Pred kraj prošle nedelje u Beogradu je gostovao Zagrebački velesajam sa prezentacijom Jesenjeg međunarodnog zagrebačkog velesajma. Dugi niz godina to je vrlo kvalitetan proizvod po kome je ne samo Zagrebački velesajam, nego i grad Zagreb postao poznat u regiji, Evropi i svetu. Osim prostora, izlagačima se nude poslovni susreti, biznis komunikacije i stručni skupovi, a izlagačima iz Srbije ove jeseni nudi se izlazak u regiju, od Beča do Atine, ali i u Evropu.
„VREME„: Koliko je na prezentaciji bilo zainteresovanih partnera iz Srbije? Kakve ste kontakte ostvarili s njima i kakav je vaš utisak?
DAVORIN SPEVEC: Prezentaciji je bilo nazočno preko 100 ljudi – 61 poduzeće, četiri udruženja privatnih poduzetnika, tri privredne komore, turističke agencije i predstavnici medija. Prezentaciji su bili nazočni i veleposlanik Republike Hrvatske u Beogradu gospodin Davor Božinović i gospođa Mirica Kadić, direktorica predstavništva hrvatske gospodarske komore u Beogradu. Izuzetno smo zadovoljni interesom jugoslavenskih firmi i verujemo da će se pokazani interes realizirati nastupima već na ovom Jesenskom velesajmu.
Da bi se stekla slika veličine i značaja, možete li nam reći kako je izgledao prošli Jesenji velesajam?
Prošle jeseni bilo je 1823 izlagača iz 47 zemalja, 16 kolektivnih nastupa i 150.000 posetilaca. Tada je zemlja partner bila Bosna i Hercegovina, a ove godine to će biti NR Kina.
Da li je ovo prvi kontakt s firmama iz Srbije posle deset godina?
Izlagači iz Srbije nisu prisutni prvi put na Velesajmu, oni učestvuju unazad godinu-dvije. Uglavnom su dolazile firme iz prehrambene industrije, nešto malo nameštaja i metaloprerađivačke industrije. Moje je mišljenje da su naša dva gospodarstva, naše dvije privrede komplementarne uz postojanje određene konkurencije. Moralo bi se težiti puno većoj i kvalitetnijoj robnoj razmeni između naše dvije zemlje.
Mislite da je Međunarodni jesenji velesajam mesto gde mogu da se obnavljaju neki raniji kontakti i poslovne veze firmi iz Hrvatske i Srbije?
Apsolutno, jer ove godine dolazi NR Kina kao zemlja partner, dakle jedna globalna velesila. Ako je Kina prepoznala Zagrebački velesajam kao mjesto svog ulaska u regiju i Evropu, onda mislim da i privreda Jugoslavije i te kako može imati koristi od dolaska u Zagreb. Jer, Velesajam je točka izlaska na tržište regije, tržište Evrope. Uostalom, mi smo bliži nego neko drugi.
Da li je s kineskim partnerima dogovoren nastup?
Delegacija Velesajma ovog mjeseca putuje u Kinu na dogovor sa njihovom gospodarskom komorom gdje ćemo točno dogovoriti sve detalje nastupa. Kina će nastupiti na negdje oko tisuću kvadratnih metara neto izložbenog prostora, što u sajamskoj industriji znači oko tisuću pet stotina kvadrata. Zagrebački velesajam ima tu sreću da ima Kineski paviljon, sagrađen u tradicionalnoj arhitekturi te zemlje, gdje će Kina izlagati ove jeseni.
Da li je Velesajam prethodnih godina bio mesto povezivanja zemalja regiona?
On je uvijek bi prepoznat od zemalja u regiji kao mjesto gde se mogu prezentirati i kao mjesto poslovnih susreta. Mađarska, Slovenija, Bosna i Hercegovina… uvijek su bile prisutne. Na Velesajmu zaista treba biti viđen, a ako nekog nema onda se poslovni partneri pitaju „a zašto ga nema, šta se dogodilo“. Neki hrvatski proizvođači jedno vrijeme nisu dolazili na Velesajam, ali su se kasnije ipak vratili natrag jer su shvatili da bez marketinškog alata zvanog velesajamska prezentacija, nema kompletnog pristupa tržištu i njegovog osvajanja.
Da li bi Međunarodni jesenji zagrebački velesajam mogao da doprinese poboljšanju privredne saradnje između Srbije i Hrvatske?
Bez dileme odgovor je pozitivan. Da biste jednom tržištu ponudili svoj proizvod, morate doći na to tržište, morate pokazati robu širokom broju poslovnih partnera i potencijalnih kupaca. A Velesajam je najbolje mjesto za to.
Kao privrednik, kako ocenjujete ideju da se prostor jugoistočne Evrope pretvori u zonu slobodne trgovine i tako pripremi za ulazak u Evropsku uniju?
Globalizacija je neminovan proces i njoj se ne treba opirati. Zbog čega ova regija ne bi među zemljama imala slobodnu trgovinu ako to ima Evropska unija. Ako su to mogle napraviti Francuska, Njemačka, Engleska, Švedska… zašto ne bi mogle zemlje ove regije. To je jedini odgovor na globalizaciju. Ponavljam, naše privrede su komplementarne, naše privrede trebaju jedna drugu, nemamo jezičnih barijera i, iako postoje još neka nerješena pitanja, mi više ne govorimo o normalizaciji nego o dobrosusjedskim odnosima. To su, uostalom, istakli i vaš i naš ministar vanjskih poslova gospoda Svilanović i Picula. Kad se te izjave pogledaju preciznije, vidi se da one guraju gospodarstvo u prvi plan i da bismo pokazali zrelost, moramo početi surađivati. A gospodarstvo je to koje mora otvarati granice.
Da li ste u kontaktu s Beogradskim sajmom?
Obišli smo Sajam građevinarstva. Prijatno smo iznenađeni kako je Beogradski sajam sređen i oduševljeni smo kolektivnim nastupom hrvatske gospodarske komore, odnosno hrvatske privrede.
Postoje li šanse za eventualne poslovne odnose Beogradskog sajma i Zagrebačkog velesajma?
Kontakti postoje, a članice smo i CEFA, asocijacije centralnoevropskih sajmova. U junu se u Zagrebu održava sastanak predstavnika svih sajmova regije i tu ćemo razgovarati o daljoj suradnji i modelima suradnje.
Za šta su se najviše interesovali potencijalni izlagači iz Srbije?
Izlagači iz SRJ najviše su se interesirali s čime izaći na hrvatsko tržište, izrazili su poteškoće zbog viznog režima te iskazali želju za ostvarenjem poslovnih veza na novim osnovama. A Zagrebački velesajam je pravo mjesto za to.
