Borba protiv korupcije dug je proces. Napredak je uočljiv pre svega u oblasti zakonodavstva ali problemi nastaju prilikom primene tih zakona
KORUPCIJA JE RAK DRUŠTVA: Mauricio Masari
Radost zbog pozitivne Studije o izvodljivosti se slegla, i na videlo ponovo iskrsavaju teški domaći zadaci s kojom država mora da se uhvati u koštac kako bi krupnijim korakom došla do Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Prošle nedelje je prilikom obeležavanja trogodišnjice od rada Saveta za borbu protiv korupcije šef Misije Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) u Srbiji i Crnoj Gori Mauricio Masari podsetio da još mnogo toga na ovom planu treba da se uradi kako bi Srbija i Crna Gora brže uhvatile korak u evropskim integracijama. Neki visoki članovi vlade odmah su se osetili uvređenim. Ambasador Masari u razgovoru za „Vreme“ objašnjava zbog čega je krajnje vreme da borba protiv korupcije treba da postane prioritetan zadatak vlasti.
MAURICIOMASARI: U poslednje tri godine, Misija OEBS-a je aktivno podržavala konsolidovanje zakonodavstva i institucija u borbi protiv korupcije. Ovo je deo naših napora da učvrstimo vladavinu prava u Srbiji i Crnoj Gori. U tom smislu smo pružili pomoć u izradi zakona iz oblasti javnih nabavki, konflikta interesa, kao i prilikom izrade Nacionalne strategije u borbi protiv korupcije. Takođe smo pomogli u primeni ovih zakona kroz pružanje adhoc obuke i treninga. Preveli smo na srpski jezik, a zatim i distribuirali knjigu koju je objavio OEBS, a koja sadrži primere najboljih međunarodnih postupaka u borbi protiv korupcije. U okviru svojih aktivnosti, Misija je takođe podržala rad Saveta za borbu protiv korupcije, kroz pravnu ekspertizu i savete u vezi sa postojećom zakonskom regulativom, kao što su Zakon o privatizaciji i Zakon o stečaju. Nastavili smo s praksom da jedan pravni stručnjak iz Misije prisustvuje sednicama Saveta. Pored učešća na izradi pomenute Nacionalne strategije u borbi protiv korupcije, omogućili smo studijsko putovanje u Sloveniju za članove Saveta, kako bi sa svojim kolegama mogli da razmene informacije i iskustva. Misija podržava rad Saveta kao institucije, ali to ne znači da podržavamo i njihove nalaze. Misija OEBS-a ne bavi se pojedinačnim slučajevima prave ili navodne korupcije. To ne spada u naš mandat.
Što se tiče izjava koje sam dao, one su pogrešno citirane. Ono što sam rekao na sastanku povodom treće godišnjce rada Saveta za borbu protiv korupcije, čiji je domaćin bila Misija, vrlo se razlikuje od onoga što mi je štampa pripisala. Rekao sam da je Vlada Republike Srbije uradila mnogo u borbi protiv korupcije, ali da još mnogo toga ostaje da se uradi i dodao sam da je to sasvim normalna stvar, jer je eliminacija korupcije veoma težak zadatak za svaku vladu, ne samo u Srbiji i Crnoj Gori.
Misija OEBS-a u Saveznoj Republici Jugoslaviji, sada Srbiji i Crnoj Gori, pružala je podršku merama u borbi protiv korupcije od samog njihovog nastanka. Zašto je borba protiv korupcije određena kao pitanje od ključnog značaja gde bi Misija OEBS-a mogla da pruži svoju stručnu pomoć?
Borba protiv korupcije predstavlja deo naših napora da učvrstimo vladavinu prava u ovoj zemlji. Ali, borba protiv korupcije je od presudnog značaja i za stvaranje okruženja koje je pogodno za razvoj privrede, uspostavljanje tržišne ekonomije zasnovane na zakonu, koja je recept za ekonomski rast i razvoj.
Borba protiv korupcije, koja se često naziva rakom jednog društva, dug je proces koji ni u jednoj zemlji tranzicije nije okončan preko noći. Napredak je uočljiv pre svega u oblasti zakonodavstva, jer danas imate zakone koji su ključni u borbi protiv korupcije, ali problemi nastaju prilikom primene tih zakona. Moram da naglasim da mi korupciju ne merimo kvantitavino, već kvalitativno, posmatramo je iz ugla izgradnje institucija. Drugim rečima, nas zanima kakve je institucionalne preduslove država stvorila da bi borba protiv korupcije bila efikasnija. Da ponovim, napretka ima, ali ima još mnogo toga što treba da se uradi. Problem je i što parlament nije usvojio Nacionalnu strategiju. Pomoglo bi kada bi postajala institucija ombudsmana. Ona postoji u Vojvodini i u Crnoj Gori, ali ne u Srbiji. S druge strane, imam utisak ni da javnost nije dovoljno obaveštena o mehanizmima koji građanima stoje na raspolaganju u borbi protiv korupcije, jer u toj borbi svi segmenti društva moraju biti uključeni.
U Crnoj Gori situacija je nešto lošija na tom planu, ne postoji, na primer, neko telo slično Savetu, mnogi ključni zakoni vraćeni su na doradu, a ne treba zaboraviti ni to da skupštinska opozicija i dalje bojkotuje parlament i njegova relevantna tela. Srbija je svakako veće i kompleksnije društvo. Moram da dodam da ovde postoji znatno snažnije civilno društvo koje je aktivnije uključeno u borbu protiv korupcije nego u Crnoj Gori.
