

Novi broj „Vremena“
„Siromašniji glasači su jeftiniji za održavanje“
U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“


Ministar finansija
Osnovni podaci: Rođena je 6. maja 1958. godine u Beogradu, gde je završila osnovnu školu i Petu beogradsku gimnaziju. Diplomirala, magistrirala i doktorirala na beogradskom Ekonomskom fakultetu, na temu makroekonomskog modeliranja, gde je od 1999. godine predavač.


Glavne oblasti njenog naučnog istraživanja su makroekonomija, ekonometrijsko modeliranje, finansijsko programiranje, teorija dugoročnog ekonomskog rasta, inflacija, monetarna i fiskalna politika, siromaštvo (posebno siromaštvo dece) i socijalna politika (naročito programi zaštite porodica sa decom).
Autor je udžbenika, deset monografija, više od 50 studija i članaka.
Prvo radno mesto dobila je u Institutu za ekonomiku industrije. Odatle je, devedesetih godina, sa grupom ekonomista prešla u konsultantsku kuću Ces Mekon.
Bila je specijalni savetnik u Ministarstvu finansija i ekonomije od 2001. do 2002. godine. Tadašnji ministar Božidar Đelić postavio ju je za specijalnu savetnicu za pripremu i sprovođenje reformi fiskalnog sistema. Godinu dana kasnije, postala je i specijalni savetnik u Međunarodnom monetarnom fondu (2002–2004).
Od 1. septembra 2004. godine je viceguverner Narodne banke Srbije, kod guvernera Radovana Jelašića je bila zadužena za upravljanje i koordinaciju istraživanja i statistike, monetarne politike i platnog sistema.
Nema političkih ambicija i nikada nije bila član nijedne partije, ali Mirko Cvetković ju je ubedio da u julu 2008. prihvati mesto ministra finansija, pa je u vladu došla kao vanstranačka ličnost sa liste Demokratske stranke.
Udata je, majka dvoje dece, Sonje i Miloša.
Detinjstvo: Odrasla je u krugu dvojke, kao devojčica igrala se na Tašmajdanu. Rasla je kao jedinica u poznatoj porodici Ikonić. (Njen stric Branislav bio je predsednik Vlade Srbije od 1982. do 1986. godine). U školi je bila vukovac. Otac joj je bio pukovnik, a majka domaćica. Završila je i muzičku školu, svirala violinu i klavir, pisala pesme i priče i sanjala da bude dramaturg. Čak je i položila prijemni na Filmskoj akademiji na odseku za dramaturgiju, ali je roditeljskom odlukom upisala ekonomiju.
Kako je vide: „Stručnjak ogromnog znanja i velikog moralnog integriteta, prava osoba za mesto ministra finansija.“ Nakon izbora za ministra njeni prijatelji su bili u dilemi kako će se „ova suzdržana, gotovo stidljiva žena, nesklona javnom pojavljivanju, nositi sa isturenom funkcijom ministra finansija“.
Zameraju joj da je „plačljivica“ koja se sve češće na sednicama Vlade suzama brani od stalnih pritisaka i zahteva za isplate iz državne kase. Čak se u julu ove godine rasplakala pred novinarima.
Jelena Trivan, portparolka Demokratske stranke, političko je eksploatisanje njenog plakanja ocenila kao ružan način da se obezvredi rad ministarke. „Ovo je primitivan pokušaj da se njen rad dovede u pitanje.“
Na listi moćnih žena dnevnika „Blica“ ove godine je na 14. mestu (prošle je bila sedma), zato jer je uspela da sklopi budžet za 2010. godinu, napisan na 500 stranica i sa ukalkulisanih 107 milijardi dinara deficita.
Premijer protiv Diane: Odijum javnosti protiv nje kulminirao je kada iznela predlog o dodatnom porezu na prihode, kojim bi se oporezivale sve plate.
Kada je letos iznela taj predlog, doživela je opštu osudu u javnosti. Čak je doživela da je demantuje lično premijer.
Ne voli čistke: „Nisam sklona čistkama. Svi koji me bar malo poznaju, znaju da sam sasvim suprotne prirode.“ Objasnila je da za rad u Ministarstvu i ona snosi deo krivice. „Ko radi, taj i greši. Važno je da greške ne koštaju, da nisu namerne i da se mogu ispraviti.“
Stil rada: „Ne volim da menjam ljude, već način rada, kvalitet podataka, brzinu i kvalitet odluka, efikasnost fiskalne politike. Za vreme svetske krize potrebno je da zbijemo redove, da sarađujemo, jedni drugima pomognemo, a ne da se međusobno optužujemo. Odgovornost za bolju saradnju sa ostalim resorima u Vladi biće samo moja.“
Da li može te da preuzmete odgovornost za sprovođenje nepopularnih mera: „Mogu. Ne možete reći svom detetu da ne uči, a da bude dobar đak. Učenje nije lepo, ali daje dobre rezultate.“


U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“


Kako je Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu? To je tema novog „Vremena“


U trenutku u kojem je pažnja čitave svetske javnosti usmerena na fudbalske terene Amerike, Meksika i Kanade, i kada je glavno pitanje da li će Lionel Mesi sa Argentinom ponovo osvojiti titulu prvaka sveta ili će Francuzi ovog puta da im se osvete za poraz u finalu 2022. godine, srpsku javnost potresla je informacija da je nekadašnji predsednik Fudbalskog saveza Srbije (FSS) Slaviša Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu


Beogradski advokat Ivan Ninić kaže za “Vreme” da je u Srbiji upotreba Skaj komunikacije strogo kontrolisana i hirurški ograničena isključivo na nivo izvršilaca na terenu, dok je u Crnoj Gori ona postala alat za demontažu kriminalizovanog državnog aparata. On smatra da su razlozi za ovu selektivnu primenu pravno-političke prirode, jer u Srbiji Aleksandar Vučić još uvek drži pod kontrolom sektor bezbednosti i odlučuje šta će biti predmet tužilačkog procesuiranja


U Srbiji od malignih bolesti svake godine oboli desetine hiljada ljudi. Iza svake statistike su ljudi koji se ne mogu svesti samo na broj. “Vreme” istražuje kako izgleda put od dijagnoze do lečenja – od kapaciteta zdravstvenog sistema i dostupnosti terapija, do svakodnevnog života obolelih i izuzetnoj važnosti psihoonkološke podrške
Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija
Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve