Zašto članovi Glavnog odbora moraju da ćute pre obraćanja predsednika stranke, a predsednik stranke ne saopštava odluke pre nego što o tome ne odluči GO, i ko će preseći taj začarani krug
ODLUKA NA GLAVNOM ODBORU: Vojislav Koštunica
Možda je Demokratska stranka Srbije gubitnik vanrednih parlamentarnih izbora, jer je u duelu za titulara nacionalnog dostojanstva poražena od Srpske radikalne stranke, ali Vojislav Koštunica nema razloga za nezadovoljstvo. Lider DSS-a ostvario je nedostižnu prednost u svojoj omiljenoj disciplini, stvaranju atmosfere tihe neizvesnosti. Ponovo od njega zavisi gotovo sve: vreme sazivanja konstitutivne skupštine, izbor mandatara nove vlade, sastav budućeg kabineta ali i to, da li će organi nove vlasti uopšte biti formirani ili će biti raspisani novi izbori. Ništa od toga se, naravno, ne može znati odmah. Potrebno je sačekati dok o svemu ne odluči Glavni odbor Demokratske stranke Srbije, i takva strategija mogla se naslutiti još od trenutka kada su otvorena vrata njihovog izbornog štaba u Pariskoj ulici.
Dok su se simpatizeri Srpske radikalne stranke lagano zagrevali uz četničke koračnice, a potom slavili uz podvriskivanje i topot iz kluba u neposrednom susedstvu, izveštačima iz DSS-a preostalo je jedino da zure u ekran televizora na kome je neko, kao u trenucima vrhunskog beznađa, vrteo kanale, šetajući prisutne s jednog programa na drugi, na kojima su se smenjivali čelnici drugih partija. Oni koji rukovode Demokratskom strankom Srbije bili su tokom čitave večeri u nekoj vrsti celibata prema iznošenju vlastitog mišljenja o ishodu izbora. Tog zaveta ćutanja bio je jedino pošteđen potpredsednik DSS-a Zoran Šami koji je iznosio preliminarne izborne rezultate, ali se i to svodilo na jezik brojki sve dok se, negde posle ponoći, nakon što su predsednici, potpredsednici, portparoli, sekretari, članovi i nosioci izbornih lista drugih partija rekli sve šta su mogli, nije pojavio sam Vojislav Koštunica.
Summasummarum, Srbija je bliža formiranju vlade nego novim izborima; za uspeh SRS-a najodgovornija je vladajuća politika u Srbiji, ali i strategija pritisaka međunarodne zajednice; DSS je prvi među demokratskim strankama u novom parlamentu uprkos svim iskušenjima. Ključnu dilemu, da li njegova stranka namerava da uđe u vladu ili da ostane u opoziciji, Koštunica je odlučno presekao rekavši da želi da zaustavi propadanje Srbije, a da se na to najviše može uticati sa vlasti. Naravno, sve će se znati nakon sastanka Glavnog odbora, jer o tome ne odlučuje jedan čovek, makar on bio i predsednik, već rukovodstvo stranke.
Jedino nije najjasnije zašto članovi Glavnog odbora moraju da ćute pre obraćanja predsednika stranke, a predsednik stranke ne saopštava odluke pre nego što o tome ne odluči GO, i ko će preseći taj začarani krug.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Represija po pravilu pojačava reakciju kolektiva, u našem slučaju, pobunjenih građana. No, ne znamo koliko se ljudi u poslednjih godinu i po dana umorilo i povuklo, koliko pregorelo u žaru borbe, ali ni koliko novih se priključilo. Neki su, poput autoprevoznika Milomira Jaćimovića, izdržali sve. Kako se sve to izdržava psihologija daje odgovor: iz traumatičnih iskustava neku ljudi izađu jači, pogotovo kad strahote preživljavaju u političkom kontekstu
Represija i dirigovana anarhija (II): Izbori na Medicinskom fakultetu u Beogradu
Činjenica je da postoje dva različita zapisnika i dva različita rezultata. Tu je i upad privatnog obezbeđenja u Medicinski fakultet i intervencija policije. Zato se postavlja pitanje da li su sledeći na udaru režima izbori za đačke parlamente srednjih, pa i osnovnih škola
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem
Režim je pozvao građane da iskažu bunt zbog “policijske torture”. Usput i da policija hitno obustavi “blokadersko nasilje”, odnosno da hapsi, bije, ako treba i ubije (da parafraziramo ministra informisanja) svakoga ko digne glas protiv režima. Ukratko – uz nešto naprednjačkih aktivista, protestvovali su Miloš Vučević, Maja Gojković, Žarko Mićin i niko drugi
Istorija srpskog višestranačkog sistema daje vrlo jasne smernice kako se igrač na političkoj sceni mora postaviti da bi bio delotvoran: bio levičar ili liberal, on ne sme da zanemari desne sentimente, koji su 36 godina ako ne dominantni, a ono makar jednako živi kao i oni drugi
Ovih dana se prelama sudbina N1 i drugih medija “Junajted grupe”. Ako budu upodobljeni, novinari neće imati kuda da odu, a publika će ostati bez jedine dve velike kritičke televizije. Sada Brent Sadler, direktor-urednik ovih medija, za “Vreme” prvi put javno iznosi neke odgovore
Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj
Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!