

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Tek je februar, a skup posvećen Nediću u Beogradu (na slici) bio je treći fašistički “ispad” od početka ove godine. Vlastima nije zasmetalo što su novosadski fašisti, slični ovim beogradskim, razlupali lokal “Crni ovan”, mesto okupljanja novosadskih antifašista, kao ni što su nacistički simboli osvanuli na Sefardskom groblju u Beogradu na Dan sećanja na žrtve Holokausta. Tako ni skup u čast Milana Nedića nije zabranjen
U subotu, 4. februara, navršilo se 77 godina od smrti predsednika kvislinške vlade Narodnog spasa Milana Nedića. To je bio povod za obožavaoce Nedićevog lika i dela da se okupe u centru Beograda i održe pomen. Njih ne više od pedesetak za mesto okupljanja odabrali su ugao Simine i Ulice kneginje Ljubice, gde je Nedić izvršio samoubistvo skočivši sa prozora zgrade današnjeg Zavoda za zaštitu intelektualne svojine, nekadašnjeg zatvora Ozne. Pošto junaci naše priče u tu verziju Nedićeve smrti ne veruju, na skupu su ponovo poručili da su đenerala “komunistički zlotvori” bacili kroz prozor. Za tako nešto dokaza naravno nema, s obzirom na to da je Milana Nedića, pored toliko dostupnih dokumenata i svedoka, smrtna kazna već čekala.
Na “tužnom skupu” dvadesetak minuta su držani govori. Nedićevi sledbenici rekli su da je đeneral spasao srpski narod, zahvalili su mu za “izuzetne napore” da se očuva sve ono što je srpsko, te da svi Srbi samo Nediću treba da zahvale što smo opstali nakon Drugog svetskog rata.
“Opstanak dugujemo Nediću, koji se nemilosrdno obračunavao sa svima koji su se borili protiv srpskog naroda. Za slobodu i kralja svog”, čulo se na skupu nakon čega su zapaljene baklje, razvijene zastave i raširen transparent “Slava đeneralu Nediću”. Govor je završen pokličem da je đeneral “prisutan”.
KO JE PALIO SVEĆE NEDIĆU?
Skup je organizovalo više otvoreno fašističkih organizacija. Jedna od njih je “Zentropa”, čiji članovi nemaju baš nikakav problem da sebe nazivaju “nacionalističkim socijalistima” i “revolucionarnim nacionalistima”. Pored idolopoklonstva prema ratnim zločincima, zentropisti sanjaju o “preporodu srpske nacije”. To u današnjem vremenu ne znači samo odlučnu borbu protiv komunizma, već i modernih aveti poput liberalizma, ateizma, demokratije, LGBTQ populacije, ali i judaizma.
Zentropistima su se na skupu pridružili i predstavnici “Srbske akcije”, organizacije čija ideologija takođe počiva na fašističkom nasleđu, koje im je u amanet ostavio još jedan saradnik nemačkih vlasti u okupiranom Beogradu i vođa ZBOR-a, Dimitrije Ljotić. U saopštenju nakon skupa, “Srbska” je ocenila da je “poslednji srpski vožd” Milan Nedić zaslužan za “biološki opstanak srpskog naroda u krvavom Drugom svetskom ratu”.
Bajkerska kožna jakna jednog od učesnika protesta “autovala” je da je skup podržala i grupa “MC Srbi”, ljubitelji motora i nacizma. Kako je “Vreme” već ranije pisalo početkom ove godine, jedna od aktivnosti ovih “Srba” bila je podela humanitarnih paketića u Kragujevcu, sa sve kukastim krstovima i mrtvačkim glavama nemačkog SS-a.
Među pedesetak “srbskih junaka” bili su članovi kluba “Carostavnik”, monarhističke organizacije koja veruje da se samo u njihovih tridesetak kvadrata gde se okupljaju “nije desila republika”. U tih tridesetak kvadrata “Carostavnikovog” carstva može se po povoljnim cenama kupiti bedž sa likom Dimitrija Ljotića.
Sudeći po objavama na Telegramu, gde se ove grupe najčešće organizuju, na Dorćolu su u subotu bili prisutni i članovi neformalne grupe “Eko revolucionari”, zelena verzija fašista.
ANTIFAŠIZAM, IZBLEDELA SRPSKA REČ
Obraz antifašističke borbe u subotu je očuvalo nekoliko aktivista “Ne davimo Beograd”, Inicijative mladih za ljudska prava i udruženja “Oktobar”. Nedaleko od Nedićevih sledb enika, iza kordona policije, uzvikivali su “Smrt fašizmu, sloboda narodu”, “Duvajte ga fašisti”, “Kolaboracionista”.
Iako se brojnošću ne mogu pohvaliti miljenici Nedićeve ideologije, antifašista je bilo još manje. Koliko je tradicija antifašizma izbledela u srpskom društvu možda najbolje oslikava rečenica jednog od policajaca koji je obezbeđivao skup: “Ma, okupili se neki komunisti protiv četnika, cirkus!”, rekao je on, objašnjavajući nekome telefonom na kakav su ga radni zadatak poslali u subotu predveče.
I pored poziva koji su institucijama uputili antifašistički aktivisti da se skup zabrani, nadležni su ostali nemi. A Zakon o zabrani manifestacija neonacističkih ili fašističkih organizacija je tu poprilično jasan, kaže u svom drugom članu da se zabranjuju manifestacije, isticanje simbola ili obeležja ili bilo kakvo drugo delovanje pripadnika i pristalica neonacističkih i fašističkih organizacija i udruženja kojima se propagiraju takve ideje i delatnosti. Po istom ovom zakonu, Osnovno javno tužilaštvo u Beogradu 2018. godine podnelo je krivične i prekršajne prijave zbog izazivanja nacionalne, verske i rasne mržnje i netrpeljivosti. Da je Nedić bio na strani nacističkog okupatorskog režima, potvrdio je i Apelacioni sud u Beogradu koji je 2019. odbio zahtev za njegovu rehabilitaciju.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve