
Izbori 2026.
Čistilište na izborima: Dačić, Đilas, Jovanović idu u istoriju
Osim Studentske liste koja je ubedljivo pobedila, i Ujedinjene Srbije nijedna druga lista nije se ni približila parlamentu, osim manjinskih
Biznismen i vlasnik "Univerzal holdinga"
Osnovni podaci: Dušan Stupar je rođen 1947. godine u Krajišniku, u banatskoj opštini Sečanj. Nakon osnovne škole u Jaši Tomiću i gimnazije u Zrenjaninu, upisao je Filozofski fakultet u Beogradu, na kom je diplomirao 1973. godine. Magistrirao je i doktorirao na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Od 1973. do 1988. godine radio je u Republičkom MUP-u, a od 1988. do 1990. u Sekretarijatu za narodnu odbranu Republike Srbije. Od 1990. zaposlen je u preduzeću „Univerzal“ iz Beograda. Pet godina je bio direktor „Univerzalovog“ predstavništva u Moskvi (od 1992), a od 1997. je generalni direktor „Univerzal holdinga“ A.D. Beograd. Član je kluba „Privrednik“. Oženjen je i ima dvoje dece.
Dušan Stupar je bio i član Upravnog odbora FK Partizan (tokom 2006).
Napisao je i knjigu o hapšenju Draže Mihailovića.
Uhapšen: Zbog „zloupotreba u privatizaciji Azotare Pančevo i prouzrokovane štete veće od milijardu dinara“, policija je 23. marta 2012. uhapsila sedam osoba, među njima i Dušana Stupara.
Po čemu je poznat: Stupar je javnosti poznat kao bivši načelnik Resora državne bezbednosti Beograda u vreme Osme sednice Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije (nakon koje je frakcija Slobodana Miloševića pobedila suparničku frakciju koju je predvodio Ivan Stambolić i preuzela kontrolu nad partijom i državom). Posle te sednice smenjen je i Stupar, jer je bio blizak poraženom taboru (čovek Ivana Stambolića). Zvanična optužba je bila da je odgovoran za pokušaj atentata na Miloševića, tada predsednika srpskih komunista. Naime, da je kao šef Državne bezbednosti Beograda „odgovoran za pucanje guma na automobilu Slobodana Miloševića“.
Humoreska „Vojko i Savle„: Umešan je i u aferu „Vojko i Savle“. Prema jednoj verziji istorijata te afere, ideju za pisanje pamfleta-humoreske „Vojko i Savle“ dali su u jesen 1986. godine Nikola Ljubičić, Dušan Čkrebić i Petar Stambolić. Cilj afere bio je da se zbog najave Memoranduma SANU preko kompromitovanja Gojka Nikoliša kompromituje i cela SANU. Ivan Stambolić, tadašnji predsednik Predsedništva Srbije, zadužio je svog prijatelja Dragišu Pavlovića, predsednika Gradskog komiteta SK, da pripremi kompromitujući materijal za Nikoliša na osnovu dobijenih sugestija. Pavloviću je taj „materijal“ (dosije) pripremio Dušan Stupar, tadašnji šef Državne bezbednosti Beograda.
Biznismen: Međutim, nije bio dugo u nemilosti jer je uspeo da izgladi nesporazum sa porodicom Milošević. Uspeo je da se izbori za posao u spoljnoj trgovini i za funkciju u „Univerzalovom“ predstavništvu u Moskvi, gde je od 1990. godine. U Moskvi je uspostavljen intenzivan poslovni kontakt Bore Miloševića i Dušana Stupara. Mediji su čak pisali da u vlasništvu „Univerzal holdinga“ većinski udeo ima familija Milošević – Slobodanov brat Borislav i sin Marko. List „Kurir“ je pisao da Borislav i Marko preko Stupara kupuju firme po Srbiji. Dušan Stupar ne negira da je u dobrim odnosima sa Borislavom Miloševićem, ali demantuje da Slobodanov brat ima bilo kakvog udela u „Univerzal holdingu“: „Nemojte da grešite dušu. Bora Milošević više nema žutu banku. Nema on nikakve veze sa ‘Univerzal holdingom’. Prevaren je i opljačkan i ovde i u Rusiji“, kaže Stupar.
List „Danas“ piše da se sumnja da Stupara kasniji poslovi dovode u vezu sa Miletom Jerkovićem i mrežom privatizovanih firmi koje je u Srbiji, posebno u Vojvodini, izgradio najpre Antun Stanaj, a potom nasledio i nadogradio odbegli narko-bos Darko Šarić.
Činjenica je da je Stupar na aukcijama u Agenciji za privatizaciju kupio više od 20 firmi, mada se sumnja da je bilo i kupaca koji su u njegovo ime pazarili srpska preduzeća i da je spisak njegove imovine poduži. Na listi kupljenih preduzeća su pančevačka „Azotara“, Mašinska industrija „Panonija“, „Tamiš“, fabrika tekstila „Žako“, „Prva iskra“ iz Bariča, „Tehnopromet“.
Medijski magnat: Stupar je tokom 2007. godine uglavnom kupovao novinske kuće po Vojvodini, pa je udeo ili celokupno vlasništvo stekao u subotičkim, kikindskim, zrenjaninskim, somborskim, vršačkim i bačkopalanačkim novinama.
Donator: Srpska radikalna stranka saopštila je da je Dušan Stupar, jedan od uhapšenih, finansijer SNS-a. Potpredsednik SRS-a Aleksandar Martinović naveo je da je Stupar „ne samo finansijer, nego i blizak prijatelj Tomislava Nikolića“. Kako je dodao, Stupar je Nikoliću i Vučiću „besplatno ustupio svoju ekskluzivnu poslovnu zgradu na Novom Beogradu, u kojoj je smeštena centrala Srpske napredne Stranke“. SNS je to demantovao.
Poslovno načelo: „Mora se održati data reč.“

