
Izbori 2026.
Čistilište na izborima: Dačić, Đilas, Jovanović idu u istoriju
Osim Studentske liste koja je ubedljivo pobedila, i Ujedinjene Srbije nijedna druga lista nije se ni približila parlamentu, osim manjinskih
Zamenik predsednika Stranke srpskog jedinstva

Osnovni podaci: Rođen je 1960. godine u moravičkom selu Končarevo (kod Jagodine). Dragan je odrastao u imućnijoj seljačkoj porodici. Završio je trogodišnju Školu učenika u privredi u Jagodini. Kao dečko pomagao je ocu pri vađenju peska iz Morave i pečenju cigle. U mlađim danima iznajmljivao je šatre i pribor za veselja, a kasnije organizovao i nastupe pevača na seoskim svetkovinama. Sa estrade je prešao na špediciju. Kupio je špediter i konjče i počeo da se bavi transportom, najčešće uglja. Brzo je ukapirao da se tu može dobro zaraditi i uz pomoć prijatelja dobio je monopol za snabdevanje ugljom sindikata Fabrike kablova. Završilo se tako što je od države dobio narudžbinu da snabdeva ugljem Vojsku Jugoslavije. Predsednik je Fonda „Treće dete“ za Pomoravski okrug od oktobra 1995. godine. Palma je predložio da svi građani opštine daju godišnje po jedan dinar za Fond. Trgovac automobilima postao je 1996. godine i tada je najavio da će prodavati audi, golf i pasat. U leto 1997. godine osniva TV Palma – plus.
Politička karijera: Član Stranke srpskog jedinstva je od njenog osnivanja.
Na skupštini SSJ-a održanoj 21. maja 1998. godine, za zamenika predsednika SSJ-a izabran je Dragan Marković Palma, a sedište stranke premešteno iz Beograda u Jagodinu.
Kad su 3. februara 1997. godine odbornici levice i SSJ-a Jagodina preoteli vlast od koalicije Zajedno, potpredsednik opštine je postao Dragan Marković. Levičarsko rukovodstvo podnelo je ostavke dva dana kasnije.
Leva koalicija i SSJ uzeli su vlast po drugi put 29. decembra 1998. godine kada je Zajedno izgubila većinu prelaskom sedam odbornika u SSJ. Sama smena vlasti se dogodila nakon odluke predsednika Skupštine da prekine sednicu zbog „opstrukcije“. Naime, Palma je počupao kablove sa skupštinske govornice.
U vreme uličnih protesta zbog podržavljenja Studija B (maja 2000) portparol Nove demokratije u Jagodini rekao je da je u stranačke prostorije ušao Dragan Marković i pretio članovima ND-a. Palma je negirao da je nasilnički postupio. Po njegovom došao je kada su se predstavnici opozicije dogovarali o demonstracijama pred njegovom televizijom. Za poslanika skupštine Srbije izabran je decembra 2000.
Menadžer: Dragan Marković, generalni direktor i vlasnik Auto-transportnog preduzeća Palma proglašen je 25. novembra 1995. godine za menadžera godine za oblast malih i srednjih preduzeća u privatnom vlasništvu od strane Jugoslovenskog saveta za menadžment i edukaciju. U obrazloženju nagrade piše da je Palma preduzeće koje je te godine sindikalnim organizacijama u 14 gradova Srbije i Vojsci Jugoslavije isporučilo 110.000 tona uglja na kredit. Osim toga, ovo preduzeće je poklonilo oko 500 tona uglja školama, socijalnim, kulturnim i sportskim ustanovama Srbije.
Patriota: „Mi znamo da je nemoguće boriti se protiv zapadne alijanse, ali Srpska dobrovoljačka garda je odlično obučena formacija i ona će se svim silama boriti protiv svakog ko ugrozi i jedan pedalj srpske zemlje“, govorio je Palma pre NATO agresije.
Šta je rekao posle smrti Arkana: „Mi koji verujemo u istražne organe ove države pretpostavljamo da će vrlo brzo iz zvaničnih organa stići i saopštenje o ovom zločinu.“ On je dodao da se „zna ko su atentatori“ i da se „sada traži odgovor na pitanje motiva tog čina“.
O srpskoj politici: Posle NATO bombardovanja Marković je rekao da se, nakon „jedinstva“ za vreme vazdušnih udara NATO-a, „dogodila stara priča o razjedinjavanju Srba“. „Po gradovima naše republike počele su šetnje, mitinzi i zahtevi za vanredne izbore. Zašto ti organizatori mitinga i demonstracija nisu pozvali narod na ulice da protestuju zbog Rezolucije 1244, po kojoj Srbi i nealbansko stanovništvo na Kosmetu moraju biti bezbedni, a Kfor i UNMIK to ne sprovode.“ „Ti predvodnici demonstracija hteli su da zloupotrebe narod“, ocenio je Palma.
Šta ne razume: Ne može da razume čelnike nekih opozicionih partija koji optužuju predsednika SRJ Slobodana Miloševića „da je kriv što je na drugačiji način rešen problem Kosova i Metohije“. „Sve parlamentarne stranke učestvovale su u donošenju odluka od značaja za Kosmet i Srbiju, a sada peru ruke kako nisu bile za rat, nego za mir.“

Osim Studentske liste koja je ubedljivo pobedila, i Ujedinjene Srbije nijedna druga lista nije se ni približila parlamentu, osim manjinskih

Zašto između prevaziđenog režima i promena ne postoji ništa treće? Na šta režim misli kada kaže da brani Srbiju? Zbog čega je nesalomiv Studentski pokret? Ko ima znanje i pravo iskustvo, a ko vođu bez dana radnog staža van politike? I zašto studenti pobeđuju

Posle gotovo dve godine protesta, stotina prepešačenih kilometara, hapšenja, progona i nezabeležene društvene mobilizacije, Srbija izlazi na izbore koji bi mogli da označe kraj jedne političke epohe. Sociološkinja Marija Babović kaže za “Vreme” da nada u promene nije bila toliko velika još od 5. oktobra 2000. godine, ali upozorava i na opasnost da se, ukoliko promene izostanu, zemlja suoči sa još tvrđim autoritarnim režimom

Njihovo jedino oružje sada su mediji koje kontrolišu: kao, mi nemamo program, što nije istina; kao, mi ćemo izdati nacionalni interes, što nije istina. Jedan od argumenata im je i to da se plašimo da izađemo na debatu sa Vučićem. Oni ne razumeju da im je to kazna. To je kazna Aleksandru Vučiću, koji je 14 godina vodio isključivo monolog. Četrnaest godina on nikome nije omogućio nikakvu vrstu dijaloga, a sada bi da bude nagrađen ili pomilovan mogućnošću da s nama razgovara. E pa, neće moći. To što je posejao sada žanje

Ovi izbori nisu izbori o članstvu Srbije u Evropskoj uniji, Kosovu i Metohiji, gej brakovima, poreskoj politici ili bilo kom drugom pojedinačnom političkom pitanju. Iako stranke na marginama političke moći pokušavaju da nametnu ove teme, u središtu predstojećeg političkog izbora nalazi se mnogo jednostavnija dilema: promena ili očuvanje postojećeg poretka. Već duže od godinu dana, istraživanja pokazuju da je to osnovna dilema koja se nalazi na glasačkom listiću
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve