Sukobi aktivista vlasti i opozicije postaju sve češći i opasniji. Mnogi građani naprednjačku kampanju od vrata do vrata doživljavaju kao pokušaj zastrašivanja i spremni su da stvari uzmu u svoje ruke. A kako se izbori budi bližili, tako će i kampanja bivati sve agresivnija. Da li nas očekuje eskalacija nasilja
U predizbornoj kampanji koja se sve više zahuktava svako malo stižu vesti o sukobima aktivista vlasti i opozicije. Nakon pomenutih sukoba, slede konferencije za novinare na kojima se funkcioneri vlasti i opozicije „čašćavaju“ međusobno najtežim optužbama i prizemnim uvredama. Sledi i poziv i nadležnim institucijama da zaštite građane koji aktivno učestvuju u promociji političkih stranaka u akciji „od vrata do vrata“. Da li će ovi sukobi eskalirati što se više približavamo „piku“ predizborne kampanje? Da li nas nakon verbalnih sukoba, očekuju i fizički obračuni?
Nakon reakcije stanara zgrade, stigla je i policija, a aktivisti SNS nisu uhapšeni.
Usledile su reakcije premijerke i predstavnika opozicije, a oglasio se i bivši Poverenik za informacije od javnog značaja.
Šabić: Iole odgovorna vlast mora da shvati incident na Voždovcu kao ozbiljno upozorenje
Advokat Rodoljub Šabić je objasnio da „naš pravni poredak predviđa pravo građana da uhapse lice ili lica zatečena u izvršenju krivičnog dela koje se goni po službenoj dužnosti“.
„O tome su odmah dužni da obaveste policiju ili da lica odvedu u najbližu policijsku stanicu i pri tom ne smeju povređivati ni ponižavati uhapšenog“, naveo je on.
Govoreći o konkretnoj situaciji kaže da su građani zadržali lica za koje smatraju da su u izvršenju nekog od krivičnih dela protiv izbornih prava, odnosno neovlašćene obrade ličnih podata i za koje sumnjaju da neovlašćeno koriste podatke dobijene iz baza podataka organa vlasti.
Bivši poverenik za informacije od javnog značaja napominje da, kako god bilo, ovaj događaj bi iole odgovorna vlast morala da shvati kao ozbiljno upozorenje.
„Veoma robusnu akciju aktivista SNS-a u kojoj organi vlasti ne vide nikakav problem i indirektno ili direktno je podržavaju mnogi građani, ne slučajno, doživljavaju kao uznemiravanje i sumnjaju da je u pitanju deo ‘izbornog inženjeringa’ sa fiktivnim prebivalištima. Ignorisanje tog problema moglo bi dovesti i do ozbiljniih incindenata sa mnogo težim posledicama“, poručuje Šabić.
Foto: TanjugKonferencija za štampu premijerke Brnabić
Brnabić: Institucije da zaštite aktiviste SNS-a
Podsetimo, predsednica Vlade Srbije u tehničkom mandatu Ana Brnabić optužila je opoziciju za „učestale napade na aktiviste Srpske napredne stranke“.
Brnabić je rekla da se desio novi napad na aktiviste i pristalice naprednjaka u Kikindi, posle napada koji su se prethodnih dana dogodili na Čukarici, Zvezdari i u Starom gradu.
Ona je za televiziju Pink rekla da su nepoznati ljudi pratili aktiviste Srpske napredne stranke dok su obilazili članove partije, a zatim vrata pristalica i članova šarali uvredama.
Brnabić je za napade na aktiviste SNS-a optužila koaliciju Srbija protiv nasilja, nevladine organizacije i „Šolakove medije“.
„Vi od strane opozicije, ona koja govori da je protiv nasilja, od strane opozicionih medija, tajkunskih medija, Šolakovih, Đilasovih medija, niste čuli ne samo jednu osudu, već ste čuli relativizaciju. Do toga da se to graniči sa smešnim i da je to pohvalno i da to tako treba i da je to sve okej“, rekla je Brnabić.
Ona je zatražila od nadležnih organa da rade svoj posao i da spreče napade na naprednjačke aktiviste.
AP Photo/Darko VojinovicPredizborni miting SNS
Božić: SNS obuzdava svoje članstvo
Poslanica SNS-a Sandra Božić je u vezi sa predizbornom kampanjom i sukobima aktivista rekla da „SNS obuzdava svoje članstvo“.
Potom je na konferenciji za novinare na pitanje izveštača „Danasa“ da li su njeni navodi zapravo pretnja opoziciji, odgovorila da to pitanje tako formulisano, „nije na mestu“.
„Kada vam neko napada aktiviste što smo mogli videti i na Zvezdari i Kikindi gde su se i vrata aktivista obeležavala i gde su ih pratili. Rekli smo juče da je to jedna neonacistička filozofija koja promanja glavu u srpskoj političkoj javnosti i da je to nedopustivo. Molili smo državne organe da reaguju i zaštite građane Srbije, moram da Vas podsetim, možda se to Vama neće svideti, ali i aktivisti SNS-a su građani Republike Srbije“, rekla je.
Crta: Dugogodišnja zloupotreba kampanje
Kako se navodi na sajtu nevladine organizacije Crta, stranačkim aktivistima je dozvoljeno da sprovode kampanju, ali im nije dozvoljen bilo kakav vid pritiska ili zahteva da se građanin izjašnjava o svojim političkim stavovima ukoliko to sam ne želi.
Zamenica programskog direktora Crte Tamara Branković objašnjava da se u Srbiji već godinama taj vid kampanje zloupotrebljava.
„Građanima na vrata kucaju stranački aktivisti koji raspolažu ličnim podacima koje građani nisu sami podelili sa strankom i insistira se na pitanjima na koje građani nisu dužni da daju odgovore. Crtina istraživanja su pokazala da su politički pritisci toliko rasprostranjena i normalizovana praksa u Srbiji da ogroman deo populacije živi u strahu od nepodobne političke etikete zbog koje im se, posebno u manjim sredinama, lako može desiti i da ostanu bez posla ili nekog zakonom garantovanog prava”, upozorava Branković.
Ako stranački aktivisti poseduju lične podatke građana, oni mogu da traže da se njihovi podaci uklone iz baze podataka. Ukoliko stranka to ne uradi, građani se mogu obratiti instituciji Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, koja pokreće nadzor nad partijom za koju postoji sumnja da je zloupotrebila nečije lične podatke.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
S velikom nadom gledam na bunt studenata. Zato što je to ideja o drugačijoj Srbiji. Možda nije politička, ali je svakako kulturna, civilizacijska. I to je budućnost Srbije. Dobra budućnost. U Srbiji je uvek postojala tradicija da nešto ostane nezavisno. Srpska inteligencija je bila veoma slobodoljubiva. Naravno, onaj deo koji je bio demokratski. Znao sam te ljude. S njima se moglo normalno razgovarati. Ali naravno, bio je najpre Milošević, sada Vučić
Nije lako u Novom Sadu biti policajac koji bar donekle drži do zakona i nadležnosti. Više ne znate koga možete uhapsiti. Čak i ako uhvatite nekog džeparoša, on može biti odozgo zaštićen jer je član neke od brojnih eminentnih kriminalnih grupacija koje vršljaju gradom, a koje se – sve do jedne – nalaze u strukturi naprednjačke vlasti. Preostalo im je da hvataju one koji ukradu kokošku ili šunku iz komšijske pušnice, izvrše porodično nasilje ili naprave saobraćajnu nesreću, a “obični” su građani. Da, preostalo im je i to da maltretiraju protivnike režima kada im se to naredi
Otkako su počele blokade, šef države i partije ređa grešku za greškom i to čini nesmanjenom žestinom. Bilo je za ovih šest meseci trenutaka kad je protest protiv vlasti mogao da zamre. Samo zahvaljujući angažovanju Aleksandra Vučića, to se nije desilo
“Za našu vladajuću elitu, nažalost, u međunarodnim krugovima vlada ocena da se sa takvom prostotom nikada nisu sreli”, kaže Jelica Minić. “A vizija koja proističe iz prostote ne doseže daleko”
Pojava slepih putnika prijavljenih na adresama građana u biračkom spisku samo je deo izazova oko izbora. Stvarna veličina problema sa biračkim spiskovima u statističkom smislu još uvek nije poznata, ali ključni problem nije u duhovima u spisku, nego kako ne dozvoliti da se povampire
Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu
Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!