

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Sukobi aktivista vlasti i opozicije postaju sve češći i opasniji. Mnogi građani naprednjačku kampanju od vrata do vrata doživljavaju kao pokušaj zastrašivanja i spremni su da stvari uzmu u svoje ruke. A kako se izbori budi bližili, tako će i kampanja bivati sve agresivnija. Da li nas očekuje eskalacija nasilja
U predizbornoj kampanji koja se sve više zahuktava svako malo stižu vesti o sukobima aktivista vlasti i opozicije. Nakon pomenutih sukoba, slede konferencije za novinare na kojima se funkcioneri vlasti i opozicije „čašćavaju“ međusobno najtežim optužbama i prizemnim uvredama. Sledi i poziv i nadležnim institucijama da zaštite građane koji aktivno učestvuju u promociji političkih stranaka u akciji „od vrata do vrata“. Da li će ovi sukobi eskalirati što se više približavamo „piku“ predizborne kampanje? Da li nas nakon verbalnih sukoba, očekuju i fizički obračuni?
Poslednji u nizu incidenata je bio slučaj „građanskog hapšenja“ na Voždovcu. Naime, stanari zgrade na Voždovcu zadržali su u holu direktora PIO Fonda Relju Ognjenovića i aktiviste Srpske napredne stranke, koji su sa spiskom sa ličnim podacima stanara sprovodili kampanju od vrata do vrata.
Nakon reakcije stanara zgrade, stigla je i policija, a aktivisti SNS nisu uhapšeni.
Usledile su reakcije premijerke i predstavnika opozicije, a oglasio se i bivši Poverenik za informacije od javnog značaja.


Šabić: Iole odgovorna vlast mora da shvati incident na Voždovcu kao ozbiljno upozorenje
Advokat Rodoljub Šabić je objasnio da „naš pravni poredak predviđa pravo građana da uhapse lice ili lica zatečena u izvršenju krivičnog dela koje se goni po službenoj dužnosti“.
„O tome su odmah dužni da obaveste policiju ili da lica odvedu u najbližu policijsku stanicu i pri tom ne smeju povređivati ni ponižavati uhapšenog“, naveo je on.
Govoreći o konkretnoj situaciji kaže da su građani zadržali lica za koje smatraju da su u izvršenju nekog od krivičnih dela protiv izbornih prava, odnosno neovlašćene obrade ličnih podata i za koje sumnjaju da neovlašćeno koriste podatke dobijene iz baza podataka organa vlasti.
Bivši poverenik za informacije od javnog značaja napominje da, kako god bilo, ovaj događaj bi iole odgovorna vlast morala da shvati kao ozbiljno upozorenje.
„Veoma robusnu akciju aktivista SNS-a u kojoj organi vlasti ne vide nikakav problem i indirektno ili direktno je podržavaju mnogi građani, ne slučajno, doživljavaju kao uznemiravanje i sumnjaju da je u pitanju deo ‘izbornog inženjeringa’ sa fiktivnim prebivalištima. Ignorisanje tog problema moglo bi dovesti i do ozbiljniih incindenata sa mnogo težim posledicama“, poručuje Šabić.


Brnabić: Institucije da zaštite aktiviste SNS-a
Podsetimo, predsednica Vlade Srbije u tehničkom mandatu Ana Brnabić optužila je opoziciju za „učestale napade na aktiviste Srpske napredne stranke“.
Brnabić je rekla da se desio novi napad na aktiviste i pristalice naprednjaka u Kikindi, posle napada koji su se prethodnih dana dogodili na Čukarici, Zvezdari i u Starom gradu.
Ona je za televiziju Pink rekla da su nepoznati ljudi pratili aktiviste Srpske napredne stranke dok su obilazili članove partije, a zatim vrata pristalica i članova šarali uvredama.
Brnabić je za napade na aktiviste SNS-a optužila koaliciju Srbija protiv nasilja, nevladine organizacije i „Šolakove medije“.
„Vi od strane opozicije, ona koja govori da je protiv nasilja, od strane opozicionih medija, tajkunskih medija, Šolakovih, Đilasovih medija, niste čuli ne samo jednu osudu, već ste čuli relativizaciju. Do toga da se to graniči sa smešnim i da je to pohvalno i da to tako treba i da je to sve okej“, rekla je Brnabić.
Ona je zatražila od nadležnih organa da rade svoj posao i da spreče napade na naprednjačke aktiviste.


Božić: SNS obuzdava svoje članstvo
Poslanica SNS-a Sandra Božić je u vezi sa predizbornom kampanjom i sukobima aktivista rekla da „SNS obuzdava svoje članstvo“.
Potom je na konferenciji za novinare na pitanje izveštača „Danasa“ da li su njeni navodi zapravo pretnja opoziciji, odgovorila da to pitanje tako formulisano, „nije na mestu“.
„Kada vam neko napada aktiviste što smo mogli videti i na Zvezdari i Kikindi gde su se i vrata aktivista obeležavala i gde su ih pratili. Rekli smo juče da je to jedna neonacistička filozofija koja promanja glavu u srpskoj političkoj javnosti i da je to nedopustivo. Molili smo državne organe da reaguju i zaštite građane Srbije, moram da Vas podsetim, možda se to Vama neće svideti, ali i aktivisti SNS-a su građani Republike Srbije“, rekla je.
Crta: Dugogodišnja zloupotreba kampanje
Kako se navodi na sajtu nevladine organizacije Crta, stranačkim aktivistima je dozvoljeno da sprovode kampanju, ali im nije dozvoljen bilo kakav vid pritiska ili zahteva da se građanin izjašnjava o svojim političkim stavovima ukoliko to sam ne želi.
Zamenica programskog direktora Crte Tamara Branković objašnjava da se u Srbiji već godinama taj vid kampanje zloupotrebljava.
„Građanima na vrata kucaju stranački aktivisti koji raspolažu ličnim podacima koje građani nisu sami podelili sa strankom i insistira se na pitanjima na koje građani nisu dužni da daju odgovore. Crtina istraživanja su pokazala da su politički pritisci toliko rasprostranjena i normalizovana praksa u Srbiji da ogroman deo populacije živi u strahu od nepodobne političke etikete zbog koje im se, posebno u manjim sredinama, lako može desiti i da ostanu bez posla ili nekog zakonom garantovanog prava”, upozorava Branković.
Ako stranački aktivisti poseduju lične podatke građana, oni mogu da traže da se njihovi podaci uklone iz baze podataka. Ukoliko stranka to ne uradi, građani se mogu obratiti instituciji Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, koja pokreće nadzor nad partijom za koju postoji sumnja da je zloupotrebila nečije lične podatke.
U praksi je, međutim, sve znatno komplikovanije.


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve