

Policija
Sukob Veska i Krička: Ko je udario na čuvara tajni?
Veselin Milić i Marko Kričak su iz iste političke postelje, premda različitih puteva. „Vreme“ u novom broju piše kako to da su sada u sukobu




Umrla je Goranka Matić, istoričarka umetnosti koja je život posvetila fotografiji, ostavivši upečatljivu sliku jednog smutnog, turbulentnog doba i njegovih junaka. Kao urednik fotografije, autor i dobri duh redakcije u teškim vremenima, dala je nemerljv doprinos nedeljniku “Vreme”, koji zauvek ostaje njen zahvalni dužnik.
Poreklom iz Gorskog Kotara, rođena u Mariboru 13. avgusta 1949, Goranka je rasla u Sloveniji, Makedoniji (Kumanovo) i Beogradu, gde se njena porodica preselila 1961. Završila je Desetu gimnaziju, a na Filozofskom fakultetu u Beogradu diplomirala u oblasti istorije umetnosti.
Fotografijom je Goranka počela profesionalno da se bavi 1980. godine. Njeni portreti pisaca, rok i pop muzičara obeležavali su savremene tokove i duh muzičkog Novog talasa i umetničkog kruga koji se osamdesetih okupljao oko Studentskog kulturnog centra, u kome je od 1971. bila asistent likovnog programa, a zatim stručni saradnik i kustos galerije Srećna nova umetnost. Od 1978. do 1980. godine vodila je Galeriju 45 na Novom Beogradu, u kojoj je organizovala više od dvadeset izložbi. Pre dolaska u “Vreme”, u kojem je od osnivanja našeg lista, objavljivala je fotografije u “Džuboksu”, “Startu”, “Svijetu”, “Omladinskim novinama”, “Dugi”, “Delu”, “Poletu”, “Momentu”, “Beorami”, “Ritmu”, “New Momentu” i drugim novinama i časopisima.
Od 1990. do 2006. Goranka je bila urednik fotografije u nedeljniku “Vreme”, dajući mu vizuelni identitet gotovo herojskim podvigom. Moramo se u trenutku kada nas je, pred zaključenje prvog januarskog štampanog izdanja, pogodila vest o njenoj smrti, setiti kako je na početku priprema prvog broja u novinskom desku na raspolaganju bilo samo nekoliko fotografija, i kako je ona svojim ugledom i kreativnom energijom omogućila da fotografija bude markantni deo vizuelnog identiteta našeg lista i da ostane upečatljivo svedočanstvo kulture uličnih protesta devedesetih i duha tog vremena.
Od 2006. do 2010. Goranka je radila kao urednik fotografije u “Politici”, a od 2010. do 2015. na Radio-televiziji Srbije. Predavala je fotožurnalizam na Fakultetu političkih nauka i bila docent na Fakultetu za medije i komunikacije, na predmetima fotožurnalizam i dokumentarna fotografija.
O opusu Goranke Matić upečatljivo je govorila njena retrospektivna izložba u Muzeju savremene umetnosti 2020. godine. Objavila je i više knjiga, među kojima se izdvajaju Dani bola i ponosa i Deset godina protiv.
Goranka je dobitnica mnogih nagrada, među kojima su nagrada Oktobarskog salona (1989), nagrada “Osvajanje slobode” (2002), Politikina nagrada (2004), Godišnja nagrada ULUPUDS (2005), Nagrada za životno delo UNS, nagrada Fondacije “Tanja Petrović” (2021).
Vest o smrti je u redakciju “Vremena” stigla pred samo zaključenje štampanog broja i redakcija s tugom obećava da će u narednom štampanom izdanju objaviti dostojan omaž našoj Goranki Matić. Nažalost, silom prilika i novinskog cajtnota, na ovom mestu sa samo nekoliko biografskih podataka podsećamo na tu dragu ličnost vedrog duha i plodnu autorku.


Veselin Milić i Marko Kričak su iz iste političke postelje, premda različitih puteva. „Vreme“ u novom broju piše kako to da su sada u sukobu


Veliki ružičasti slon u prostoriji o kojem se i dalje ćuti jeste pitanje statusa “Crvene zvezde” u srpskom fudbalu i kako se sve te unapred osvojene titule i kupovi odražavaju na mogućnost crveno-belih da naprave neki rezultat i na evropskom planu. Još veći problem je činjenica da se to nekako uzima nekritički, zdravo za gotovo. I da u tome saučestvuje veliki broj sportskih novinara koji ne vide ništa neobično u tome da jedan klub na svom terenu bude neporažen u 159 utakmica zaredom, a da nije reč o “Real Madridu” u vreme vladavine Fransiska Franka


Sukob Veselina Milića i Marka Krička (na slici), tog dvojca načelnika koji je iznikao iz iste političke postelje, na ogoljen način ilustruje dubinu institucionalne krize u najvažnijem sektoru u svakoj državi. Ako je Kričak lojalista, šta je onda tek Milić, koji je tu od prvih dana i koji je “čuvar svih tajni” ovog režima? I ako je tako, ko je uopšte smeo “da krene” na njega ako je on sposoban da na tacni isporuči kriminalne kombinacije vrha srpske vlasti


Da li postoji tajna nit koja povezuje nasilne incidente u centralnoj opštini prestonice? Da li postoji odgovornost naprednjaka koji već godinama drže opštinu Stari grad i dozvoljavaju cvetanje nasilja pod budnim okom sumnjivih lica koja učestvuju u izvršnoj vlasti


Zašto se krnje naprednjački saveznici i da li će se nakon izbora opet “prilepiti”
Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”
Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve