Pretnje ubistvom očigledno potiču od izjave koju je naš novinar Miloš Vasić dao 27. jula radio-stanici Slobodna Evropa. Na pitanje kako komentariše izjavu Siniše Vučinića da je upravo osnovao „Srpski četnički pokret Republike Srpske“ u Trebinju, na „Osnivačkoj skupštini“ gde je bilo „sto ljudi“, a sa namerom da „vaspitaju deset hiljada mladih četnika“, Miloš Vasić izrazio je određene rezerve. Rekao je da mu je Siniša Vučinić poznat još iz ranih devedesetih godina, kada je držao antisemitske govore po Beogradu; da mu je poznata karijera tog gospodina – od radikala do JUL-a i „udruženja Sloboda“, pa do neke „stranke levice“ – zaključno sa krivičnim delom oružanog otpora iz noći hapšenja Slobodana Miloševića, za šta mu se još sudi, mada traljavo. Vasić je Vučinića procenio kao „seoskog ridikula“ tj. budalu na vezi kod svih Službi. Jedino tako se dade objasniti okolnost da je još na slobodi. Onda su istoga dana, 28. jula, redakcijama „Glasa srpskog“ iz Banje Luke i „Vremena“ stigli telegrami sa „izrazima saučešća“ zbog „smrti vašeg novinara Miloša Vasića“. Uzgred, to nije prvi put da je vest o smrti Miloša Vasića stigla donekle preuranjeno; isto se desilo početkom 1999, tokom drame oko Vučićevog Zakona o informisanju (zna se ko je taj telegram poslao).
Indikativno je da se g. Vučinić otvoreno hvališe svojim učešćem u zaveri za ubistvo premijera Zorana Đinđića.
Nadležni organi obavešteni su o ovim pretnjama ubistvom novinaru „Vremena“ Milošu Vasiću i narodnom poslaniku Skupštine Srbije Žarku Koraću, mada nije jasno zbog čega se preti predsedniku SDU-a.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Opozicija nije bojkotovala parlament (osim DS-a), ali ga nije ni blokirala. Razlozi su brojni, ali sad je tako kako jeste. Očito, opozicija nije u stanju da napravi zajednički dogovor i strategiju, pa da onda radi po nekom planu. Iako je izgledalo da je događaj od utorka 4. marta zapravo nastavak onoga što građani zovu “pumpanje”, nema nagoveštaja da posle ovog “skupštinskog prepada” koji im je doneo reputaciju nasilnika (što nije ni ključno, ni toliko važno), sledi neka druga akcija. Znalo se i pre ovoga da je parlament paravan, kao i sve druge institucije. Još uvek se ne vidi na koji način to može da se promeni
Predsedniku Srbije uspelo je prošle nedelje da u formi izvinjenja niškom dopisništvu Radio-televizije Srbije pošalje još gore i veće uvrede od inicijalnih. Branša se ipak digla. Četrdesetak niških novinara odbija da izveštava o Vučićevim nastupima, a pridružilo im se novosadsko dopisništvo RTS
“Nema vraćanja na staro. Mnogi su osetili slobodu i shvatili njen značaj. Pravi način je da se podrže deca i podrži budućnost. To su prepoznali i oni stari koji jedva imaju za život, koji su teškom mukom izašli, ali su to učinili kako bi pružili toplu dobrodošlicu toj vojsci koja je umarširala u naša srca”, kaže, sumirajući utiske, dekanka Filozofskog fakulteta u Nišu Natalija Jovanović
Nisu ih omeli ni praznici, ni ledeni dani poput onog na Sretenje kada su napolju bili punih 15 sati, ali ni još hladnije noći, kada su spavali pod otvorenim nebom na putu do Novog Sada. Nisu ih omela ni krvava stopala od prepešačenih stotina kilometara, niti svakodnevno zastrašivanje iz krugova vlasti da će ostati bez stipendija i domova, a ni poslednje pretnje da će izgubiti godinu. Kako studenti uče sve ostale šta je istrajnost i prilagodljivost pred novim izazovima
Učenici direktorki nalepili sendvič na vrata, ona im zaključala školu. Njen izlazak praćen zvižducima đaka za Vučića predstavlja “jedno od najjezivijih svedočanstava srpske današnjice”
Građanski protesti u Srbiji nastoje da suverenu moć vrate legalnom i legitimnom nosiocu najviše vlasti: narodu. Kao da su se obreli u starom Rimu pre 2500 godina u vreme vladavine Anastasija I
Predsednik u jedva popunjenim seoskim domovima kulture najavljuje veliki skup u Beogradu. On se jedino nada da druga strana neće umeti da izvede stvar do kraja. A onda će im se svetiti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!