
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Umrla je Goranka Matić, istoričarka umetnosti koja je život posvetila fotografiji, ostavivši upečatljivu sliku jednog smutnog, turbulentnog doba i njegovih junaka. Kao urednik fotografije, autor i dobri duh redakcije u teškim vremenima, dala je nemerljv doprinos nedeljniku “Vreme”, koji zauvek ostaje njen zahvalni dužnik.
Poreklom iz Gorskog Kotara, rođena u Mariboru 13. avgusta 1949, Goranka je rasla u Sloveniji, Makedoniji (Kumanovo) i Beogradu, gde se njena porodica preselila 1961. Završila je Desetu gimnaziju, a na Filozofskom fakultetu u Beogradu diplomirala u oblasti istorije umetnosti.
Fotografijom je Goranka počela profesionalno da se bavi 1980. godine. Njeni portreti pisaca, rok i pop muzičara obeležavali su savremene tokove i duh muzičkog Novog talasa i umetničkog kruga koji se osamdesetih okupljao oko Studentskog kulturnog centra, u kome je od 1971. bila asistent likovnog programa, a zatim stručni saradnik i kustos galerije Srećna nova umetnost. Od 1978. do 1980. godine vodila je Galeriju 45 na Novom Beogradu, u kojoj je organizovala više od dvadeset izložbi. Pre dolaska u “Vreme”, u kojem je od osnivanja našeg lista, objavljivala je fotografije u “Džuboksu”, “Startu”, “Svijetu”, “Omladinskim novinama”, “Dugi”, “Delu”, “Poletu”, “Momentu”, “Beorami”, “Ritmu”, “New Momentu” i drugim novinama i časopisima.
Od 1990. do 2006. Goranka je bila urednik fotografije u nedeljniku “Vreme”, dajući mu vizuelni identitet gotovo herojskim podvigom. Moramo se u trenutku kada nas je, pred zaključenje prvog januarskog štampanog izdanja, pogodila vest o njenoj smrti, setiti kako je na početku priprema prvog broja u novinskom desku na raspolaganju bilo samo nekoliko fotografija, i kako je ona svojim ugledom i kreativnom energijom omogućila da fotografija bude markantni deo vizuelnog identiteta našeg lista i da ostane upečatljivo svedočanstvo kulture uličnih protesta devedesetih i duha tog vremena.
Od 2006. do 2010. Goranka je radila kao urednik fotografije u “Politici”, a od 2010. do 2015. na Radio-televiziji Srbije. Predavala je fotožurnalizam na Fakultetu političkih nauka i bila docent na Fakultetu za medije i komunikacije, na predmetima fotožurnalizam i dokumentarna fotografija.
O opusu Goranke Matić upečatljivo je govorila njena retrospektivna izložba u Muzeju savremene umetnosti 2020. godine. Objavila je i više knjiga, među kojima se izdvajaju Dani bola i ponosa i Deset godina protiv.
Goranka je dobitnica mnogih nagrada, među kojima su nagrada Oktobarskog salona (1989), nagrada “Osvajanje slobode” (2002), Politikina nagrada (2004), Godišnja nagrada ULUPUDS (2005), Nagrada za životno delo UNS, nagrada Fondacije “Tanja Petrović” (2021).
Vest o smrti je u redakciju “Vremena” stigla pred samo zaključenje štampanog broja i redakcija s tugom obećava da će u narednom štampanom izdanju objaviti dostojan omaž našoj Goranki Matić. Nažalost, silom prilika i novinskog cajtnota, na ovom mestu sa samo nekoliko biografskih podataka podsećamo na tu dragu ličnost vedrog duha i plodnu autorku.

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve