
Jubilej „Vremena“
Traže se svesni čitaoci: „Vreme“ časti 35 odsto
Samo do petka svi svesni čitaoci mogu da se pretplate na „Vreme“ uz epskih 35 odsto popusta za naš 35. rođendan
    
                                                 Foto: Wikipedia.org
                                                                                                                                Razume Gračanica da je institucionalni otpor Srba na severu poslednja nada da se izvrši pritisak na Prištinu i međunarodnu zajednicu da Kosovo ispuni svoj deo sporazuma. Ono što Gračanica ne razume je nedostatak otpora Srba na Severu nasilju kriminalaca koji pale automobile sunarodnicima, što ostavljaju taksistu iz Zubinog Potoka bez posla i hleba samo zato što je iz praktičnih razloga svoj automobil registrovao na RKS tablice
Život kosovskih Srba se danas razlikuje od jednog mesta do drugog, u zavisnosti od toga koliko je brojna i organizovana zajednica, kakav joj je odnos sa lokalnim Albancima i da li to mesto za njih ima strateški značaj. Ipak, te razlike su najizraženije među Srbima severno i južno od reke Ibar. Dok i jedni i drugi nisu zdušno prihvatili proglašenje nezavisnosti, nisu se, bogami, ni organizovano, institucionalno a ni vaninstitucionalno protiv toga borili, za šta, doduše, nisu imali ni mogućnosti. Istovremeno su ostali državljani Srbije sa (skoro) svim pravima i pogodnostima, ali su postali i vlasnici kosovskih dokumenata neophodnih za život u novim okolnostima, a uz to i korisnici usluga nove lokalne administracije.
To se pre svega odnosi na Srbe koji žive južno od Ibra, u sklopu većinski albanskih sredina, ili u izolovanim mestima koja često nazivamo enklave. Može se reći da učešće Srba na lokalnim izborima 2009. nije baš imalo podršku Beograda, ali su Srbi u južnom delu ispravno odlučili da na tim izborima glasaju dok su oni na severu pametno odlučili da na izbore ne izlaze. Iako tu ne obitava većina kosovskih Srba, oni na severu imaju kompaktnu teritoriju koju proporcionalno u ogromnoj većini nastanjuju i, u zaleđu, imaju direktan izlaz u pravcu Tutina ili Raške. Ovakav položaj daje osećaj pripadnosti državi Srbiji, dok se živi i kreće unutar njega. Čim se krene na put ka prvom mestu u centralnoj Srbiji, nailazi se na policiju i carinu Kosova, a desetak metara dalje na policiju i carinu Srbije. Kada vas na tom putu srpski carinik upita: “Imate li nešto da prijavite?”, trenutno se ruši osećaj da dolazite sa teritorije koja pripada zemlji čiji je službenik upravo taj carinik.
Uz sve nesuglasice zbog različitosti u položaju i mogućnostima, a neko bi rekao i stepenu slobode, kosovski Srbi su s vremenom naučili da poštuju i podržavaju ili bar razumeju odluke jedni drugih. Nije se sever preterano bunio zbog toga što je jug odmah preuzeo lokalnu samoupravu po kosovskom sistemu, niti što je ušao u sve institucije, uključujući sud i policiju, kao i preregistrovao svoja vozila prvo na KS, pa na RKS tablice. Razumela je Severna Mitrovica da Gračanica mora da prihvati institucije, jer bi u suprotnom vlast preuzeli Albanci koji u toj opštini predstavljaju manjinu. Razumeli su i da su morale da se predaju PR tablice i zamene kosovskim, jer je vlast u Prištini rešila da stare proglasi nelegalnim, a Srbin iz Gračanice ne može kolima da preleti do Merdara.
Sa druge strane, Gračanica je razumela kada je Beograd odlučio da trguje potpunom institucionalnom integracijom Severne Mitrovice, u zamenu za Zajednicu srpskih opština ili, ispravnije, Zajednicu opština sa većinski srpskim stanovništvom. Razume i deset godina kasnije da je institucionalni otpor Srba na severu poslednja nada da se izvrši pritisak na Prištinu i međunarodnu zajednicu da Kosovo ispuni svoj deo sporazuma.
Ono što Gračanica ne razume je nedostatak otpora Srba na Severu nasilju kriminalaca koji pale automobile sunarodnicima, što ostavljaju taksistu iz Zubinog Potoka bez posla i hleba samo zato što je iz praktičnih razloga svoj automobil registrovao na RKS tablice. Takve grupice, koje se kriju iza patriotizma, a očigledno imaju i političku podršku, onemogućavaju da Srbi organizuju normalan život na severu prema svom nahođenju i potrebama. Sve više ih i napušta taj deo Kosova, a glavni uzrok odlaska nije odnos Prištine. Srbi iz Gračanice ne razumeju ni skidanje uniformi policajaca i ostavke sudija. Javni red i saobraćaj će neko na severu morati da reguliše i održava, a neko će morati i da izriče presude za slučajeve, samo što ovoga puta to izgleda neće biti Srbi sa severa.
U Gračanici se pamti da, kada su na poziv predsednika Koštunice 2008. čuvari kosovskih zatvora napustili posao, bez posla su definitivno i ostali. Na njihova mesta je Kosovo zaposlilo druge ljude, a Beograd im nije dao alternativu. Čini se da i Srbe severno od Ibra čeka slična sudbina, ukoliko Priština na kraju ne popusti, a dok je Aljbin Kurti na vlasti, svi su izgledi da neće.

Samo do petka svi svesni čitaoci mogu da se pretplate na „Vreme“ uz epskih 35 odsto popusta za naš 35. rođendan
    
    
    
    Predsednici, premijeri, ministri i njihovi režimi dolaze i odlaze, mi ostajemo. I tako već 35 godina. Bez nas je nemoguće sagledati i razumeti istoriju Srbije i postjugoslavenskog prostora, a što se njih tiče – neka sami vide šta će pričati deci i unucima

O studentsko-građanskom buntu već sada bi se mogla napisati višetomna enciklopedija. Iz hronološkog pregleda koji smo priredili izostavljena su, zbog manjka prostora, mnoga važna zbitija i mnoge važne ličnosti koje su pretprele torturu. Izabrani su događaji koje smo smatrali najindikativnijim

Jedini plan koji imaju sitni prevaranti iz režima jeste da od sebe naprave energetsku žrtvu “zle Evrope”, mada je to jedina adresa koja će nas tokom zime spasavati

“Moje mišljenje je da će studentska lista imati sve veću i veću podršku. Neki misle da će podrška da opadne s vremenom, ja mislim suprotno. Sve je veće nezadovoljstvo vlastima i ako izbori budu za godinu dana, mislim da će studenti imati još veću podršku nego sada, bez obzira šta se u međuvremenu bude dešavalo”
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve