Pogled iz Rusije
Šta ruski mediji pišu o izlaganju Miloša Vučevića i novoj vladi Srbije
Fokus ruskih medija je uglavnom deo vezan za buduće odnose Srbije i Rusije te uvođenje odnosno neuvođenje sankcija Rusiji
V.d. predsednika SPS-a
Osnovni podaci: Rođen je 26. septembra 1956. godine u Vrbasu. Bjelice su u Vojvodinu naseljene kao kolonizatori iz Hercegovine.
Oženjen je Jelenom i imaju jednu kćer.
Karijera: Po obrazovanju je pravnik. Kad je diplomirao, radio je kao činovnik u pravnim službama Utve, Azotare i u pančevačkoj službi SDK.
Politička karijera: Jedan od osnivača SPS-a u pančevačkoj opštini, posle prvih višestranačkih izbora postao je gradonačelnik Pančeva. Na tom mestu je ostao samo pola godine. Posle lokalnih izbora 1992. godine dobio je mesto potpredsednika SO Pančevo. Bio je predsednik pančevačkog Saveza jugoslovenskih patriota.
Prekomandovan je u Beograd, gde je dobio portfelj ministra za Srbe van Srbije (1993–1994), potom je bio zamenik saveznog ministra odbrane (1995), pomoćnik načelnika Uprave za moral VJ (1999). Radio je i u Saveznom ministarstvu za izbeglice, raseljena lica i humanitarnu pomoć. U SPS-u je bio predsednik Opštinskog odbora SPS-a Stari grad i član Glavnog odbora SPS-a izabran na 4. kongresu partije. U vreme hapšenja Miloševića bio je šef ličnog obezbeđenja bivšeg predsednika SRJ.
Maja ove godine pokušaj da se Bjelica ubaci u Izvršni odbor, a zatim od Ivice Dačića preuzme beogradski odbor nije uspeo. Tada nije prošao Miloševićev predlog da Bjelica bude jedan od šest potpredsednika SPS-a.
V.D. Miloševića: Sada je član i predsednik IO Glavnog odbora SPS-a. Na tu funkciju postavljen je odlukom Slobodana Miloševića koji je u poruci članovima SPS-a upućenoj iz Haga optužio dosadašnje rukovodstvo da je „razbilo i likvidiralo SPS“. Po njegovom sudu, razbijači „su grupe oko Minića, Anđelkovića, Dačića, Ivkovića, nekih novih potpredsednika i šefova poslaničkih grupa“. Zato je Milošević 25. avgusta doneo odluku da oslobodi Mirka Marjanovića obaveze da ga zamenjuje na dužnosti predsednika SPS-a i da na toj dužnosti ubuduće bude Bjelica. Istovremeno, Milošević je „u svojstvu predsednika SPS-a koji je po Statutu partije njen organ“ odlučio da formira „Organizaciono-politički odbor predsednika SPS-a od 33 člana“.
Po čemu će ga pamtiti: Kao jednog od najodanijih pristalica Miloševića i kao saborca koji se nalazio u autu kojim je Milošević odvezen u Centralni zatvor, gde je zbog štrajka glađu izgubio 16 kilograma.
Miloševićevo poverenje u njega možda se najbolje videlo u noći hapšenja, prvog aprila, kada je zahtevao da upravo Bjelica sedi s njim u automobilu na putu do Centralnog zatvora. Sat vremena pošto se vratio u rezidenciju uhapšen je. Osumnjičen je za sudelovanje u grupi koja je izvršila nasilje i sprečavala ovlašćena službena lica u obavljanju poslova bezbednosti. Istraga je tvrdila da su na njegovoj odeći pronađeni tragovi barutnih čestica, što ukazuje da je pucao iz vatrenog oružja. U zatvoru je proveo dva meseca.
Po izlasku iz zatvora bio je jedan od osnivača udruženja Sloboda (Živorad Igić, Dragana Kuzmanović, portparol JUL-a). Oni su u jesen 2001. osnovali Komitet za odbranu Miloševića, a za predsednika je izabran Bjelica.
O Miloševiću: „Predsednik Milošević je personifikacija svih naših interesa. Njegovim pritvaranjem je, u stvari, pritvoren elementarni nacionalni i državni interes ovog naroda. S njim su pritvoreni i milioni glasova građana svih ovih godina. Ne isporučuje se Hagu jedan čovek ili njih 16, nego država i građani.“
Kako se osećao na dan hapšenja Miloševića: „Bio sam umoran. Nije me bilo ničega strah zato što verujem da je sramota daleko teži osećaj, kada ljudi dozvole da im dugogodišnji predsednik bude kidnapovan.“
Da li će biti predsednik SPS–a: „Sigurno je da ja nisam budući predsednik SPS-a, jer ona ima svog predsednika, a to je Slobodan Milošević. Sve ostalo su spekulacije. Ono što je sada važno jesu zadaci koje treba da izvršimo, a to je, pre svega, da se izborimo za istinu, jer je ona danas najugroženija u Srbiji.“
Od čega živi: „Od istine.“
Fokus ruskih medija je uglavnom deo vezan za buduće odnose Srbije i Rusije te uvođenje odnosno neuvođenje sankcija Rusiji
Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve