Minimalna potrošačka korpa za tročlano domaćinstvo za maj mesec ove godine iznosila je 51.874,39 dinara. Tim iznosom, između ostalog, predviđeno je da porodica mesečno može da kupi 500 grama oslića ili 200 grama limuna. Sezonsko voće nije ni pomenuto, to je valjda luksuz. Ukratko, sa minimalnom neto zaradom iz 2023. godine mogli biste da pokrijete minimalnu potrošačku korpu, ali iz 2019. godine. A od 2019, cene rastu li rastu
Pregovori Socijalno-ekonomskog saveta o povećanju minimalne zarade za 2024, započeti 21. avgusta, još uvek su u toku. Ali predsednik Srbije Aleksandar Vučić je već najavio da će minimalna zarada sledeće godine iznositi 400 evra. I ono što je predloženo na sastancima mahom se uklapa u Vučićevo obećanje – povećanje minimalne zarade za 17.8 odsto, to jest na 47.154 dinara. Ipak, konačni iznos minimalne zarade znaće se, kako je najavio ministar finansija Siniša Mali, sredinom septembra. Ono što je jasno je da zahtev sindikata da se prvo pregovara o minimalnoj zaradi i za ovu godinu nije ispunjen.
Potpredsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Duško Vuković kaže da je korekciju minimalne zarade za ovu godinu bilo potrebno izvršiti imajući u vidu visok nivo inflacije, pogotovo troškova za hranu i drugih egzistencijalnih potreba.
Kada se utvrđuje visina minimalne zarade, prema Zakonu o radu član 112, propisano je da se, između ostalog, polazi od egzistencijalnih i socijalnih potreba zaposlenog i njegove porodice izraženih kroz vrednost minimalne potrošačke korpe.
lkl-neto…
U tom svetlu javilo se i pitanje da li treba uskladiti cenu minimalne potrošačke korpe sa minimalnom zaradom. Mišljenja su različita. Siniša Mali kaže da minimalna zarada nema nikave veze sa minimalnom potrošačkom korpom, kao i da njihovo izjednjačavanje nije zakonska obaveza. Dodao je, ipak, da su želeli još 2018. godine da to učine, ali im okolnosti nisu išle na ruku: “Radimo na tome, ali 2020. je bila korona epidemija, 2021. energetska kriza i imamo problem u pogledu performansi ekonomije, ne naše već svetske.”
S druge strane, sindikati su do sada tražili da se minimalna zarada izjednači sa minimalnom potrošačkom korpom. Minimalna neto zarada u ovoj godini iznosi između 36.800 i 42.320 dinara, tačnije 230 dinara po satu; prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, minimalna potrošačka korpa za tročlano domaćinstvo za maj mesec ove godine iznosila je 51.874,39 dinara.
DA LI JE IZJEDNAČAVANJE MOGUĆE
Među preporukama Komiteta UN za ekonomska, socijalna i kulturna prava za Republiku Srbiju za 2022. godinu piše da je Komitet zabrinut zbog neadekvatnog iznosa minimalne zarade, koja je niža od iznosa minimalne potrošačke korpe, uz preporuku da se poveća minimalna plata, te redovno prilagođava troškovima života kako bi se obezbedio pristojan život za radnike i njihove porodice.
Duško Vuković smatra da bi pomenuto izjednačavanje donelo bar povećanje minimalne zarade i da ona već deceniju kaska oko 20.000 za minimalnom potrošačkom korpom.
lkl-potr-korpa…
“Izgleda da je minimalna potrošačka korpa samo jedan matematički izraz onoga što najsiromašniji mogu da kupe jer nemaju više para. Sindikati će preći na merilo prosečne potrošačke korpe zato što je ova minimalna nedovoljna kada je reč o kalorijama, količini hrane, kvalitetu i izboru namirnica”, kaže Duško Vuković . On navodi da, na primer, u minimalnoj potrošačkoj korpi nema nijednog sezonskog voća. Predviđene su banane, jabuke, limun, pomorandže i suve šljive. Od ukupno predviđenih oko sedam kilograma voća, pet kilograma su jabuke, dok je, recimo, limuna predviđeno u količini od 200 grama.
“Ne želimo da kažemo da se zalažemo za nešto od čega stvarno ne možete da budete zdravi”, zaključuje Duško Vuković.
Ekonomista i predsednik ekonomske istraživačke jedinice “Libek” Mihailo Gajić je, s druge strane, mišljenja da nije fizički moguće izjednačiti minimalnu zaradu sa minimalnom potrošačkom korpom. Objašnjava da se minimalna potrošačka korpa računa tako što se uzmu u obzir podaci o potrošnji domaćinstava i da visinu minimalne potrošačke korpe određuje 30 odsto domaćinstava sa najnižom potrošnjom.
