

Novi broj „Vremena“
Kako pobediti SNS: Masom protiv sile
Krenulo je! Festival asfaltiranja, crni fondovi, podmićivanje, pretnje… a šta protiv toga mogu studenti, opozicija i građani? „Vreme“ u novom broju ide u susret lokalnim izborima krajem marta




Umrla je Goranka Matić, istoričarka umetnosti koja je život posvetila fotografiji, ostavivši upečatljivu sliku jednog smutnog, turbulentnog doba i njegovih junaka. Kao urednik fotografije, autor i dobri duh redakcije u teškim vremenima, dala je nemerljv doprinos nedeljniku “Vreme”, koji zauvek ostaje njen zahvalni dužnik.
Poreklom iz Gorskog Kotara, rođena u Mariboru 13. avgusta 1949, Goranka je rasla u Sloveniji, Makedoniji (Kumanovo) i Beogradu, gde se njena porodica preselila 1961. Završila je Desetu gimnaziju, a na Filozofskom fakultetu u Beogradu diplomirala u oblasti istorije umetnosti.
Fotografijom je Goranka počela profesionalno da se bavi 1980. godine. Njeni portreti pisaca, rok i pop muzičara obeležavali su savremene tokove i duh muzičkog Novog talasa i umetničkog kruga koji se osamdesetih okupljao oko Studentskog kulturnog centra, u kome je od 1971. bila asistent likovnog programa, a zatim stručni saradnik i kustos galerije Srećna nova umetnost. Od 1978. do 1980. godine vodila je Galeriju 45 na Novom Beogradu, u kojoj je organizovala više od dvadeset izložbi. Pre dolaska u “Vreme”, u kojem je od osnivanja našeg lista, objavljivala je fotografije u “Džuboksu”, “Startu”, “Svijetu”, “Omladinskim novinama”, “Dugi”, “Delu”, “Poletu”, “Momentu”, “Beorami”, “Ritmu”, “New Momentu” i drugim novinama i časopisima.
Od 1990. do 2006. Goranka je bila urednik fotografije u nedeljniku “Vreme”, dajući mu vizuelni identitet gotovo herojskim podvigom. Moramo se u trenutku kada nas je, pred zaključenje prvog januarskog štampanog izdanja, pogodila vest o njenoj smrti, setiti kako je na početku priprema prvog broja u novinskom desku na raspolaganju bilo samo nekoliko fotografija, i kako je ona svojim ugledom i kreativnom energijom omogućila da fotografija bude markantni deo vizuelnog identiteta našeg lista i da ostane upečatljivo svedočanstvo kulture uličnih protesta devedesetih i duha tog vremena.
Od 2006. do 2010. Goranka je radila kao urednik fotografije u “Politici”, a od 2010. do 2015. na Radio-televiziji Srbije. Predavala je fotožurnalizam na Fakultetu političkih nauka i bila docent na Fakultetu za medije i komunikacije, na predmetima fotožurnalizam i dokumentarna fotografija.
O opusu Goranke Matić upečatljivo je govorila njena retrospektivna izložba u Muzeju savremene umetnosti 2020. godine. Objavila je i više knjiga, među kojima se izdvajaju Dani bola i ponosa i Deset godina protiv.
Goranka je dobitnica mnogih nagrada, među kojima su nagrada Oktobarskog salona (1989), nagrada “Osvajanje slobode” (2002), Politikina nagrada (2004), Godišnja nagrada ULUPUDS (2005), Nagrada za životno delo UNS, nagrada Fondacije “Tanja Petrović” (2021).
Vest o smrti je u redakciju “Vremena” stigla pred samo zaključenje štampanog broja i redakcija s tugom obećava da će u narednom štampanom izdanju objaviti dostojan omaž našoj Goranki Matić. Nažalost, silom prilika i novinskog cajtnota, na ovom mestu sa samo nekoliko biografskih podataka podsećamo na tu dragu ličnost vedrog duha i plodnu autorku.


Krenulo je! Festival asfaltiranja, crni fondovi, podmićivanje, pretnje… a šta protiv toga mogu studenti, opozicija i građani? „Vreme“ u novom broju ide u susret lokalnim izborima krajem marta


SNS je kampanju za netom raspisane izbore počeo već pre nekoliko meseci. Za naprednjake ovi izbori imaju ogroman značaj, popularnost im se strovalila, valja to nadoknaditi, prikazati da ih “narod još hoće”. Nema sumnje da će vreće novca, megavati energije i najširi slojevi batinaštva biti angažovani u ovu svrhu. Verovatno će biti i žešće nego prošle godine u Kosjeriću. A sa čim će opozicija – kako ova stranačka, tako i studentski pokret – protiv SNS i kako? U jednoj ili više kolona? Kakva ih situacija čeka? Gde će biti najgora borba? I, nije li zanimljiv pokazatelj da se sva mesta u kojima će izbori biti održani suočavaju sa zastrašujućom depopulacijom, a sve po pravilu – što je SNS jači, to je stanovnika manje


O iskustvima izbornog procesa govore za “Vreme” Vukosava Crnjanski, direktorka CRTE, Slobodan Orlović, profesor ustavnog prava Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, i Zoran Gavrilović, izvršni direktor Biroa za društvena istraživanja (BIRODI)


Pravnik Milan Tasić je na skupu 11. februara tražio da se “najbliža familija ubice Rastka Jovića trajno iseli iz opštine Surdulica, jer sumnja da će posle teškog ubistva sa predumišljajem bilo koji sud moći da im ikada više omogući bezbednost”. Dakle, da se iseli albanska porodica koja nema nikave veze sa smrću u saobraćajnoj nesreći za koju je osumnjičen brat vlasnika pekare. Novi protest – verovatno sa istim zahtevom – najavljen je za 26. februar


Otkud ovaj i ovakav kod Vučića na Tiktoku? Izbor nije slučajan, ali jeste besmislen. Namera onog ko je to smislio bila je da pošalje poruku kako je vlast “bliska”, “normalna”... To je potez očajnika, jer mladi su na ulici, razbijaju im glave, vijaju ih po mraku, dok deca čak i u vrtićima govore: “Kad porastem, biću student”. Vučić je zauvek izgubio mladost ove zemlje
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve