

Novi broj „Vremena“
„Siromašniji glasači su jeftiniji za održavanje“
U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“




Umrla je Goranka Matić, istoričarka umetnosti koja je život posvetila fotografiji, ostavivši upečatljivu sliku jednog smutnog, turbulentnog doba i njegovih junaka. Kao urednik fotografije, autor i dobri duh redakcije u teškim vremenima, dala je nemerljv doprinos nedeljniku “Vreme”, koji zauvek ostaje njen zahvalni dužnik.
Poreklom iz Gorskog Kotara, rođena u Mariboru 13. avgusta 1949, Goranka je rasla u Sloveniji, Makedoniji (Kumanovo) i Beogradu, gde se njena porodica preselila 1961. Završila je Desetu gimnaziju, a na Filozofskom fakultetu u Beogradu diplomirala u oblasti istorije umetnosti.
Fotografijom je Goranka počela profesionalno da se bavi 1980. godine. Njeni portreti pisaca, rok i pop muzičara obeležavali su savremene tokove i duh muzičkog Novog talasa i umetničkog kruga koji se osamdesetih okupljao oko Studentskog kulturnog centra, u kome je od 1971. bila asistent likovnog programa, a zatim stručni saradnik i kustos galerije Srećna nova umetnost. Od 1978. do 1980. godine vodila je Galeriju 45 na Novom Beogradu, u kojoj je organizovala više od dvadeset izložbi. Pre dolaska u “Vreme”, u kojem je od osnivanja našeg lista, objavljivala je fotografije u “Džuboksu”, “Startu”, “Svijetu”, “Omladinskim novinama”, “Dugi”, “Delu”, “Poletu”, “Momentu”, “Beorami”, “Ritmu”, “New Momentu” i drugim novinama i časopisima.
Od 1990. do 2006. Goranka je bila urednik fotografije u nedeljniku “Vreme”, dajući mu vizuelni identitet gotovo herojskim podvigom. Moramo se u trenutku kada nas je, pred zaključenje prvog januarskog štampanog izdanja, pogodila vest o njenoj smrti, setiti kako je na početku priprema prvog broja u novinskom desku na raspolaganju bilo samo nekoliko fotografija, i kako je ona svojim ugledom i kreativnom energijom omogućila da fotografija bude markantni deo vizuelnog identiteta našeg lista i da ostane upečatljivo svedočanstvo kulture uličnih protesta devedesetih i duha tog vremena.
Od 2006. do 2010. Goranka je radila kao urednik fotografije u “Politici”, a od 2010. do 2015. na Radio-televiziji Srbije. Predavala je fotožurnalizam na Fakultetu političkih nauka i bila docent na Fakultetu za medije i komunikacije, na predmetima fotožurnalizam i dokumentarna fotografija.
O opusu Goranke Matić upečatljivo je govorila njena retrospektivna izložba u Muzeju savremene umetnosti 2020. godine. Objavila je i više knjiga, među kojima se izdvajaju Dani bola i ponosa i Deset godina protiv.
Goranka je dobitnica mnogih nagrada, među kojima su nagrada Oktobarskog salona (1989), nagrada “Osvajanje slobode” (2002), Politikina nagrada (2004), Godišnja nagrada ULUPUDS (2005), Nagrada za životno delo UNS, nagrada Fondacije “Tanja Petrović” (2021).
Vest o smrti je u redakciju “Vremena” stigla pred samo zaključenje štampanog broja i redakcija s tugom obećava da će u narednom štampanom izdanju objaviti dostojan omaž našoj Goranki Matić. Nažalost, silom prilika i novinskog cajtnota, na ovom mestu sa samo nekoliko biografskih podataka podsećamo na tu dragu ličnost vedrog duha i plodnu autorku.


U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“


Kako je Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu? To je tema novog „Vremena“


U trenutku u kojem je pažnja čitave svetske javnosti usmerena na fudbalske terene Amerike, Meksika i Kanade, i kada je glavno pitanje da li će Lionel Mesi sa Argentinom ponovo osvojiti titulu prvaka sveta ili će Francuzi ovog puta da im se osvete za poraz u finalu 2022. godine, srpsku javnost potresla je informacija da je nekadašnji predsednik Fudbalskog saveza Srbije (FSS) Slaviša Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu


Beogradski advokat Ivan Ninić kaže za “Vreme” da je u Srbiji upotreba Skaj komunikacije strogo kontrolisana i hirurški ograničena isključivo na nivo izvršilaca na terenu, dok je u Crnoj Gori ona postala alat za demontažu kriminalizovanog državnog aparata. On smatra da su razlozi za ovu selektivnu primenu pravno-političke prirode, jer u Srbiji Aleksandar Vučić još uvek drži pod kontrolom sektor bezbednosti i odlučuje šta će biti predmet tužilačkog procesuiranja


U Srbiji od malignih bolesti svake godine oboli desetine hiljada ljudi. Iza svake statistike su ljudi koji se ne mogu svesti samo na broj. “Vreme” istražuje kako izgleda put od dijagnoze do lečenja – od kapaciteta zdravstvenog sistema i dostupnosti terapija, do svakodnevnog života obolelih i izuzetnoj važnosti psihoonkološke podrške
Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija
Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve