Koliko je za opoziciono delovanje štetno “svi su isti”, toliko je za lokalne izbore opasno “ionako se sve odlučuje na republici”
Predrag Vostanic, Lokalni front, Kraljevo. 29.05.2023. Foto Marija Jankovic…
Ovo je prilika da se lokalna vlast uspostavi, a ne smeni. Kad su kao domine popadali gradonačelnici u pola države na jednu čvrgu s vrha, videli smo koliko to nisu bile ni vlasti, a posebno ne lokalne. Aport! To je najčešća naredba. Donesi glasove! Donesi odluku u lokalnoj skupštini! Donesi neke pare. I naravno: Pusti! Kad kažu “pusti”, onda pustiš to što si zagrizao, jer to i nije tvoje. Podneseš ostavku, i “uz nogu”.
Teško je sada govoriti ljudima da to tako ne treba, nisu navikli.
Većina ljudi sa kojima ćete razgovarati, čak i u pešačkoj zoni sredine kakva je Kraljevo, misli da se slabo šta može odlučiti na lokalu. I nije da nisu sasvim u pravu, jer praksa jeste takva. To što su Ustav i svi zakoni solidno zasnovani na Evropskoj povelji koja garantuje autonomiju lokalnim samoupravama nema mnogo smisla ako to pogazi svaka centralizovana državna vlast. I taj nesrećni kult spasioca, vođe i finansijera nas baš unazađuje decenijama. Tvoje je, građanine, da živiš, a to kako, ima ko će da vodi računa o tome.
Koliko je to samo skup savet! Koliko nas je puno koštalo, to da “ima ko vodi računa o tome”. Jer samo to nemamo. Naročito ko vodi računa o tome kako ćemo živeti. Većina tih na koje bi trebalo računati odavno su poslušali samo kozmetičke savete koji sve potrebe zasnivaju isključivo na ličnim zadovoljstvima.
Čak i poruke koje pozivaju ljude da nešto zajedno urade dosta loše prolaze. Dakle, ne one koje sugerišu preduzimljivost, ili preuzimanje odgovornosti, ili inicijative za kvalitet zajedničkog života, već i one koje pozivaju na učešće u aktivnostima. Čak i najsvesniji članovi zajednice su najbliži tome da nama koji se kandidujemo za lokalne izbore dodele zastupništvo u vidu funkcije, a mi da ispostavimo rezultate. Onako menadžerski i merljivo. A funkcionalna zajednica je, nasuprot tome, sposobna da dobro definiše šta je to zajedničko dobro, organizuje svoje delove u funkcionalne celine, rasporedi dužnosti i obaveze, i za to ne ispostavi račun, nego kvalitet. Kvalitet uprave zajednicom, a time i samog života u onom delu kojim ga određuje društvo. Naravno, (opet) zvučim idealizovano i naivno, ali to je cilj, a domet određujemo sami.
Dobro, ne sasvim sami, jer uslovi u kojima se ovi izbori sprovode u još većoj meri određuju njihov ishod, ali i na to moramo aktivno da utičemo. Dakle, na izborima moramo da utičemo na njihove uslove koliko i na rezultat.
Jesu li, dakle, ovi izbori rešenje za duboke društvene podeljenosti, eskalaciju nasilje i ubrzani napredak u nigde? Zanimljivo je da niko od aktera u ovom izbornom ciklusu ne misli da jesu. Ne misle ni oni koji su ih nametnuli, ali oni nisu ni tražili rešenje za probleme nego za opstanak na vlasti. Ali nisu ni svi koji su raspisivanje proglasili za pasivni pregovarački uspeh kao što svaka žrtva nasilja posle snažnog šamara, ostanak na nogama proglasi pobedom nad nadmoći nasilnika. Svi smo bili svesni toga da je po svaku cenu trebalo prekinuti izrazito neprijatnu tišinu nakon protesta zbog tragedija koje društvo nije moglo da podnese, ni da racionalizuje, jer to i nije bilo moguće. Pristali smo, međutim, na buku koja će maskirati bolnu neprijatnost.
