
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
Zamenik predsednika Stranke srpskog jedinstva

Osnovni podaci: Rođen je 1960. godine u moravičkom selu Končarevo (kod Jagodine). Dragan je odrastao u imućnijoj seljačkoj porodici. Završio je trogodišnju Školu učenika u privredi u Jagodini. Kao dečko pomagao je ocu pri vađenju peska iz Morave i pečenju cigle. U mlađim danima iznajmljivao je šatre i pribor za veselja, a kasnije organizovao i nastupe pevača na seoskim svetkovinama. Sa estrade je prešao na špediciju. Kupio je špediter i konjče i počeo da se bavi transportom, najčešće uglja. Brzo je ukapirao da se tu može dobro zaraditi i uz pomoć prijatelja dobio je monopol za snabdevanje ugljom sindikata Fabrike kablova. Završilo se tako što je od države dobio narudžbinu da snabdeva ugljem Vojsku Jugoslavije. Predsednik je Fonda „Treće dete“ za Pomoravski okrug od oktobra 1995. godine. Palma je predložio da svi građani opštine daju godišnje po jedan dinar za Fond. Trgovac automobilima postao je 1996. godine i tada je najavio da će prodavati audi, golf i pasat. U leto 1997. godine osniva TV Palma – plus.
Politička karijera: Član Stranke srpskog jedinstva je od njenog osnivanja.
Na skupštini SSJ-a održanoj 21. maja 1998. godine, za zamenika predsednika SSJ-a izabran je Dragan Marković Palma, a sedište stranke premešteno iz Beograda u Jagodinu.
Kad su 3. februara 1997. godine odbornici levice i SSJ-a Jagodina preoteli vlast od koalicije Zajedno, potpredsednik opštine je postao Dragan Marković. Levičarsko rukovodstvo podnelo je ostavke dva dana kasnije.
Leva koalicija i SSJ uzeli su vlast po drugi put 29. decembra 1998. godine kada je Zajedno izgubila većinu prelaskom sedam odbornika u SSJ. Sama smena vlasti se dogodila nakon odluke predsednika Skupštine da prekine sednicu zbog „opstrukcije“. Naime, Palma je počupao kablove sa skupštinske govornice.
U vreme uličnih protesta zbog podržavljenja Studija B (maja 2000) portparol Nove demokratije u Jagodini rekao je da je u stranačke prostorije ušao Dragan Marković i pretio članovima ND-a. Palma je negirao da je nasilnički postupio. Po njegovom došao je kada su se predstavnici opozicije dogovarali o demonstracijama pred njegovom televizijom. Za poslanika skupštine Srbije izabran je decembra 2000.
Menadžer: Dragan Marković, generalni direktor i vlasnik Auto-transportnog preduzeća Palma proglašen je 25. novembra 1995. godine za menadžera godine za oblast malih i srednjih preduzeća u privatnom vlasništvu od strane Jugoslovenskog saveta za menadžment i edukaciju. U obrazloženju nagrade piše da je Palma preduzeće koje je te godine sindikalnim organizacijama u 14 gradova Srbije i Vojsci Jugoslavije isporučilo 110.000 tona uglja na kredit. Osim toga, ovo preduzeće je poklonilo oko 500 tona uglja školama, socijalnim, kulturnim i sportskim ustanovama Srbije.
Patriota: „Mi znamo da je nemoguće boriti se protiv zapadne alijanse, ali Srpska dobrovoljačka garda je odlično obučena formacija i ona će se svim silama boriti protiv svakog ko ugrozi i jedan pedalj srpske zemlje“, govorio je Palma pre NATO agresije.
Šta je rekao posle smrti Arkana: „Mi koji verujemo u istražne organe ove države pretpostavljamo da će vrlo brzo iz zvaničnih organa stići i saopštenje o ovom zločinu.“ On je dodao da se „zna ko su atentatori“ i da se „sada traži odgovor na pitanje motiva tog čina“.
O srpskoj politici: Posle NATO bombardovanja Marković je rekao da se, nakon „jedinstva“ za vreme vazdušnih udara NATO-a, „dogodila stara priča o razjedinjavanju Srba“. „Po gradovima naše republike počele su šetnje, mitinzi i zahtevi za vanredne izbore. Zašto ti organizatori mitinga i demonstracija nisu pozvali narod na ulice da protestuju zbog Rezolucije 1244, po kojoj Srbi i nealbansko stanovništvo na Kosmetu moraju biti bezbedni, a Kfor i UNMIK to ne sprovode.“ „Ti predvodnici demonstracija hteli su da zloupotrebe narod“, ocenio je Palma.
Šta ne razume: Ne može da razume čelnike nekih opozicionih partija koji optužuju predsednika SRJ Slobodana Miloševića „da je kriv što je na drugačiji način rešen problem Kosova i Metohije“. „Sve parlamentarne stranke učestvovale su u donošenju odluka od značaja za Kosmet i Srbiju, a sada peru ruke kako nisu bile za rat, nego za mir.“

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve