Jekić je na sudu ubedljivo i dokumentovano tvrdio da je Radomir Marković organizaciju Arkanovog ubistva poverio Andriji Draškoviću, koji je stvar zabrljao
Kad je javnost već bila zasićena dugogodišnjim otezanjem procesa optuženima za ubistvo komandanta Srpske dobrovoljačke garde Željka Ražnatovića Arkana, pre osam dana, u četvrtak po podne ubijen je nekadašnji načelnik lozničke policije Vojislav Jekić (58). Nepoznati mladić ispalio mu je iz pištolja dva hica u glavu u trenutku kad je Jekić prišao svom automobilu parkiranom pored bašte kafića Kontakt u novobeogradskoj Ulici Džona Kenedija br. 10. Ubica je potom kroz prolaz između dve zgrade pobegao u pravcu Ulice Goce Delčeva. Naravno, ubrzo je stigla policija ojačana vrhuškom Republičkog i Gradskog SUP-a, kao i psima tragačima koji su bezuspešno pokušavali da otkriju trag uteklog likvidatora.
Ljudi koji su nešto ranije sedeli sa Jekićem nisu policiji mogli da kažu nešto više o izgledu ubice osim da je na glavi imao kapu crvene boje i zelenu duksericu. Istog dana, zapravo u noći između četvrtka i petka, beogradska policija primetila je automobil „audi A-6“ sa bosanskim registarskim tablicama 848-T-078 i u okviru istrage povodom Jekićevog ubistva na informativni razgovor privela Đorđa Ždrala, Borisa Govedaricu, Miroslava Škobu i Vlatka Mačara, svi iz istočnog Sarajeva. Prema pisanju beogradske štampe, svi su nakon razgovora pušteni jer su imali čvrst alibi, odnosno nisu ni na koji način bili povezani sa Jekićevim ubistvom. Indikativno je, inače, da su Ždrale, Govedarica i Škobo svojevremeno bili optuženi za ubistvo bračnog para Željka i Mikice Todorović na Palama 2. jula 2004. godine i na suđenju u Bjeljini, zbog nedostatka dokaza, bili oslobođeni u oktobru prošle godine. Uzgred, Ždrale je svojevremeno bio ranjen u pucnjavi u naselju Vranješ u istočnom Sarajevu kada je na njega bio ispaljen rafal iz automatskog oružja. Posle ukazane lekarske pomoći u sarajevskoj bolnici Koševo, Ždrale je iz nje pobegao. Toliko o ekipi bosanskih turista.
KLASIČNA SAČEKUŠA: Ubistvo V. Jekića u Beogradu
Istog dana kada je Jekić ubijen oglasio se MUP Srbije šturim saopštenjem o zločinu i okolnostima pod kojima je počinjen, što je sasvim razumljivo budući da se i dalje traga za ubicom i motivom. Zanimljivo je, međutim, da je sutradan po Jekićevom ubistvu u beogradskoj štampi („Politika“) o ekipi iz Bosne bilo objavljeno da je policija u Beogradu oko 20 časova na dan zločina pronašla automobil sivometalik „audi A-6“ u kome su bile tri naoružane osobe za koje se pretpostavlja da su umešane u ubistvo Vojislava Jekića. Posle intenzivnog traganja vozilo je oko 19 časova viđeno u Ustaničkoj ulici u Beogradu, a sat kasnije uhapšeni su vozač i saputnici u sumnjivom „audiju“.
Prema pisanju beogradske štampe, u Jekićevom automobilu bio je oveći svežanj dokumenata i video-kaseta. Sadržaj i jednog i drugog za sada nije poznat, i verovatno nikad i neće biti. Neki poznanici Vojislava Jekića pričaju o tome da je Jekić bio u vezi sa Tribunalom u Hagu i navodno se spremao da svedoči budući da je dugo bio na poprištima oružanih sukoba diljem Bosne.