Osim Studentske liste koja je ubedljivo pobedila, i Ujedinjene Srbije nijedna druga lista nije se ni približila parlamentu, osim manjinskih

Zašto između prevaziđenog režima i promena ne postoji ništa treće? Na šta režim misli kada kaže da brani Srbiju? Zbog čega je nesalomiv Studentski pokret? Ko ima znanje i pravo iskustvo, a ko vođu bez dana radnog staža van politike? I zašto studenti pobeđuju

Posle gotovo dve godine protesta, stotina prepešačenih kilometara, hapšenja, progona i nezabeležene društvene mobilizacije, Srbija izlazi na izbore koji bi mogli da označe kraj jedne političke epohe. Sociološkinja Marija Babović kaže za “Vreme” da nada u promene nije bila toliko velika još od 5. oktobra 2000. godine, ali upozorava i na opasnost da se, ukoliko promene izostanu, zemlja suoči sa još tvrđim autoritarnim režimom

Njihovo jedino oružje sada su mediji koje kontrolišu: kao, mi nemamo program, što nije istina; kao, mi ćemo izdati nacionalni interes, što nije istina. Jedan od argumenata im je i to da se plašimo da izađemo na debatu sa Vučićem. Oni ne razumeju da im je to kazna. To je kazna Aleksandru Vučiću, koji je 14 godina vodio isključivo monolog. Četrnaest godina on nikome nije omogućio nikakvu vrstu dijaloga, a sada bi da bude nagrađen ili pomilovan mogućnošću da s nama razgovara. E pa, neće moći. To što je posejao sada žanje

Ovi izbori nisu izbori o članstvu Srbije u Evropskoj uniji, Kosovu i Metohiji, gej brakovima, poreskoj politici ili bilo kom drugom pojedinačnom političkom pitanju. Iako stranke na marginama političke moći pokušavaju da nametnu ove teme, u središtu predstojećeg političkog izbora nalazi se mnogo jednostavnija dilema: promena ili očuvanje postojećeg poretka. Već duže od godinu dana, istraživanja pokazuju da je to osnovna dilema koja se nalazi na glasačkom listiću
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve