Jekić je na sudu ubedljivo i dokumentovano tvrdio da je Radomir Marković organizaciju Arkanovog ubistva poverio Andriji Draškoviću, koji je stvar zabrljao
Kad je javnost već bila zasićena dugogodišnjim otezanjem procesa optuženima za ubistvo komandanta Srpske dobrovoljačke garde Željka Ražnatovića Arkana, pre osam dana, u četvrtak po podne ubijen je nekadašnji načelnik lozničke policije Vojislav Jekić (58). Nepoznati mladić ispalio mu je iz pištolja dva hica u glavu u trenutku kad je Jekić prišao svom automobilu parkiranom pored bašte kafića Kontakt u novobeogradskoj Ulici Džona Kenedija br. 10. Ubica je potom kroz prolaz između dve zgrade pobegao u pravcu Ulice Goce Delčeva. Naravno, ubrzo je stigla policija ojačana vrhuškom Republičkog i Gradskog SUP-a, kao i psima tragačima koji su bezuspešno pokušavali da otkriju trag uteklog likvidatora.
Ljudi koji su nešto ranije sedeli sa Jekićem nisu policiji mogli da kažu nešto više o izgledu ubice osim da je na glavi imao kapu crvene boje i zelenu duksericu. Istog dana, zapravo u noći između četvrtka i petka, beogradska policija primetila je automobil „audi A-6“ sa bosanskim registarskim tablicama 848-T-078 i u okviru istrage povodom Jekićevog ubistva na informativni razgovor privela Đorđa Ždrala, Borisa Govedaricu, Miroslava Škobu i Vlatka Mačara, svi iz istočnog Sarajeva. Prema pisanju beogradske štampe, svi su nakon razgovora pušteni jer su imali čvrst alibi, odnosno nisu ni na koji način bili povezani sa Jekićevim ubistvom. Indikativno je, inače, da su Ždrale, Govedarica i Škobo svojevremeno bili optuženi za ubistvo bračnog para Željka i Mikice Todorović na Palama 2. jula 2004. godine i na suđenju u Bjeljini, zbog nedostatka dokaza, bili oslobođeni u oktobru prošle godine. Uzgred, Ždrale je svojevremeno bio ranjen u pucnjavi u naselju Vranješ u istočnom Sarajevu kada je na njega bio ispaljen rafal iz automatskog oružja. Posle ukazane lekarske pomoći u sarajevskoj bolnici Koševo, Ždrale je iz nje pobegao. Toliko o ekipi bosanskih turista.
KLASIČNA SAČEKUŠA: Ubistvo V. Jekića u Beogradu
Istog dana kada je Jekić ubijen oglasio se MUP Srbije šturim saopštenjem o zločinu i okolnostima pod kojima je počinjen, što je sasvim razumljivo budući da se i dalje traga za ubicom i motivom. Zanimljivo je, međutim, da je sutradan po Jekićevom ubistvu u beogradskoj štampi („Politika“) o ekipi iz Bosne bilo objavljeno da je policija u Beogradu oko 20 časova na dan zločina pronašla automobil sivometalik „audi A-6“ u kome su bile tri naoružane osobe za koje se pretpostavlja da su umešane u ubistvo Vojislava Jekića. Posle intenzivnog traganja vozilo je oko 19 časova viđeno u Ustaničkoj ulici u Beogradu, a sat kasnije uhapšeni su vozač i saputnici u sumnjivom „audiju“.
Prema pisanju beogradske štampe, u Jekićevom automobilu bio je oveći svežanj dokumenata i video-kaseta. Sadržaj i jednog i drugog za sada nije poznat, i verovatno nikad i neće biti. Neki poznanici Vojislava Jekića pričaju o tome da je Jekić bio u vezi sa Tribunalom u Hagu i navodno se spremao da svedoči budući da je dugo bio na poprištima oružanih sukoba diljem Bosne.
„Potencijalni motiv da neko angažuje ubicu može biti i slanje poruke drugima koji pođu njegovim putem. Od iskaza Vojislava Jekića strahovali su i oni koji su činili ratne zločine, a još ih nije stigla ruka pravde“, rekao je za „Večernje novosti“ advokat i Jekićev prijatelj Duško Tomić, napominjući i da je Jekić strahovao od Andrije Draškovića kog je na sudu optužio za umešanost u Arkanovo ubistvo.
