
Novi broj „Vremena“
Policajci idu svojoj deci umazani krvlju tuđe dece
Nisu samo ozloglašeni JZO i njegov komandant Marko Kričak, kojeg se i ostali policajci plaše. „Vreme“ u novom broju istražuje ko sve i kako bije narod. I gde će im duša
Prepoznavši potencijal koji Srbija nedvosmisleno ima, kolege iz Amerike najavile su da žele da u narednim mesecima ponovo dođu u Srbiju i rade sa našim naučnicima, ali i studentima master i doktorskih studija. Mi pripremamo uslove za sprovođenje te inicijative, čvrsto uvereni da je to najbolji način da stvorimo okruženje koje će pravim argumentima – zanimljivim radnim mestima i jasnim perspektivama za građenje karijere u nauci – inspirisati mlade ljude da ostanu ovde i pomognu da se razvoj Srbije zasniva pre svega na znanju
Beograd je prethodnih dana bio domaćin velikog okupljanja najboljih svetskih naučnika u oblasti nauke o podacima (Data Science) iz SAD, Srbije i drugih zemalja Zapadnog Balkana. Ovu naučnu radionicu, značajnu i po obimu i po naučnom uticaju učesnika (takozvanom H-indeksu kojim se meri doprinos nauci), organizovali su udruženje Intersection, Matematički institut SANU i Arheološki institut iz Beograda. Skup su podržali, finansijski i svojim aktivnim učestvovanjem, Nacionalna fondacija za nauku SAD (National Science Foundation – NSF) i naše Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. Bio je to jedinstven događaj za našu zemlju i region, jer smo prvi put imali priliku da na tako visokom međunarodnom nivou dogovaramo buduće zajedničke naučne projekte, i to u jednoj od ključnih oblasti današnjice. NSF je, inače, najprestižnija, nezavisna federalna agencija SAD čiji je zadatak podsticanje naučnog napretka, sa godišnjim budžetom od oko 9 milijardi dolara.
Do ovakve prilike za institucionalnu saradnju na najvišem naučnom nivou prešli smo dug put. Srbija je još 2010. godine potpisala Sporazum o naučnoj i tehnološkoj saradnji sa SAD, ali bilo je potrebno mnogo kontakata, pređenih milja, individualnih napora i na kraju okupljanje velikog tima entuzijasta sa jakim naučnim referencama da se obezbede sastanci u Vašingtonu sa rukovodstvom NSF-a. Takođe, i dve njihove misije su, nakon susreta sa kolegama u Srbiji, potvrdile da imamo naučni potencijal za obostrano korisnu saradnju u oblasti matematike, nauke o podacima, inženjerstva, veštačke inteligencije, mašinskog učenja, genetike, molekularne biologije i arheologije. Saradnja je dobila pun zamah kada je ministar Mladen Šarčević, sa svojim timom, dao snažnu podršku pripremi poziva za buduće zajedničke naučne projekte Srbije i SAD, i podržao ideju da se osnuje Srpska naučna fondacija, po uzoru na američki model i mehanizme koji postoje u zemljama Evropske unije. Kada smo i na naučnom i na institucionalnom nivou predstavili jasne mehanizme da budemo deo međunarodnih naučnih tokova, stigla je podrška kolega iz SAD, i posebno naših naučnika iz dijaspore.
Predsedavajući beogradske radionice bio je dr Zoran Obradović, direktor Centra za analizu podataka i biomedicinsku informatiku na Univerzitetu Templ u Filadelfiji, jedan od vodećih svetskih stručnjaka u ovoj oblasti. Njegovom pozivu odazvali su se svi predavači koje smo želeli da okupimo u Beogradu, među kojima i predsednik Svetskog udruženja elektroinženjera (IEEE), profesor Moura, sa Univerziteta Karnegi Melon, šefovi katedri za kompjuterske i biološke nauke sa Masačusetskog instituta za tehnologiju (MIT), Harvarda, Northisterna, Ratgersa, Univerziteta u Pensilvaniji, Teksasu i brojni drugi američki stručnjaci. Organizacionom timu potom su se pridružile i naše najinovativnije kompanije – Saga, Nordeus, Trizma, Comtrade, Orion Telekom, koje su zajedno sa velikim sistemima poput IHG – Crowne Plaza, Rajfajzena, Atosa, MK grupe i ostalih koji su razumeli značaj ovakve saradnje za nauku, ali i za ekonomiju i ukupan društveni napredak, pomogle da skup, kako kažu učesnici u pismima koja stižu u Beograd ovih dana, bude izuzetno inspirativan i visoko naučno relevantan. Tom utisku sigurno su doprineli i mladi naučnici sa preko 120 postera na kojima su izložili svoje ideje, kao i 50 volontera – najboljih đaka Matematičke gimnazije, studenata Računarskog i Matematičkog fakulteta, FON-a, TMF-a i ETF-a. Prepoznavši potencijal koji Srbija nedvosmisleno ima, kolege iz Amerike najavile su da žele da u narednim mesecima ponovo dođu u Srbiju i rade sa našim naučnicima, ali i studentima master i doktorskih studija. Mi pripremamo uslove za sprovođenje te inicijative, čvrsto uvereni da je to najbolji način da stvorimo okruženje koje će pravim argumentima – zanimljivim radnim mestima i jasnim perspektivama za građenje karijere u nauci – inspirisati mlade ljude da ostanu ovde i pomognu da se razvoj Srbije zasniva pre svega na znanju.
Nisu samo ozloglašeni JZO i njegov komandant Marko Kričak, kojeg se i ostali policajci plaše. „Vreme“ u novom broju istražuje ko sve i kako bije narod. I gde će im duša
Pretnje silovanjem i prebijanje usledilo je kada su se posle još jednog protesta u nizu demonstranti uputili kućama. Prema svedočenjima žrtava torture, studenti i građani su otimani sa centralnih beogradskih ulica, odvođeni u zgradu Vlade Srbije – sedište izvršne vlasti – gde su mučeni ili bili primorani da slušaju i gledaju batinanje drugih
Pored Andreja Vučića, mesto na kormilu batinaša zauzeli su Vlada Mandić i Ljuba Jovanović, nekadašnji sportisti koji, očevidno, imaju kontrolu nad izvesnim grupama “mladića”. To se posebno se odnosi na one iz Republike Srpske jer je Mandić sa njima i tamo bio aktivan. Pored njih, angažovani su i oni iz javnog sektora “koji znaju da se biju”, kao što je bio slučaj sa Lukom Petrovićem, gradskim sekretarom za investicije
“Na prvi pogled individualni čin ekstremnog nasilja – kada državni službenik preti devojci silovanjem – može izgledati kao izolovan ispad”, kaže za “Vreme” profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, Zoran Pavlović. “Ali to nije stvar samo njegove privatne ‘patologije’ – čak i da jeste, to i dalje nije samo njegov problem – nego simptom sistema u kojem se takvo ponašanje toleriše, pa i ohrabruje”
Dok “običan” policajac bez fakulteta radi za oko 80.000 dinara, njegov kolega u Žandarmeriji ima najmanje tri puta veću platu. MUP Srbije broji oko 46.000 od kojih 21.000 radi u administraciji. Ovlašćenih službenih lica, a to su policajci u uniformi ili civilu, kriminalistička, saobraćajna i granička policija, te posebne jedinice ima oko 15.000 u Srbiji. Ipak, ni svi oni ne mogu se zateći na protestima po Srbiji, jer mnogi od njih vrše druge poslove iz svoje nadležnosti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve