Mirko Cvetković je peta ličnost u srpskoj istoriji koja je neposredno iz fotelje ministra finansija sela u premijersku fotelju
Izbor doktora ekonomije Mirka Cvetkovića (58), ministra finansija u prethodnoj vladi Republike Srbije, za novog premijera, dovoljan je povod da se podsetimo na ličnosti koje su u prethodne 163 srpske vlade (od 1805. do 2008. godine) posle dužnosti ministra finansija preuzele mesto predsednika vlade.
Nikola Pašić
Kao 84. ličnost koja se na čelu srpske vlade nalazi od njenog formiranja na Veliku Gospojinu 1805, Mirko Cvetković je i 15. ličnost koja je posle dužnosti ministra finansija bila predsednik vlade. Preciznije rečeno, Mirko Cvetković je peta ličnost u srpskoj istoriji koja je neposredno iz fotelje ministra finansija sela u premijersku fotelju: prvi je to učinio Koca Marković, kog je knez Miloš postavio na mesto predsednika Državnog sovjeta istog dana kada je donet znameniti Sretenjski ustav 1835, da bi to učinili i Stojan Protić 1918. kao predsednik ministarskog saveta Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Milan Stojadinović 1935. kao predsednik Ministarskog saveta Kraljevine Jugoslavije i Petar Stambolić 1951. kao predsednik Narodne vlade Srbije. Ostale ličnosti koje su posle dužnosti ministra finansija obavljale i premijersku dužnost, bile su Aleksa Simić, Cvetko Rajović, Jovan Marinović, Ljubomir Kaljević, Stojan Novaković, Nikola Pašić, Đorđe Simić, Milovan Milovanović, Mihailo Vujić i Nikola Uzunović.
Ljubomir Kaljević
Posebno je interesantna ličnost Cvetka Rajovića, koji je bio ministar finansija 1840. godine u vreme prve vladavine kneza Mihaila. Ovaj finansista će 1844. učestvovati u zaveri protiv kneza Aleksandra Karađorđevića, da bi čitav događaj po njemu bio nazvan „Rajovićeva buna“. Zbog toga je dve godine proveo u tamnici, ali je 1857. bio učesnik još jedne bune. Kao jedan od vođa čuvene „Tenkine bune“ osuđen je na smrt, ali je pomilovan, pa mu je kazna zamenjena doživotnom robijom. Ponovnim dolaskom kneza Miloša na vlast postao je predsednik vlade.
Najmlađi ministar finansija koji je kasnije postao i najmlađi predsednik vlade bio je Ljubomir Kaljević (1841–1907), koji je na mesto ministra finansija postavljen u svojoj 33. godini, da bi naredne 1875, posle godinu i po dana, preuzeo mandat predsednika vlade.
Milovan Milovanović
Ličnost koja je najduže čekala da sa mesta ministra finansija sedne u premijersku fotelju je Milan Stojadinović (1888–1961), doktor prava i profesor finansijskih nauka na Beogradskom univerzitetu. On je još 1923. godine (u svojoj 35. godini) zauzeo mesto ministra finansija u vladi znamenitog Nikole Pašića, da bi tu funkciju obavljao još u šest vlada.
Dve ličnosti su istovremeno obavljale funkciju predsednika vlade i ministra finansija: Nikola Pašić 1892, u drugom od svoja rekordna 23 mandata, i Nikola Uzunović 1926. godine, u mandatu koji je trajao samo nedelju dana (od 8. do 15. aprila).
Ministar finansija niti predsednik srpske vlade nikada nije bila žena.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Srbi će morati da odgovore na pitanje na koje su morali i Mađari – da li prihvataju da su ono što jesu, ni manje ni više… To u intervjuu za novi dvobroj „Vremena“ kaže istoričar Stefano Botoni koji poredi političku situaciju u Srbiji i Mađarskoj
Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače
Šatre sa džigera-muzikom, prasetinom i alkoholisanjem pojavljivale su se u nekom obliku tokom cele radikalsko-naprednjačke karijere, a u ovoj predizbornoj kampanji, bar se tako sada čini, postaju njen najvažniji element. Nije sramota biti siromašan i neobrazovan, glavna je poruka te kampanje. Kada pevaju i plešu pod šatrama, naprednjaci poručuju da su i oni slični raji. Imaju nešto malo više para, ali mani to. A oni drugi – studenti, obrazovani i ostali – bogata su đubrad koja čita nekakve opasne knjige, sluša narkomansku muziku i hoće da se dokopa vlasti kako bi raji oduzeli sve što ima. Kako bi se reklo – nismo imali ništa, a onda su došli okupatori i uzeli nam sve
Cela Srbija je išarana parolama da su studenti ustaše (vidi slike) ili da je to rektor beogradskog univerziteta Vladan Đokić. Funkcioneri vlasti rutinski koriste ovu reč, čak i najviši, poput gradonačelnika Niša ili brojnih odbornika SNS-a širom Srbije. Kako je režim slabio i sve više ulazio u poziciju ranjene zveri sabijene u ćošak, tako su se i planovi pretvarali u stihiju. Radikalski jurišnici, inače ne baš poznati po inteligenciji i obrazovanju, preuzeli su inicijativu, delom iz straha za sopstvene pozicije, delom iz želje da se umile gazdi
Stoji činjenica da je, u celini gledano, protivnika ove vlasti u Srbiji nesumnjivo više od podržavalaca. I to čak za nekih desetak procenata. Uostalom, nezavisno od ovih stranačkih rejtinga, pogledajte na primer, rezultate odgovora na pitanje o Ekspu
“Nova vlast u Budimpešti je izuzetno besna na političke elite mađarske manjine u susednim zemljama. Poruka upućena Ištvanu Pastoru i Kelemenu Hunoru u Rumuniji bila je jasna: ‘Sada ćete da ućutite i slušate naređenja. Neće vam biti prijatno. Dobićete znatno manje novca pod neuporedivo oštrijim uslovima, jer ste od prvog minuta bili lojalni, entuzijastični saučesnici Orbana i ko zna kojih sve lokalnih diktatora u regionu.’… U današnjim okvirima, glas mađarske dijaspore u Berlinu će za Budimpeštu verovatno nositi veću političku težinu od glasa Mađara u Subotici. To jeste politički škakljivo, ali to je ideja nacionalnog identiteta konačno usidrena u 21. vek – svesno odvojena od toksične prošlosti koja nam je trovala društvo decenijama”
Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?
Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.