Jekićevo ubistvo ne razlikuje se od mnogih do sada počinjenih čiji je motiv ostao nepoznat. Međutim, valja se vratiti na januar 2000. godine, odnosno na ubistvo Željka Ražnatovića i ulogu Vojislava Jekića na potonjim suđenjima optuženima za taj zločin. Tadašnji prvi čovek lozničke policije svojim svedočenjem gurnuo je klip u točkove optužnice i prvi progovorio o umešanosti prvog čoveka DB-a Radeta Markovića i nekih funkcionera Službe, kao i Andrije Draškovića i nekih kriminalaca – saradnika DB-a. Jekić je na sudu ubedljivo i dokumentovano tvrdio da je Radomir Marković organizaciju Arkanovog ubistva poverio Andriji Draškoviću, koji je stvar zabrljao i nedvosmisleno otkrio pozadinu Arkanove likvidacije. To je bilo više nego vidljivo na suđenjima optuženima za Arkanovo ubistvo. Dva puta je Vrhovni sud Srbije ukidao prvostepene presude i vraćao na ponovno suđenje istom predsedniku Veća petorice Okružnog suda u Beogradu, da bi tek u trećem procesuiranju za predsednika Veća bio određen drugi sudija. Prema rečima Mihaila Ražnatovića, sina Željkovog, predsednik Stranke srpskog jedinstva Borisav Pelević preneo mu je uoči suđenja sledeću poruku: „Nemojte na sudu, odnosno suđenjima optuženima za ubistvo, ništa da pitate okrivljene, budite mirni i staloženi. Dobili ste zeleno svetlo da pobijete sve umešane u Arkanovo ubistvo, ali morate da pazite da sve bude čisto i bez otisaka i dokaza.“ Bila je to zapravo najava masakra svih onih za koje se pretpostavilo da su imali veze sa Arkanovom likvidacijom. Inače, Pelević je u to vreme javno tvrdio da je Arkana ubila američka CIA zajedno sa šiptarskim teroristima.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Predsednik Konferencije univerziteta Srbije i rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić stavljen je pred svršen čin da praktično sam odbrani univerzitet nasuprot 19 drugih članova Radne grupe za koje postoje opravdane sumnje da će braniti stranački, a ne akademski interes iako među njima postoje ljudi koji vrlo dobro znaju razliku. Ne možemo znati šta će se sve naći u novom Zakonu iako se već dosta spekuliše o njemu. Da li će Vlada postavljati rektore i dekane, kako će se kazniti odmetnuti fakulteti pod paskom indikatora performanse i da li će se deliti vaučeri, ostaje da se vidi
Optuženi aktivisti u Novom Sadu ucenjuju se i usmeravaju da priznaju nešto što nisu učinili, kako bi eventualno bili oslobođeni ili se nagodili sa tužilaštvom oko visine kazne. Pritvor, dakle, u ovom slučaju služi kao sredstvo uslovljavanja i ucene. Ako vam se nudi izlaz iz pritvora kroz priznanje — to nije slobodna volja. I to je pravno nedopustivo
Apelacioni sud u Novom Sadu: Kompromisna i nezakonita odluka
“Odluka je nepravična bez obzira na to što je u slučaju troje aktivista rešenje o produženju pritvora preinačeno, a za ostale je vraćeno na ponovno odlučivanje. Nepravičnost se sastoji u tome što je Apelacioni sud morao da ukine pritvor bez zabrane napuštanja stana za sve pritvorenike. Osim toga, nije pravilno odredio postojanje osnova za meru zabrane kretanja i komunikacije”, kaže za “Vreme” Vladimir Horovic
Mnogo je načina na koje se filozofija može upregnuti u karuce čitavog društva: filozofe je jeftino školovati, dobili bismo nova radna mesta, a društvo bi, dugoročno, osetilo lekovite učinke mišljenja. Uz to, kao disciplina koja podučava tome kako se misli, filozofija obrazuje slobodne građane s kičmom i integritetom – dva nova ministra u rekonstruisanoj vladi, za prosvetu i informisanje, filozofi po obrazovanju, izuzeci su koji potvrđuju pravilo
“Studenti imaju kontrolni paket u našoj koaliciji. Oni nas usmeravaju, a njihova reč ima moralnu težinu. Kada zapne, oni su ti koji govore – hajde da se uozbiljimo, daleko smo dogurali da se spotičemo na budalaštinama. Ovako, iz dana u dan, funkcioniše prva predizborna kampanja u Srbiji koju udruženo vode studenti, lokalne stranke opozicije i građani”, priča za “Vreme” Nenad Gladić, portparol izborne liste “Ujedinjeni za Kosjerić”
Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.
Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno
Držati profesorku sociologije Mariju Vasić u zatvoru pod optužbom za terorizam je anticvilizajski zločin. Ili groteska, kako god hoćete. Zašto se protiv toga ne pobune sudije, tužioci, policajci, bezbednjaci
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!