„Potencijalni motiv da neko angažuje ubicu može biti i slanje poruke drugima koji pođu njegovim putem. Od iskaza Vojislava Jekića strahovali su i oni koji su činili ratne zločine, a još ih nije stigla ruka pravde“, rekao je za „Večernje novosti“ advokat i Jekićev prijatelj Duško Tomić, napominjući i da je Jekić strahovao od Andrije Draškovića kog je na sudu optužio za umešanost u Arkanovo ubistvo.
Jekićevo ubistvo ne razlikuje se od mnogih do sada počinjenih čiji je motiv ostao nepoznat. Međutim, valja se vratiti na januar 2000. godine, odnosno na ubistvo Željka Ražnatovića i ulogu Vojislava Jekića na potonjim suđenjima optuženima za taj zločin. Tadašnji prvi čovek lozničke policije svojim svedočenjem gurnuo je klip u točkove optužnice i prvi progovorio o umešanosti prvog čoveka DB-a Radeta Markovića i nekih funkcionera Službe, kao i Andrije Draškovića i nekih kriminalaca – saradnika DB-a. Jekić je na sudu ubedljivo i dokumentovano tvrdio da je Radomir Marković organizaciju Arkanovog ubistva poverio Andriji Draškoviću, koji je stvar zabrljao i nedvosmisleno otkrio pozadinu Arkanove likvidacije. To je bilo više nego vidljivo na suđenjima optuženima za Arkanovo ubistvo. Dva puta je Vrhovni sud Srbije ukidao prvostepene presude i vraćao na ponovno suđenje istom predsedniku Veća petorice Okružnog suda u Beogradu, da bi tek u trećem procesuiranju za predsednika Veća bio određen drugi sudija. Prema rečima Mihaila Ražnatovića, sina Željkovog, predsednik Stranke srpskog jedinstva Borisav Pelević preneo mu je uoči suđenja sledeću poruku: „Nemojte na sudu, odnosno suđenjima optuženima za ubistvo, ništa da pitate okrivljene, budite mirni i staloženi. Dobili ste zeleno svetlo da pobijete sve umešane u Arkanovo ubistvo, ali morate da pazite da sve bude čisto i bez otisaka i dokaza.“ Bila je to zapravo najava masakra svih onih za koje se pretpostavilo da su imali veze sa Arkanovom likvidacijom. Inače, Pelević je u to vreme javno tvrdio da je Arkana ubila američka CIA zajedno sa šiptarskim teroristima.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
O studentsko-građanskom buntu već sada bi se mogla napisati višetomna enciklopedija. Iz hronološkog pregleda koji smo priredili izostavljena su, zbog manjka prostora, mnoga važna zbitija i mnoge važne ličnosti koje su pretprele torturu. Izabrani su događaji koje smo smatrali najindikativnijim
Jedini plan koji imaju sitni prevaranti iz režima jeste da od sebe naprave energetsku žrtvu “zle Evrope”, mada je to jedina adresa koja će nas tokom zime spasavati
Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu
“Moje mišljenje je da će studentska lista imati sve veću i veću podršku. Neki misle da će podrška da opadne s vremenom, ja mislim suprotno. Sve je veće nezadovoljstvo vlastima i ako izbori budu za godinu dana, mislim da će studenti imati još veću podršku nego sada, bez obzira šta se u međuvremenu bude dešavalo”
Klima u Briselu prema srpskim vlastima se menja. To se vidi i po izjavi predsednice Evropske komisije prilikom posete Srbiji, koja je uzdržanija nego prošlogodišnja, kao i po najavama teksta dolazeće rezolucije. Šta to u stvari znači? Na čemu je predsednica EK zasnovala svoje jedine pohvale i imaju li građani Srbije razloga da se tome raduju? Za “Vreme” govore Srđan Majstorović, Maja Kovačević, Andreas Šider, Vula Ceci i Nemanja Nenadić
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su za pucnjavu u Ćacilendu krivi „blokaderi“, opozicija, mediji. Ali, samo u žabokrečini koju je on stvorio društvene patologije mogu da postanu prvoklasna politika
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!