Zašto članovi Glavnog odbora moraju da ćute pre obraćanja predsednika stranke, a predsednik stranke ne saopštava odluke pre nego što o tome ne odluči GO, i ko će preseći taj začarani krug
ODLUKA NA GLAVNOM ODBORU: Vojislav Koštunica
Možda je Demokratska stranka Srbije gubitnik vanrednih parlamentarnih izbora, jer je u duelu za titulara nacionalnog dostojanstva poražena od Srpske radikalne stranke, ali Vojislav Koštunica nema razloga za nezadovoljstvo. Lider DSS-a ostvario je nedostižnu prednost u svojoj omiljenoj disciplini, stvaranju atmosfere tihe neizvesnosti. Ponovo od njega zavisi gotovo sve: vreme sazivanja konstitutivne skupštine, izbor mandatara nove vlade, sastav budućeg kabineta ali i to, da li će organi nove vlasti uopšte biti formirani ili će biti raspisani novi izbori. Ništa od toga se, naravno, ne može znati odmah. Potrebno je sačekati dok o svemu ne odluči Glavni odbor Demokratske stranke Srbije, i takva strategija mogla se naslutiti još od trenutka kada su otvorena vrata njihovog izbornog štaba u Pariskoj ulici.
Dok su se simpatizeri Srpske radikalne stranke lagano zagrevali uz četničke koračnice, a potom slavili uz podvriskivanje i topot iz kluba u neposrednom susedstvu, izveštačima iz DSS-a preostalo je jedino da zure u ekran televizora na kome je neko, kao u trenucima vrhunskog beznađa, vrteo kanale, šetajući prisutne s jednog programa na drugi, na kojima su se smenjivali čelnici drugih partija. Oni koji rukovode Demokratskom strankom Srbije bili su tokom čitave večeri u nekoj vrsti celibata prema iznošenju vlastitog mišljenja o ishodu izbora. Tog zaveta ćutanja bio je jedino pošteđen potpredsednik DSS-a Zoran Šami koji je iznosio preliminarne izborne rezultate, ali se i to svodilo na jezik brojki sve dok se, negde posle ponoći, nakon što su predsednici, potpredsednici, portparoli, sekretari, članovi i nosioci izbornih lista drugih partija rekli sve šta su mogli, nije pojavio sam Vojislav Koštunica.
Summasummarum, Srbija je bliža formiranju vlade nego novim izborima; za uspeh SRS-a najodgovornija je vladajuća politika u Srbiji, ali i strategija pritisaka međunarodne zajednice; DSS je prvi među demokratskim strankama u novom parlamentu uprkos svim iskušenjima. Ključnu dilemu, da li njegova stranka namerava da uđe u vladu ili da ostane u opoziciji, Koštunica je odlučno presekao rekavši da želi da zaustavi propadanje Srbije, a da se na to najviše može uticati sa vlasti. Naravno, sve će se znati nakon sastanka Glavnog odbora, jer o tome ne odlučuje jedan čovek, makar on bio i predsednik, već rukovodstvo stranke.
Jedino nije najjasnije zašto članovi Glavnog odbora moraju da ćute pre obraćanja predsednika stranke, a predsednik stranke ne saopštava odluke pre nego što o tome ne odluči GO, i ko će preseći taj začarani krug.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Šta studenti u plenumu misle – koji je najveći problem Srbije, šta ih najviše motiviše da istraju u protestu, koji je njihov stav prema političkim strankama, da li su za ulazak u EU ili ne, koliko je snažan njihov osećaj nacionalnog identiteta, da li su više konzervativni ili liberalni, kako se informišu, šta sve to može da nam kaže o budućnosti ovog društva i države… Ovo su samo neka od pitanja na koja odgovara najnovije istraživanje profesora Fakulteta političkih nauka Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića
Šta su razlozi dugovečnosti protesta protiv Vučićevog režima? Na ovo pitanje odgovaraju sagovornici “Vremena” iz različlitih perspektiva, ali se jedan motiv provlači kod svih: uznapredovala nepravda i nepodnošljiva laž
Odbijanjem da raspiše prevremene izbore režim šalje implicitnu poruku svima koji su deo klijentističkog sistema: ako se izbori uporno izbegavaju, to je kao da su već raspisani – i izgubljeni. Što duže ta poruka ostaje neizrečena, ali prisutna, to će klijentistički sistem postajati sve slabiji
Egzit je počeo kao glas pobune, a izgleda da se njime i završava. Festival koji je rođen iz studentskih protesta 2000. godine, ove godine će simbolično zatvoriti svoje kapije zauvek – upravo zbog podrške studentima
Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan
Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba
Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše. Ista je to politika, samo prilagođena vremenu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!