“Pa, promeniće se valjda nešto, makar malo? Makar Beograd, ili to Kraljevo…” Hoće, naravno, sasvim je izvesno da će se mnogo toga promeniti, ali dajte da u tom naporu ne napravimo štetu koju je kasnije teško ispraviti. Ako je lokalna vlast do sada bila samo kulisa, onda makar da joj mi dodatno ne umanjujemo značaj kroz ovu kampanju. Ako je zbog šansi koje je neko preračunao, Beograd uzeo pažnju i resurse skromnih opozicionih kapaciteta, onda makar da objasnimo na tom primeru koliko je važna lokalna vlast, a ne puka nedoumica nad listićem gde ima i imena ljudi koje stvarno poznajemo i susrećemo. Jer, i Beograd je, iako regulisan posebnim Zakonom zbog kompleksnosti upravljanja, ipak lokalna vlast. Ako neko u Borči insistira da prioritet bude kanalizacija, onda je to jednako važno koliko i da neko traži da se obnovi jedini srušeni most, ili javni prevoz u Roćevićima kod Kraljeva. To su lokalne politike, one koje artikulišu potrebe ljudi i pretvaraju u odluke koje se efikasno sprovode. Koliko je za opoziciono delovanje štetno “svi su isti”, toliko je za lokalne izbore opasno “ionako se sve odlučuje na republici”. Negovanjem te, kao i potrebe za novim vođom, koji za razliku od prethodnih treba samo da bude savršen, smanjujemo demokratski kapacitet celog društva. Za pragmatične, smanjujemo broj domina koje bi mogle biti prve. A svi smo tako željni tog efekta.
Govorite svojima da na tim listićima, među tim imenima, pronađu ona koja su čuli i upoznali i pre kampanje. Po dobru, ako je ikako moguće.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Vlast pokazuje da ne poštuje ni sopstvene odluke, niti sama zna šta hoće i šta radi. Kada kažu da će se baviti isključivo Generalštabom iz druge polovine 20. veka, a ne i kasarnom Petog puka ili starim Generalštabom, jasno je da im se ne može verovati. Niko ne može da garantuje da će ijedan objekat u tom obuhvatu ostati zaštićen i sačuvati svoj spomenički integritet. Spremni smo da se borimo na civilizovan način. Postoji i potreba, koju je deo javnosti jasno iskazao – tražeći i podršku od nas kao struke, na šta su neki od nas i pristali – da, ukoliko počne rušenje, objekte branimo i fizički... U svakom slučaju, naši naredni koraci zavisiće od poteza vlasti. Mi poznajemo zakonske okvire, ali znamo i da se vlast ne drži zakona”
U zemlji u kojoj se politički problemi često rešavaju tako što se proglašavaju nepostojećim, studenti su uradili nešto radikalno jednostavno: imenovali su problem i pokušali da ga izmere. A kad smo kod imenovanja, nemojmo zanemariti ni šta je tih 400.000 građana uradilo. Stali su iza zahteva za izborima imenom i prezimenom, adresom i brojem telefona
Na Kosovu su, nakon gotovo jednogodišnje blokade institucija, 28. decembra održani vanredni parlamentarni izbori. Kakvi su izborni rezultati i šta je na njih uticalo? Šta za Srbe s Kosova može značiti još jedna vlada Aljbina Kurtija?
“Ključno je da se rešenje za NIS postigne u prvom kvartalu 2026. godine, posebno imajući u vidu širi geopolitički kontekst. Početak 2026. već je obeležen geopolitičkim potresima u Iranu i Venecueli. Obe zemlje su naftne sile i članice OPEC-a, ali su ograničene u slobodnoj prodaji nafte usled OFAC-ovih sankcija. Geopolitičke tenzije sa ovakvim zemljama imaju značajan uticaj na cene nafte i sirovina, pa postoji realan rizik da treće zemlje snose posledice”
Razlika između zemalja sa razvijenim medicinskim sistemima i Srbije u kojoj se sistem održava još samo na entuzijazmu predanih lekara i predanog osoblja, ravna je razlici između neba i zemlje. U srećnijim zemljama nije lakše samo živeti, nego i mreti
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji
Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!