Srbija je prihvatila da je razvoj MSP-a nužnost kako bi se nezaposlenost i siromaštvo smanjili, ali se sve manje-više svelo na političku retoriku
Slobodan Nakarada
Mnoge tranzicione ekonomije prihvatile su kao neospornu činjenicu da je razvoj malih i srednjih preduzeća (MSP) izuzetno važan za industrijsko restrukturiranje, te su samim tim formulisale programe i politiku za razvoj preduzetništva. Ekonomski pokazatelji i sam razvoj znatno variraju među zemljama u tranziciji u regionu Istočne Evrope, ali veliki broj nezaposlenih je bolan problem za sve. U suštini, razvoj MSP-a zaostaje u zemljama Istočne Evrope gde nedostaje zakonsko, infrastrukturalno i finansijsko razumevanje preduzetništva.
Sveobuhvatna promocija preduzetništva kroz formiranje malih i srednjih preduzeća (MSP) jeste od izuzetne važnosti za uspešnu transformaciju iz centralizovane u tržišnu ekonomiju, kao i za opštu demokratizaciju društva zemalja u tranziciji. Mala i srednja preduzeća se prepoznaju kao generatori ekonomskog razvoja, ali i kao izvori održivog razvoja. Unutar ovog sektora mikro i mala preduzeća su od posebnog značaja, jer se mogu smatrati začetnicima preduzetništva, pogotovo u sredinama koje se suočavaju sa velikom nezaposlenošću i siromaštvom.
Srbija je, takođe, prihvatila da je razvoj MSP-a nužnost kako bi se nezaposlenost i siromaštvo smanjili, ali se sve manje-više svelo na političku retoriku i mrtvo slovo na papiru. MSP se koristi za političko nadmudrivanje i zahvalna je tema za pridobijanje glasova na izborima.
Suštinskih promena, međutim, nema i, umesto da podstičemo preduzetništvo, mi ga sputavamo i gušimo.
Raspad sistema centralizovane ekonomije doveo je do totalnog osiromašenja naroda i suočavanja sa rastućom inflacijom, ekonomskom nesigurnošću i sve većim nepoverenjem u bankarski sistem. Uništene su sve rezerve pomoću kojih bi eventualno bilo moguće započeti neki biznis. U nerazvijenim regionima, kako seoskim tako i industrijskim, mora da se ostvari strukturalna promena, te MIKROKREDITIRANJE može da bude jedan od načina kako da se prevaziđe postojeća stagnacija u razvoju. MSP može odigrati veoma važnu ulogu u ovim nerazvijenim područjima jer bi proizvodio i vršio distribuciju svojih proizvoda na lokalnom nivou, što bi samim tim generisalo nova zapošljavanja i prihode lokalnom stanovništvu.
Jedan od najvećih problema sa kojim se suočava MSP u Srbiji, kao i u svim zemljama u tranziciji, jeste nedostupnost finansijskim sredstvima, odnosno obezbeđivanje INICIJALNIH sredstava za one preduzetnike koji bi pokrenuli neki nov posao. MSP ima ograničen pristup izvorima finansiranja (banke) iz sledećih razloga:
– pozajmice mikro i malim preduzećima su veoma rizične, jer se ova preduzeća suočavaju s velikim brojem izazova: promenama na tržištu, velikim stepenom neuspešnosti, lošom društvenom klimom, neadekvatnim zakonskim aktima i nedostatkom kolaterale;
– komercijalne i kreditne banke nemaju dovoljno iskustva i sluha za MSP. Banke nemaju dovoljno stimulativnih programa, a i administrativni troškovi za obradu tih kredita su veliki u odnosu na traženi iznos;
– banke su nedovoljno transparentne u evaluaciji same pozajmice i nedostaju im stručnjaci koji razumeju projekte MSP-a;
– MSP nije u stanju da obezbedi neophodan kolateral – osiguranje za navedene pozajmice;
– za MSP ne postoji dovoljno tržišnih informacija i kreditne istorije.
Sve ove nedostatke MIKROKREDITIRANJE može da prevaziđe. Iskustva u mikrokreditiranju kroz programe koji su započeti u nekim zemljama su vrlo ohrabrujuća. Strukturalne promene koje su nastale u pomenutim zemljama stvorile su veoma veliku potražnju za mikrokreditiranjem.
U zemljama u tranziciji kao posledica restrukturiranja industrije i poljoprivrede samozapošljavanje se otvorilo kao jedna od mogućnosti borbe protiv nezaposlenosti, uključujući tu i ljude koji žive na samoj granici egzistencije. Mnogi nezaposleni su suočeni s neophodnošću samozapošljavanja kako bi mogli da izdržavaju sebe i svoje porodice. Da bi se pospešila tranzicija i pomoglo žrtvama ekonomskih transformacija i da bi se prevazišlo siromaštvo i smanjila nezaposlenost, neophodno je što pre omogućiti u Srbiji stvaranje mikrokreditnih ustanova.
Postoji nedvosmislena potreba da se iskoriste iskustva i metodologije zemalja Zapadne Evrope i prenesu u zemlje koje su u tranziciji kako bi se napravio efikasan strukturalni mehanizam za promociju i osnivanje malih i srednjih preduzeća. Takođe bi trebalo obratiti pažnju na postojeći MSP, jer se njegovim daljim razvojem stvaraju nova radna mesta.
U Srbiji još nije stvorena neophodna infrastruktura za mikrokreditne institucije: Potrebno je obezbediti finansijski ambijent i kapacitete da bi mikrokreditne ustanove postale profesionalne i samoodržive institucije. Mikrokreditni programi mogli bi da služe kao alternativa za beneficije koje dobijaju nezaposleni kroz programe za obučavnje /prekvalifikacije/, jer suštinski doprinose samozapošljavanju i ekonomskoj nezavisnosti.
Da bi se ostvario navedeni cilj, predlažemo sledeće korake:
– izvršiti promociju na nacionalnom nivou politike prema MSP-u kao i mikrokreditnim ustanovama;
– podstaći pilot-programe kako bi se razvili nacionalni modeli koji su prihvatljivi za društvo i poslovnu sredinu;
– izvršiti evaluaciju postojećih iskustava i organizovati nacionalne i regionalne radionice;
– stvoriti srednje i dugoročne planove za izgradnju kapaciteta i programa za stvaranje samoodrživih mikrokreditnih organizacija;
– stvoriti preduslove za dugoročno nacionalno i međunarodno finansiranje kako bi se ostvario nacionalni program za mikrokreditiranje.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Režim ne zna kud udara. To se vidi po, čak i za njegove standarde učestalim, javnim obraćanjima nepomenika. Vidi se i po tome što je pogubljen i konfuzan, a često se građanima obraća i u vidno alkoholisanom stanju. Samokontrola nikada nije bila njegova jača strana, a sada je potpuno nestala. Slabost se ogleda i u metodi borbe protiv masovnog studentskog i građanskog pokreta. Metoda se zove – majmunsko oponašanje. Njihov položaj je sve gori kako vreme odmiče. Ne samo na političkom nego i na ekonomskom planu. Plate kasne, budžetska sredstva su sve tanja
Opozicija i njoj naklonjena javnost očekuje veći angažman Evropljana kada je u pitanju srpski politički prostor, vlast takve najave koristi da argumentuje tezu o obojenoj revoluciji, ali bi sa radošću ugostila bilo koga sa te strane, posebno ako daju neke pare. Čini se da i jedna i druga strana preteruju: niti će Evropa doći da nam organizuje izbore, niti će više stizati bilo kakva lova kojom će vlast da krpi budžetske rupe nastale vanrednim korupcionaškim troškovima
Vojska Srbije nema kapacitet da izvede paradu poput nekadašnje JNA, koja je 1985. godine imala više od 300.000 pripadnika, a na poslednju paradi 9. maja te godine direktno je izvela njih 6.690. Plus prateće službe, kojih je bilo više od 4.000. Na toj paradi bila su borbena sredstva koja će se pokazati i sad, 40 godina kasnije. Reč je o tenkovima M-84, helikopterima “gazela”, avionima “orao” i “super galeb G-4”, oklopnim transporterima i kamionima. Sada će svi oni biti predstavljeni kao “modernizovana čuda” iako su im odavno istekli resursi
Glas svakog fakulteta, ali i mogućnost stavljanja veta uz obavezan intervju i prihvatanje ideološkog minimuma, deo su procesa kroz koji svaki potencijalni kandidat za “studentsku listu” mora da prođe, saznaje “Vreme”. Iako Aleksandar Vučić žali što njegov protivnik još nema lik, studenti baš strateški ne žele da vlastima i tabloidima daju mogućnost za satanizaciju izabranih ljudi
Kao sa statistima na naprednjačkim okupljanjima, predsednik Srbije nema sreće ni sa siledžijama: em ih je malo, em su sitna boranija. Da nemaju policijski kordon iza leđa, davno bi ih narod razjurio. Ovako zavise od tetošenja onih koji bi ih – da je zakona i pravde u Srbiji – morali hapsiti. Prosto rečeno, jadni su i oni, a i ovi koji ih angažuju
U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!