kroz formiranje malih i srednjih preduzeća (MSP) jeste od izuzetne važnosti za uspešnu transformaciju iz centralizovane u tržišnu ekonomiju, kao i za opštu demokratizaciju društva zemalja u tranziciji. Mala i srednja preduzeća se prepoznaju kao generatori ekonomskog razvoja, ali i kao izvori održivog razvoja. Unutar ovog sektora mikro i mala preduzeća su od posebnog značaja, jer se mogu smatrati začetnicima preduzetništva, pogotovo u sredinama koje se suočavaju sa velikom nezaposlenošću i siromaštvom.
Srbija je, takođe, prihvatila da je razvoj MSP-a nužnost kako bi se nezaposlenost i siromaštvo smanjili, ali se sve manje-više svelo na političku retoriku i mrtvo slovo na papiru. MSP se koristi za političko nadmudrivanje i zahvalna je tema za pridobijanje glasova na izborima.
Suštinskih promena, međutim, nema i, umesto da podstičemo preduzetništvo, mi ga sputavamo i gušimo.
Raspad sistema centralizovane ekonomije doveo je do totalnog osiromašenja naroda i suočavanja sa rastućom inflacijom, ekonomskom nesigurnošću i sve većim nepoverenjem u bankarski sistem. Uništene su sve rezerve pomoću kojih bi eventualno bilo moguće započeti neki biznis. U nerazvijenim regionima, kako seoskim tako i industrijskim, mora da se ostvari strukturalna promena, te MIKROKREDITIRANJE može da bude jedan od načina kako da se prevaziđe postojeća stagnacija u razvoju. MSP može odigrati veoma važnu ulogu u ovim nerazvijenim područjima jer bi proizvodio i vršio distribuciju svojih proizvoda na lokalnom nivou, što bi samim tim generisalo nova zapošljavanja i prihode lokalnom stanovništvu.
Jedan od najvećih problema sa kojim se suočava MSP u Srbiji, kao i u svim zemljama u tranziciji, jeste nedostupnost finansijskim sredstvima, odnosno obezbeđivanje INICIJALNIH sredstava za one preduzetnike koji bi pokrenuli neki nov posao. MSP ima ograničen pristup izvorima finansiranja (banke) iz sledećih razloga:
– pozajmice mikro i malim preduzećima su veoma rizične, jer se ova preduzeća suočavaju s velikim brojem izazova: promenama na tržištu, velikim stepenom neuspešnosti, lošom društvenom klimom, neadekvatnim zakonskim aktima i nedostatkom kolaterale;
– komercijalne i kreditne banke nemaju dovoljno iskustva i sluha za MSP. Banke nemaju dovoljno stimulativnih programa, a i administrativni troškovi za obradu tih kredita su veliki u odnosu na traženi iznos;
– banke su nedovoljno transparentne u evaluaciji same pozajmice i nedostaju im stručnjaci koji razumeju projekte MSP-a;
– MSP nije u stanju da obezbedi neophodan kolateral – osiguranje za navedene pozajmice;
– za MSP ne postoji dovoljno tržišnih informacija i kreditne istorije.
Sve ove nedostatke MIKROKREDITIRANJE može da prevaziđe. Iskustva u mikrokreditiranju kroz programe koji su započeti u nekim zemljama su vrlo ohrabrujuća. Strukturalne promene koje su nastale u pomenutim zemljama stvorile su veoma veliku potražnju za mikrokreditiranjem.
U zemljama u tranziciji kao posledica restrukturiranja industrije i poljoprivrede samozapošljavanje se otvorilo kao jedna od mogućnosti borbe protiv nezaposlenosti, uključujući tu i ljude koji žive na samoj granici egzistencije. Mnogi nezaposleni su suočeni s neophodnošću samozapošljavanja kako bi mogli da izdržavaju sebe i svoje porodice. Da bi se pospešila tranzicija i pomoglo žrtvama ekonomskih transformacija i da bi se prevazišlo siromaštvo i smanjila nezaposlenost, neophodno je što pre omogućiti u Srbiji stvaranje mikrokreditnih ustanova.
Postoji nedvosmislena potreba da se iskoriste iskustva i metodologije zemalja Zapadne Evrope i prenesu u zemlje koje su u tranziciji kako bi se napravio efikasan strukturalni mehanizam za promociju i osnivanje malih i srednjih preduzeća. Takođe bi trebalo obratiti pažnju na postojeći MSP, jer se njegovim daljim razvojem stvaraju nova radna mesta.
U Srbiji još nije stvorena neophodna infrastruktura za mikrokreditne institucije: Potrebno je obezbediti finansijski ambijent i kapacitete da bi mikrokreditne ustanove postale profesionalne i samoodržive institucije. Mikrokreditni programi mogli bi da služe kao alternativa za beneficije koje dobijaju nezaposleni kroz programe za obučavnje /prekvalifikacije/, jer suštinski doprinose samozapošljavanju i ekonomskoj nezavisnosti.
Da bi se ostvario navedeni cilj, predlažemo sledeće korake:
– izvršiti promociju na nacionalnom nivou politike prema MSP-u kao i mikrokreditnim ustanovama;
– podstaći pilot-programe kako bi se razvili nacionalni modeli koji su prihvatljivi za društvo i poslovnu sredinu;
– izvršiti evaluaciju postojećih iskustava i organizovati nacionalne i regionalne radionice;
– stvoriti srednje i dugoročne planove za izgradnju kapaciteta i programa za stvaranje samoodrživih mikrokreditnih organizacija;
– stvoriti preduslove za dugoročno nacionalno i međunarodno finansiranje kako bi se ostvario nacionalni program za mikrokreditiranje.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Stigao je novogodišnji dvobroj „Vremena“ gde je mnoštvo velikih članaka i intervjua, svašta za čitanje i uživanje. Osvrnuli smo se i na političku godinu na izmaku i najavili iduću
Građani su se tokom 2025. promenili i po tome što više nisu tražili vođe. Nisu čekali signal sa bine, niti su očekivali spas od izbora. Naučili su da je pritisak sam po sebi politička činjenica. U toj tihoj transformaciji leži najveći problem za vlast. Režim koji počiva na kontroli ne zna šta da radi sa ljudima koji su prestali da se plaše
Uprkos svim pritiscima, konzervator Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Nenad Lajbenšperger i njegove kolege neustrašivo su radili svoj posao i odbili da izbrišu zaštitu za Generalštab. Zato je “Vreme” proglasilo ovog istoričara za ličnost godine
Poraz ćaci-tužioca Nenada Stefanovića na izborima za članove Visokog saveta tužilaštva ima i veliko simbolično značenje: jedna institucija se odbranila i pokazala da je moć vučićevska tanja nego što se mislilo, da je njena najveća snaga – kao što to biva i sa tajnim službama – u fami o velikoj snazi
Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!