U narednih deset godina biće potrebno oko 6,2 milijarde evra za popravku i održavanje mreže državnih i lokalnih puteva u Srbiji
Planovi: NovidirektorCarnexanajavljujerazvoj
Prošlu godinu Carnex iz Vrbasa završio je uspešno, kako kaže tadašnji v.d. generalnog direktora Jovo Šćepanović – prodao je 20.000 tona mesa i prerađevina i ostvario profit. Da bi se nastavila dobra poslovna priča, Ashmor – većinski vlasnik Carnexa, postavio je Irca Hjua Mekrejnoldsa za generalnog direktora, a Šćepanovića za njegovog zamenika. Mekrejnolds, međunarodni stručnjak za proizvodnju i preradu mesa, stupio je na dužnost 1. januara i njegov mandat trajaće između tri i pet godina. U startu je najavio nove investicije: izgradnju još jedne klanice, revitalizaciju postojećih postrojenja i uvođenje standarda HACCP. Mada, po njegovim rečima, Carnex namerava da poveća proizvodnju i proširi krug izvoznih tržišta, neće kupovati nove farme i fabrike. „Modernizovaćemo ovo što imamo, a pre svega farme, fabriku stočne hrane, logistiku i postrojenja za obradu“, navodi za „Vreme“ Mekrejnolds.
Akcije: Dandobrevolje
Nastavljajući svoju akciju „Dan dobre volje“, volonteri kompanije Coca-Cola HBC Srbija su zajedno sa studentima Fakulteta političkih nauka još jednom obradovali decu Doma bez roditeljskog staranja „Drinka Pavlović“ u Beogradu. Oni su štićenicima Doma ulepšali školsku slavu Sveti Sava.
Studenti – članovi programa „Stariji brat – starija sestra“ – družili su se sa svojom mlađom braćom i sestrama, koja imaju teškoće u socijalnim kontaktima. Coca-Cola je poklonila paketiće mališanima u okviru akcije „Poklonite poklone koji poklanjaju“ u organizaciji B92 i UNICEF-a, a uz podršku Ministarstva rada i socijalne politike. Zaposleni u Coca-Coli darovali su mališanima iz programa „Stariji brat – Starija sestra“ vaučere za kupovinu robe u Mercatoru.
Usluge: Nižekamate
UniCredit Banka je ponovo izašla u susret preduzećima, smanjivši nominalnu kamatu za Najbrži Biznis Minus sa 30 na 25 odsto godišnje, tako da je efektivna kamatna stopa pala sa 34,49 na 28,08 odsto. Preduzećima, sa godišnjim prometom do 2,5 miliona evra, kod kojih se javlja hitna potreba za novčanim sredstvima, Banka nudi rešenje u vidu Najbržeg Biznis Minusa. Ovaj kredit se odobrava u roku od 24 časa u iznosu od hiljadu do 10.000 evra u dinarskoj protivvrednosti.
Integracije: OdsadaDukat
Proces promene robne marke Somboled u Dukat počeo je 23. januara sa ključnim proizvodima – svežim mlekom i nearomatizovanim jogurtima, a od aprila i svi drugi artikli dobiće novo ime. „Za pet godina od preuzimanja mlekare Somboled od strane Dukat grupe uloženo je 26 miliona evra u razvoj proizvodnje mleka i novih brendova. Druga smo po veličini mlečna industrija u zemlji sa 11 odsto tržišnog učešća, 25 odsto proizvodnje izvozimo u Hrvatsku, Makedoniju i BiH, a ove godine krećemo i na rusko tržište“, istakao je Andrej Tičić, generalni direktor Somboleda.
Promocije: Jogurtbezmasnoće
Imlek je predstavio svoj novi proizvod jogurt Fit bez, ili kako kažu u ovoj kompaniji – sa nula odsto mlečne masti. Fit je zdrav i niskokaloričan proizvod, idealan za sve koji su uvek u pokretu, ali žele uravnoteženu i zdravu ishranu. Odricanje od omiljenih namirnica za mnoge znači odricanje od bogatog i prijatnog ukusa na koji su navikli. Međutim, Fit nudi idealno rešenje – zdrav proizvod i ukus u kome se uživa, bilo da je reč o redovanom obroku ili osveženju u pauzi od obaveza.
Projekti: Kreirajtebudućnost
Kompanija Siemens objavila je početak novog ciklusa takmičenja „Create the Future“ (Kreirajte budućnost). Ovaj projekat jedan je u nizu koje Siemens sprovodi u okviru svog programa „Korporativna društvena odgovornost“ u cilju edukacije mladih. Takmičenje se sprovodi pod pokroviteljstvom Skupštine Grada Beograda. Učenici osnovnih i srednjih škola iz svih beogradskih opština imaju mogućnost da učestvuju na takmičenju u izradi multimedijalnih prezentacija na temu „Beograd 2020“. Prijavljivanje učenika za takmičenje počelo je 28. januara i trajaće do 28. februara. Rok za predaju gotovih prezentacija je 25. april, a pobednici takmičenja biće proglašeni krajem maja.