Međunarodna zajednica ne može da vodi tu bitku u ime nekog društva. Ono samo mora da uzme stvari u svoje ruke. Ali, ona može da pomogne savetima, putokazima i u jačanju institucija i kapaciteta. Problem korupcije zajednički je u celom regionu, čak i u državama koje su se priključile EU-u, a i u onima koje će se uskoro postati članice. Razmena iskustava na tom planu može biti veoma korisna, i pošto OEBS ima misije u regionu, moglo bi da se organizuje snažnije regionalno povezivanje institucija koje se bave ovim problemima u svakoj od tih zemalja.
Da, i to je oblast gde OEBS može da pomogne, u organizovanju seminara i obuci kadrova, na primer. Načelno, društvo mora da se suoči sa teretom prošlosti, a moralo bi da dođe i do snažnije reforme administracije, jer je sistemska korupcija najčešće povezana sa organima državne uprave. Nedostatak kadrova veoma je vidljiv. Uzmite na primer Savet, on broji deset članova. Odbor za sukob interesa broji svega devet članova. To nisu dovoljno jaki kapaciteti…
Međunarodni pritisak već postoji. Međunarodne organizacije, od Evropske unije do Saveta Evrope i OEBS-a, redovno ističu potrebu da se napori u borbi protiv korupcije nastave i čak pojačaju. Svake godine se ažuriraju podaci vezani za indeks percepcije korupcije. Na kraju, ali ne manje važno, međunarodna tržišta takođe konstantno procenjuju stepen korupcije u svim zemljama. Realnost kaže da je korupcija problem koji pogađa i zemlje koje su već ušle u Evropsku uniju, ili su vrlo blizu da to učine. Za postizanje rezultata potrebno je vreme – to je dugoročan poduhvat. Nikada ne možete da ostvarite stoprocentni uspeh ali, što ste uspešniji u borbi protiv korupcije, to stvarate više uslova za svoju zemlju, za ekonomski rast, i većem broju ljudi pružate priliku da uživa u blagodetima takvog rasta. Ne treba zaboraviti da će zemlja u kojoj umesto zakona vlada korupcija odbijati od sebe strane investitore, zbog čega će nužno privredna i investiciona klima biti nepovoljna za razvoj, a najvišu cenu opet će platiti građani.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Mi zaista jesmo kolonija, naravno, primerena ekonomskom neokolonijalizmu. I mislim da je to počelo već osamdesetih. Pored naše kleptokratske elite, tu je kapital sa svih strana – od onih direktnih sa istoka i zapada, do onog kojem se u kafkijanskom svetskom finansijskom sistemu često i ne zna pravi vlasnik. Uvek mi je zabavno kada neko iz razvijenijih zemalja kritikuje tzv. poslovni ambijent, naročito po pitanju korupcije i pitam se – pa čekaj, zar sve te kompanije ne sklapaju poslove upravo sa korumpiranom elitom u tim polurazvijenim zemljama sveta? A te kompradroske elite pripremaju zakonodavni i antiradnički ambijent koji pogoduje tom tipu ekonomije. Mislim da Srbiji nedostaje jaka autentična levica, dovoljno nacionalno osvešćena, ali socijalno orijentisana, sa realnim geopolitičkim pregledom na stvari
Jedna od teza koje se često čuju glasi: Vučić nikada ne bi osvojio svevlast i godinama radio šta mu padne na pamet da se u Srbiji nije zbila tzv. izdaja elita, enormne konfiguracije. Šta to znači? Predstavnici raznoraznih elita stavili su svoje lične ili grupne interese daleko iznad interesa građana i zajednice. A ti interesi, u ovom slučaju, ne samo da su različiti nego su potpuno suprotstavljeni. Narodski rečeno, Vučić je igrao na pohlepu i nije pogrešio
“Ako se realizuju planirane javne investicije u ovoj i naredne tri godine od 17,8 milijardi evra, a uz to se ostvari visok rast plata, penzija i drugih tekućih državnih rashoda, onda postoji veliki rizik da deficit bude veći nego što je planirano, što bi impliciralo i veće zaduživanje države. Naravno, država još uvek može da preduzme mere da spreči veliko dodatno povećanje fiskalnog deficita na taj način što bi neke projekte odložila, neke usporila, a od nekih odustala”
Pre bilo kakve odluke o reaktoru, hoće li to biti plod francuske nuklearne kuhinje ili nešto drugo, neophodno je da se uspostavi saradnja između naučnih institucija i nadležnih organa, što nagoveštava i prošlonedeljni Memorandum. No, prvi zadatak za sve igrače, zadatak koji će ih povezati oko istog cilja, jeste rešavanje gorućeg pitanja kadrova
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Hitanje kancelara Olafa Šolca u Beograd pokazuje koliko je litijum vanredno važan Nemačkoj. Stvar je pikantna jer Aleksandar Vučić prvi put otvoreno kreće protiv volje većine naroda
Deluje da je Muzej Nikole Tesle zloupotrebljen zbog interesa Beograda na vodi, da mu je prostor zgrade starog „Jugošpeda“ namenjen ne zato što mu tako odgovara, nego zato što Beogradu na vodi nedostaju turisti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!