“U toj grupi domaćinstava postoje ljudi koji rade, koji ne rade, koji primaju neku socijalnu pomoć, naknade, penzioneri i slično. Treba imati u vidu da su ljudi koji rade najčešće oni sa najnižim zaradama i čija primanja ulaze u visinu minimalne potrošačke korpe. Ako biste vi izjednačili minimalnu zaradu sa minimalnom potrošačkom korpom, onda će i sama potrošačka korpa da poraste”, navodi Gajić.
NAKON POSKUPLJENJA NEMA NAZAD
lkl-medij…
U Izveštaju “Kretanje kupovne moći u Republici Srbiji za maj 2023. godine”, koji je sastavilo Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine na osnovu podataka o vrednosti potrošačke korpe i podataka Republičkog zavoda za statistiku, piše da je za pokriće minimalne korpe bilo dovoljno 0.60 prosečne zarade. Izostala je računica koliko je medijalne i minimalne zarade bilo dovoljno za pokriće.
Sa minimalnom neto zaradom iz 2023. godine mogli biste da pokrijete minimalnu potrošačku korpu, ali iz 2019. godine. Međutim, porast inflacije poslednjih godina se odrazio i na same cene proizvoda i usluga. Pa je tako na primer litar svežeg mleka prema tabeli iz Izveštaja u 2019. koštalo 87,41 dinara, dok cena svežeg mleka u 2023. godini iznosi 150,73 dinara. Dalje, poređenja radi, cena jestivog ulja je na kraju 2019. bila 117,93, a u maju ove godine 213,69 dinara.
lkl-mala-tab…
Mihailo Gajić ističe da ljudi koji rade za najniže plate u svakoj državi imaju mnogo veće rashode za osnovne namirnice, prvenstveno za hranu, nego što je to u prosečnoj potrošnji stanovništa, tako da inflacija mnogo teže pogađa one sa najnižim prihodima: “Kada pričamo o minimalcu, povećanje od oko 17 odsto uopšte neće uspeti da postigne rast izgubljenog standarda, ako je rast cene hrane bio preko 25 odsto u poslednjih godinu dana. A najveći deo njihovog budžeta upravo odlazi na hranu. Vidimo da su oni mnogo više izgubili na kupovnoj moći nego što to statistika o zvaničnoj inflaciji kaže”.
Dalje naglašava da pad inflacije ne znači i pad cena i da će se one vratiti na iznos od pre godinu ili dve, već da će cene sporije rasti nego što je to bio slučaj.
lkl-namirn…
Duško Vuković takođe ukazuje na to da je glavni problem izrazito poskupljenje hrane: “Prema našim procenama, poskupljenje iznosi između 40 i 100 odsto. Kilogram paradajza je, recimo, u septembru 2022. godine bio oko 142 dinara, a sada u maju je oko 229 dinara.”
KOLIKO SMO GLADNI
Minimalna potrošačka korpa za maj mesec 2023. godine za tročlano domaćinstvo sadrži 61 staaku hrane i bezalkoholnog pića. Pored toga, sadrži i niz drugih kategorija kao na primer obrazovanje, zdravstvo, stanovanje, vodu, struju, gas i druga goriva, odeću i obuću…
lkl-namirnjos…
Gde god se pogleda, podaci ne ohrabruju. Tako, na primer, mesečno se predviđa 125 grama sardine u ulju i 500 grama oslića.
“Uz to, ovo je sve za punu minimalnu zaradu, a pošto je minimalna zarada manja od 52.000 dinara, znači da ne možete da kupite ni tih pola kilograma oslića”, zaključuje Duško Vuković.
Ili, kako Vuković ukazuje, odabirom voća, navedenim u minimalnoj potrošačkoj korpi, moguće je uneti 45.5 kilokalorija, a Svetska zdravstvena organizacija i nutricionisti preporučuju između 300 i 350 kilokalorija unetog voća.Naglašava i da bi ta korpa trebalo da obezbedi oko 2.300 kilokalorija, a da je ova sastavljena tako da ne može da obezbedi više od 1500.
Zaključak bi mogao da glasi – ekonomski tigar gladuje.
Kako ljudi žive u Srbiji
Mihailo Gajić objašnjava da u ekonomiji postoji granica apsolutnog siromaštva, ti ljudi nažalost idu uveče gladni na spavanje, i u Srbiji ona iznosi oko sedam odsto stanovnika. “Dakle, mi nismo rešili osnovni problem”, ističe on.
Prema podacima RZS-a stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti bila je 28.5 odsto u 2021. godini.
“To je pitanje relativnog siromaštva”, objašnjava Gajić i dodaje da “u toj računici siromašnim se smatra svako domaćinstvo čiji je ukupni prihod niži od 60 odsto medijalnog prihoda u zemlji. A medijalni prihod je onaj koji se nalazi na sredini raspodele. Dakle, polovina domaćinstava ima prihod niži, a druga polovina prihod viši od toga.“
Medijalna neto zarada za jun ove godine iznosila je 65 358 dinara. Poređenja radi, prosečna potrošačka korpa (za maj) iznosila je 99.289,04 dinara, a minimalna 51.874,39 dinara.
“Jasno je da većina ljudi u Srbiji ne živi dobro i lagodno. To je naša realnost”, zaključuje Gajić.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Odluka studenata da režimu upute zahtev za raspuštanje državnog parlamenta i raspisivanje vanrednih republičkih izbora nije pala s Marsa. O ovoj opciji se na plenumima već dugo žustro diskutovalo, a stvar je presečena onda kada je svima, ali baš svima, postalo jasno da vlast ne samo da ne želi da ispuni studentske zahteve nego na političku krizu odgovara sve jačom represijom i sve prljavijom propagandom. I kada više niko nije mogao da ospori činjenicu da je upravo režim generator svih društvenih i političkih anomalija, te da zahvaljujući njemu novosadska nadstrešnica svakom građaninu ove zemlje visi nad glavom
Kakvo je interesovanje među najvišim univerzitetskim radnicima za direktno učešće u politici, na “studentskoj listi”, ukoliko bi u Srbiji bili raspisani vanredni parlamentarni izbori
Poziv na raspisivanje izbora je poziv režimu, a trebalo bi da se vidi da li će postojati i studentski poziv svim ostalima na društveni dogovor o tome kako se suprotstaviti režimu na budućim izborima. Oni mogu biti raspisani neočekivano brzo, a možda ih i ne bude pre nekog “redovnog termina” ako ne bude izuzetno jakog pritiska na ulici
Možda je tačna verzija da je Aleksandru Vučiću pozlilo pa se zato vratio u zemlju. Ali i dalje cela stvar ostavlja mnogo otvorenih pitanja. Za početak, zašto je predsednik naše zemlje išao na donatorsko veče namenjeno unutarpolitičkim ciljevima druge zemlje? Zašto je išao na događaj na koji se ne može ući ako se ne donira novac? I ko ga je zvao? Ako se ova sapunska opera posmatra kao izolovan događaj, van domaćeg konteksta, zaista je reč o nečemu što izmiče zdravom razumu
Bez razumevanja zla koje je činjeno u našoj neposrednoj istoriji u poslednje tri, četiri decenije, to bi bilo parcijalno i licemerno. Zakasnilo se i za ono što se dogodilo pre šest meseci, sve sada je nadoknada. Ako ne dođemo do ozbiljnog suočavanja sa prošlošću, sa snažnim programom stvaranja nenasilnog društva, promene će imati kratak rok trajanja. A u toj promeni roditelji ubijene dece mogli bi da budu ambasadori procesa normalizacije ovog društva. Oni su spremni na tu ulogu i bilo bi dobro da ih i studenti uključe u svoje debate, da razumeju šta se dogodilo i koji su putevi suočavanja
Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita
Uprkos masovnim protestima ispred RTS-a, desetinama hiljada ljudi na ulicama i višenedeljnoj blokadi, dvojac sa vrha Javnog servisa i dalje ne vidi problem. Ili se barem trudi da ga ne vidi, dok javnost sve više gleda kroz prozor – i traži izlaz
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Predsednik je najavio da će u sredu sa Sinišom Malim i Tomislavom Momirovićem otići u prodavnicu da doručkuju parizer koji će od toga dana uz još 19 proizvoda imati nižu cenu
Od srede 13. septembra do 31. decembra cene 20 vrsta proizvoda u trgovinskim lancima kojima upravlja 10 kompanija biće snižene, objavio je na svom instagram nalogu ministar trgovine Tomislav Momirović. Posle sastanka ministra i predstavnika trgovinskih kompanija, predsednik Srbije Aleksandar Vučić pobrojao je stare i nove cene pojedinih proizvoda
„Plašim se da su cene tu da ostanu i da ćemo morati da se naviknemo na njih. Inflacija je pojela u proseku 40 odsto našeg standarda u poslednje tri godine“, kaže profesor Fakulteta za ekonomiju, finansije i administraciju Goran Radosavljević
Međuvreme
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!