Nešto više od godinu dana nakon otvaranja, situacija u Beogradskom KBC-u suprotna je od planirane. Osim Tomislava Nikolića, tamo leži još samo jedan pacijent, što su potvrdili i u ovoj klinici. Prema podacima iz Registra dužnika u prinudnoj naplati Narodne banke Srbije, račun bolnice blokiran je već mesec dana zbog duga od 37 miliona dinara. Isti registar pokazuje da je od otvaranja do danas račun bolnice bio više puta blokiran, a isti je slučaj i sa računom firme ERC komerc, čiji je vlasnik takođe Dragan Pavlović
U utorak, 19. aprila u 13 časova, novinarima je dopušteno da vide Tomislava Nikolića, lideraSNS-a, koji je već treći dan štrajkovao glađu i žeđu. Na novinarsko pitanje koju terapiju prima, Nikolić je slabašnim glasom upitao: „Je l’ to moj B92?“ Na osnovu letimičnog pogleda na Nikolićevu bolničku sobu i postelju, može se zaključiti da u ovom trenutku on nema briga kakve ima većina ležećih pacijenata u Srbiji. Hodnici i soba su novi, čisti, uredni, dobro osvetljeni, svi prozori dobro dihtuju, vrata se zatvaraju, a nema ni onog neprijatnog mirisa tipičnog za bolnice. Sve u ovoj zgradi izgleda novo i skupo, a očigledna je i namera da utisak bude isti kad se zgrada pogleda spolja. Četvorospratnica od 6000 kvadrata, sva u mermeru i staklu, sa ogromnim natpisom Beogradski kliničko-bolnički centar, još impresivnije deluje s obzirom na okolinu. Nalazi se na Novom Beogradu, praktično usred ničega. Sa obe strane zgrade su gradilišta ograđena limenim tablama. Ni na jednom nema radnika. Table jednog od gradilišta imaju oznake MPC. Ironično, neko je belom bojom sva slova „m“ prepravio u ćirilična „s“. Pročitani ćirilicom, prepravljeni grafiti daju skraćenicu SRS, Nikolićeve nekadašnje, Srpske radikalne stranke. Ispred ograde drugog gradilišta, ulični prodavci na belim čaršavima prostrtim na pločnik prodaju gaće i čarape. Iza zgrade Beogradskog kliničko-bolničkog centra nalazi se parking na kom samo jedno vozilo ima oznaku ove ustanove. U danima dok u ovoj bolnici leži Tomislav Nikolić primetni su luksuzni automobili od kojih neki imaju zatamnjena stakla.
Kada je otvorena u januaru prošle godine, ova privatna klinika predstavljana je u medijima kao prvi privatni kliničko-bolnički centar u Srbiji sa sedam operacionih sala, najsavremenijom opremom vrednosti više desetina miliona evra i vrhunskim stručnjacima za gotovo sve specijalističke oblasti medicine. Vlasnici Dragan Pavlović i Nebojša Zečević najavljivali su velike planove u oblasti kardiovaskularne hirurgije, s obzirom na to da u Srbiji 3500 pacijenata čeka na operacije srca. Sa Republičkim zavodom za zdravstveno osiguranje (RZZO) postignut je dogovor o neograničenom broju kardiohirurških operacija, pod uslovom da cene nisu veće nego u Kliničkom centru Srbije.
foto: tanjugVLASNIK, LEKARI I PACIJENT: Dragan Pavlović, Jovan Marić,…
Nešto više od godinu dana kasnije, situacija u Beogradskom KBC-u suprotna je od planirane. Osim Tomislava Nikolića, tamo leži još samo jedan pacijent, što su potvrdili i u ovoj klinici. Prema podacima iz Registra dužnika u prinudnoj naplati Narodne banke Srbije, račun bolnice blokiran je već mesec dana zbog duga od 37 miliona dinara. Isti registar pokazuje da je od otvaranja do danas račun bolnice bio više puta blokiran, a isti je slučaj i sa računom firme ERC komerc, čiji je vlasnik takođe Dragan Pavlović. Ovaj račun je u blokadi poslednjih 120 dana zbog duga od oko milion i po evra. Krajem ove godine RZZO nije produžio ugovor po kojem ova privatna klinika može da nastavi sa kardiohirurškim operacijama. U KBC-u kažu da je razlog politički, dok u RZZO-u navode da klinika nije zadovoljavala neophodne kadrovsko-tehničke standarde.
