Teško da postoji mnogo odrednica oko kojih bi većina odrasle populacije u Srbiji postigla konsenzus. Ipak, jedna je nesumnjiva: više od četiri petine odraslih (preko 15 godina) građana Srbije pije kafu. Ovo je rezultat najvećeg istraživanja koje je o fenomenu kafe i svemu što ga prati u oktobru 2002. godine sprovela agencija Strategic Marketing
Šta ste juče pili
Armija kafopija u Srbiji premašuje brojku od pet miliona duša. Ova populacija, bar kada je o ispijanju kafe reč, pokazuje priličnu dozu tradicionalizma. Što se navike o kojoj govorimo tiče, građanstvo u Srbiji mnogo je bliže početku šesnaestog veka, kada je u Beogradu otvorena prva kafana, nego čudima moderne tehnike. Čak 94 odsto konzumenata na pitanje „koju ste kafu pili juče“ odgovara da je pilo „tursku“. Ipak, kada već pominjemo naziv, valja priznati da se kafopijsko društvo u većini zalaže za preimenovanje tradicionalne „turske“ (27 odsto) u „crnu“ kafu (43 odsto). Posmatrano kroz redakcijski „presek“ u kome najmanja „šoljica“ za kafu premašuje zapreminu od 2 dl, zvučaće neverovatno, ali istraživanje pokazuje da 41,6 odsto kafopija koristi najmanje, tradicionalne šoljice za kafu. Tim najmanjim šoljicama obračunato, u Srbiji se dnevno popije u proseku čak 17.015.764 šoljice turske kafe.
Ko, gde, skim, kada
Blizu tri četvrtine (73 odsto) kafe koja se tokom jednog dana popije u Srbiji skuvana je i popijena kod kuće, i to u društvu ukućana (39 odsto). Najviše kafe pije mlađa i srednja generacija, prosečno oko četiri dnevno. U restoranima i kafićima popije se svega 3 odsto ukupne dnevne količine kafe, a na poslu, fakultetu i u školi 13 odsto.
Koliko šoljica kafe pijete
U dnevnoj potrošnji kafe postoje dve udarne tačke, lako objašnjive ako imamo u vidu jedno od najpoznatijih svojstava kofeina, glavnog sastojka kafe, koji stimuliše centralni nervni sistem. Najviše konzumenata kafu pije uz doručak (31 odsto), dok joj se 22 odsto predaje posle ručka. Jedanaest odsto onih koji u kafi uživaju uz večeru, kao i pet odsto onih koji joj se prepuštaju kasnije uveče kao da ne mare mnogo za upozorenje da kafa može dovesti do nesanice.
Jedan od zanimljivih rezultata istraživanja kaže da su za kupovinu kafe u Srbiji najčešće zadužene žene, u čak 83 odsto slučajeva. Uglavnom se kupuje količina veća od 100, do 200 grama (44 odsto slučajeva), dok se u 36 odsto slučajeva kupovina završava na 100 grama kafe, ili čak manje.
Vernidomaćimkafama
Kad je reč o markama kafe koje se u Srbiji kupuju, upadljiva je vernost domaćim markama. Na pitanje da li ste u prethodnih mesec dana pili strane marke turske kafe, tek 14 odsto ispitanika odgovorilo je potvrdno. Od stranih marki koje su ipak srkutali ispitanici Strategic Marketinga 27 odsto probalo je Alvorado, 21 odsto Bon campo, dok je jedna petina pila Franck.
Koju kafu pijemo
Davno je prošlo vreme kada je tržištem dominirala manje-više jedna marka domaće kafe, a kupovina kod potrošača izazivala eventualnu nedoumicu u pogledu količine koja se kupuje. Današnji konzumenti kafe suočavaju se sa zaista velikim izborom. Na pitanje ispitivača da nabroje marke crne kafe koje im padnu na pamet, najveći broj ispitanih (46 odsto) prvo je pomenuo Grand kafu. Na drugom mestu je Don kafa (23 odsto), treća je C kafa (10 odsto), a svaku od ostalih navedenih vrsta istaklo je u prvi plan manje od 2 odsto ispitanih. Na sličan način kotiraju se kafe i kada je reč o odgovoru na pitanje koju ste vrstu kafe pili juče. Prvoplasiranu kafu Grand Gold pilo je 43,7 odsto ispitanih, a drugoplasiranu Don skoro upola manje – 22,6 odsto. Kafe iz različitih privatnih pržionica zauzimaju treće mesto sa 12,6 odsto konzumenata, a na četvrtom mestu je C kafa (4 odsto). Rezultati istraživanja jasno pokazuju čvrstu vezu između potrošnje određene marke kafe i percepcije kvaliteta. Odgovori na pitanje koju marku turske kafe smatrate najkvalitetnijom ponovo izbacuju na prvo mesto Grand (47 odsto), drugoplasirana Don kafa ima 27 odsto, dok se C kafa još jednom našla na trećem mestu sa 12 odsto odgovora ispitanika.
Sećanje na reklame
Liderska pozicija osigurana je Grandu i kada je reč o reklamama. Od svih reklama za kafu, više od polovine ispitanih prvo se seti Grandove (55 odsto), na drugom mestu je ponovo Don kafa (27 odsto), dok reklama C kafe ponovo drži visoko treće mesto (7 odsto ispitanih). U vodeću trojku samo se jednom umetnula De nic kafa, i to kada je reč o ocenama koje su konkretne reklame za kafu dobile. Dve Grandove reklame ponovo vode. Reklama sa Milenom Dravić i Draganom Nikolićem je najbolje ocenjena (4,24 odsto), sledi je reklama sa Radetom Šerbedžijom i Draganom Nikolićem (4,18), dok je treća reklama za De nic kafu, sa Sekom Sabljić kao vračarom („Nešto si tela“) u glavnoj ulozi (ocena 4,15 odsto).
Prepoznavanje reklama
Istraživanje o kome je reč pokazuje između ostalog da vreme majušnih pržionica koje opstojavaju skoro u kućnoj radinosti polako prolazi. I dok se one još uvek ponegde bore za opstanak, „veliki“ grabe napred grandioznim koracima. U prilog ovome govori i sve veći broj reklama za kafu sa kojima se svakodnevno srećemo. Imajući na umu i nedavnu tvrdnju američkih naučnika da bi neki sastojci kafe uskoro mogli biti upotrebljeni u lečenju srčanih bolesti i nesanice, moglo bi se zaključiti da je vreme kafe tek pred nama.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Američki predsednik Donald Tramp, koji je obećavao da će okončati ratove svojih prethodnika, poslao je nosače aviona, razarače i bombardere preko sedam mora, koji su bacali bombe od 13.600 kila na iranske bunkere 90 metara ispod zemlje, uvukavši Ameriku u rat sa Iranom. Nakratko je ispunio ratni cilj Izraela – koji je dosad ubio 17 iranskih atomskih naučnika – pa brzo proglasio misiju okončanom i isposlovao primirje, dok su odjekivale poslednje salve, nadati se, kratkog rata
Hajde da razmotrimo najgori strah pobunjenih građana. Pa šta ako za Vidovdan bude manje ljudi nego 15. marta? Gde li su se denuli? Da nisu, ne daj bože, sad naprasno preumili i rešili da podržavaju Srpsku naprednu stranku i režim Aleksandra Vučića? Da im nije Ćacilend miliji i draži od studentskog skupa? Ne budimo smešni, naravno da to nije slučaj
Vidovdanski sabor je opravdao svoje održavanje, ali bi mogao i danas da posluži kao podsećanje i svojevrstan poziv na trezvenost: ne treba pozivati Srbiju samo radi okupljanja velike mase (za tako veličanstene pesme ne postoji bis), već sačuvanu, itekako postojeću energiju usmeriti ka određenoj svrsi ne dopuštajući joj da iščili. To je greška koja se pravdoljubivim građanima Srbije ponavlja duže od tri decenije, od 9. marta 1991, sve do moćnih demonstracija povodom “Ribnikara” i Jadra i bilo bi vreme da se iz nje nešto nauči
“Studenti i građani ne smeju da nasedaju na priče o olakom i brzom preuzimanju vlasti, posebno ne na pozive za nasilnu promenu vlasti, jer nisu oni ti koji su ‘zakuvali’ ovu situaciju. Kombinacijom političkog Vudstoka, gandijevskom strpljivošću i upornošću oni su već dokazali da mogu igrati dugu utakmicu, trčati maratonsku trku. To je slika odgovorne politike, a ne samo da se politikom jednokratnog juriša ili na o-ruk sistem porazi režim, personalno promene nosioci vlasti, i ‘opet Jovo nanovo’”
Kome smeta generalni ton u kom se odvijao jučerašnji protest “Vidimo se na Vidovdan”, nek se seti: 28. juna 2025. godine pod pendrecima su krvarile glave jer je Aleksandar Vučić “branio” zapišani, smrdljivi vašar u koji je pretvorio Pionirski park. Nemamo druge studente koji će vam se više svideti. Ovo je jedina prilika da se oslobodimo represivnog režima, druge biti neće
Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!