Istovremeno sa vestima o problemima klinike koje su lako proverljive, od pojedinih funkcionera Demokratske stranke stigle su i tvrdnje da ova ustanova nema kapaciteta i sposobnosti da Tomislavu Nikoliću pruži adekvatnu medicinsku negu. U Beogradskom KBC-u ovo odlučno demantuju, uz tvrdnje da je Nikolić odlučio da leži kod njih iz prijateljskih razloga. Obraćajući se novinarima u utorak, 19. aprila, Tomislav Nikolić je rekao da se opredelio za Beogradski KBC zato što mu je pozlilo u nedelju po podne, pa su oni najbrže mogli da ga prime: „Ovde imam dobar tretman kao što bih imao u bilo kojoj bolnici u Srbiji, jer su lekari ljudi koji rade savesno.“
foto: m. milenković…T. Nikolić
O Nikoliću se u Beogradskom KBC-u brine konzilijum lekara, od kojih su neki odranije poznati javnosti. Sa novinarima najčešće komunicira Momčilo Babić. Na sajtu Beogradskog KBC-a njega nema na spisku zaposlenih, a radi u KBC-u Bežanijska kosa. Nekada se nalazio na izbornoj listi SPS-a i JUL-a, da bi potom bio dovođen i u vezu sa Srpskom radikalnom strankom. Babić je specijalista socijalne medicine, koji prema navodima Lekarske komore Srbije ne poseduje licencu za rad, ali i ne radi direktno sa pacijentima. Na pitanje kako je moguće da on učestvuje u lečenju Nikolića, Babić je odgovorio da to ne radi on, već stručnjaci: „Ja ne lečim Tomu, o njemu se stara konzilijum, ja sam u nekoj vrsti konsultanta, savetodavca za organizovanje najbolje zdravstvene zaštite“, rekao je Babić.
Osim njega, o Nikolićevom stanju brine se i internista Ljubomir Ilić, koji je novinarima o sebi rekao da je medicinu završio na Harvardu, i da mu za petnaest godina karijere nije preminuo nijedan pacijent. Prema podacima američke nezavisne baze lekara, u kojoj se nalazi oko 750.000 doktora, Ljubomir Ilić, specijalista interne medicine, zaista je diplomirao medicinu na Harvardu 1999. godine i bavio se internom medicinom na Jejlu i u Lorensu, Masačusets. Kao ni Babić, ni Ilić nije na spisku zaposlenih koji se može naći na sajtu Beogradskog KBC-a.
Još jedan lekar koji se ovih dana u belom mantilu može videti u hodnicima Beogradskog KBC-a jeste psihijatar Jovan Marić. On je verovatno širokoj javnosti i najpoznatije ime među onima koji se staraju o Tomislavu Nikoliću. On nije član konzilijuma, već samo konsultant. Ipak, ovaj funkcioner Nove Srbije nalazi se uz lidera naprednjaka od trenutka kada je prebačen u Beogradski KBC na Novom Beogradu.
Od prvog dana, uz Nikolića je i interventni kardiolog Milan Nedeljković, pomoćnik direktora Klinike za kardiologiju Kliničkog centra Srbije i profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu. Uža specijalnost mu je ugradnja stentova u krvne sudove srca, u slučaju infarkta ili drugih oboljenja. Novinarima u holu Beogradskog KBC-a obratio se rečima: „Ja sam uvek tamo gde se nešto dešava“, aludirajući na to što je interventni kardiolog.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zoološki vrt u danskom gradu Olborgu uputio je apel građanima da doniraju zdrave, ali neželjene kućne ljubimce, kako bi obezbedili prirodnu ishranu za životinje koje se hrane mesom
Uključio sam radio, neku hrvatsku stanicu – Franjo Tuđman je upravo slao poruku Srbima da ostanu u svojim kućama, jer je počela akcija “Oluja”. U tom trenutku, a bilo je 5:02, 4. avgusta, započela je kanonada i nestalo struje, tako da Tuđmanovu poruku nisam saslušao do kraja. Jaka eksplozija odjeknula je u blizini – ležeći na podu, video sam kroz prozor da je pogođena zgrada u komšiluku poznata kao S-13, najviša u Kninu. Nigde u blizini nije bilo ni jednog jedinog vojnog objekta
Moji roditelji nikada nisu dozvolili da odlazak u Knin i Hrvatsku preraste u nedostižnu nostalgiju – na čemu sam im ja izrazito zahvalan – već se zadržavao u granicama posjete onima koji su se vratili. O ratu nikada nisu i ne pričaju mnogo, već su se uvijek vodili sjećanjima na predratni period života. Samo na moje veliko insistiranje počeo sam da kroz godine dobijam svjedočenja iz ratnih godina
Farbanje srpske trobojke po zgradama novosadskog naselja Liman predsednik Srbije Aleksandar Vučić je proglasio vrhovnim patriotskim činom. Pa, patriote, četke u ruke i pravac Andrićev venac
Pobuna građana Srbije nije revolucionarna jer ne zahtevaju promenu političkog sistema, već promenu kleptokratske ekipe na vlasti. Ali u ovoj pobuni jesu revolucionarni postupci ratnih veterana
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!