Čačanska banka je poznata kao prijatelj mnogih kulturno-sportskih manifestacija, ustanova i pojedinaca kojima je potrebna finansijska pomoć da bi realizovali određene projekte. Tako je u prethodnom periodu pomogla zdravstvene ustanove opremajući njihova odeljenja za rad, nagradila uspešne i talentovane učenike tradicionalnom novčanom nagradom „Pelcer uspeha“ i pomogla Domu za nezbrinutu decu u Valjevu. Gimnaziji iz Šapca Banka je pomogla u rekonstrukciji sportskog igrališta, finansirala je izdavanje stručnih knjiga (među značajnijim je Upravljanjerizicimaikapitalomubankama prof. dr Đorđa Đukića) i pomagala stručno usavršavanje pojedinih studenata u inostranstvu. Na međunarodnom festivalu Animanima, Banka je bila sponzor velike nagrade Festivala.
Čačanska banka je i zvanična banka filma Srđana Dragojevića, SvetiGeorgijeubivaaždahu, a podržala je snimanje novog ciklusa popularne serije „Selo gori a baba se češlja“, autora i reditelja Radoša Bajića, čije se nove epizode emituju od januara ove godine.
Svoju društvenu odgovornost Banka je mnogo puta pokazala kroz podršku sportu. „Velika planinska trka Čačak“, koja je posle Beogradskog i Fruškogorskog maratona, treća najveća sportska manifestacija u Srbiji, kao i poznati „Povlen Reli“ džipovima po valjevskim planinama, podržani su od strane Čačanske banke. Banka je potpisala i ugovor sa fudbalskim klubom Borac iz Čačka, čime je postala njegov finansijski partner.
I u narednom periodu, Banka će, kao društveno odgovorna institucija, pomagati samo one akcije za koje proceni da su od određenog značaja za društvo.
Miroslav Miletić, generalni direktor koncerna Bambi – Banat
Nemam jedno osnovno poslovno geslo, posebno svoje lično i odvojeno od postulata poslovne filozofije kompanije koju vodim. A to su: tradicija, kvalitet, poverenje, razvoj i uspeh. Moja lična poslovna načela su u najvećoj meri proizvod moje profesije pravnika, kao i iskustva stečenog u dve i po decenije rada u korporativnom upravljanju. „Poštovanje pravila, sa pažnjom dobrog privrednika, u najboljem interesu društva“, mogla bi biti jedna od mojih osnovnih ličnih poruka u poslu. Moj lični kredo je – misli i čini dobro, i ne očekuj da ti se isto vrati, ali očekuj da tvoja deca imaju dobra od toga.
Extreme
ZAJEDNO: Holandski Heineken i turski Efes udružiće poslovanje svojih pivara u Srbiji, tako da će prvi (kupac Pivare MB) posedovati 72, a drugi 28 odsto vlasništva zajedničke kompanije.
PRODATO: East Point i drugi manjinski akcionari prodali su Telefoniki 27,6 odsto svojih akcija Fabrike kablova „Zaječar“, tako da ovaj poljski proizvođač kablova sada poseduje 94 odsto akcija.
BANKROT: Trgovinski sud u Čačku proglasio je bankrot hemijske industrije PKS Lateks HCL i početak prodaje ovog neuspešno privatizovanog preduzeća.
PRVENAC: Vranjsko preduzeće Mikom će zajedno sa grčkim partnerom uložiti tri miliona evra u izgradnju Polara – prve fabrike klima-uređaja u Srbiji, koja će dnevno u izrađivati oko 300 uređaja.
Anketa "Vremena": Ko su dobitnici a ko gubitnici u srpskoj tranziciji
DOBITNICI: Definitivno su to velike trgovačke kuće koje još imaju monopol na tržištu Srbije, diktirajući svoje uslove proizvođačima. A sami proizvođači, da bi plasirali robu u tim kućama, moraju da pristanu na sve uslove koji se od njih traže.
GUBITNICI: Izgubio se takozvani srednji stalež. Veliki broj preduzeća je, usled niza nepravilnosti, prestao da radi i privređuje, što je izazvalo i masovno otpuštanje radne snage koja je automatski postala najveći gubitnik u tranziciji.
DOBITNICI:To su valjani, čestiti i vredni ljudi koji svojim idejama, znanjem, naporima, svakodnevnim radom odgovaraju na izazove i streme ka većim rezultatima u oblastima kojima se bave. To su oni koji imaju viziju i hrabrost da tu viziju realizuju.
GUBITNICI: Svi naši građani koji, nažalost, nisu uspeli da se prilagode izmenjenim uslovima života i poslovanja, i zato država mora da im omogući lakši i bezbolniji prelaz sa jednog sistema na drugi.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Režim ne zna kud udara. To se vidi po, čak i za njegove standarde učestalim, javnim obraćanjima nepomenika. Vidi se i po tome što je pogubljen i konfuzan, a često se građanima obraća i u vidno alkoholisanom stanju. Samokontrola nikada nije bila njegova jača strana, a sada je potpuno nestala. Slabost se ogleda i u metodi borbe protiv masovnog studentskog i građanskog pokreta. Metoda se zove – majmunsko oponašanje. Njihov položaj je sve gori kako vreme odmiče. Ne samo na političkom nego i na ekonomskom planu. Plate kasne, budžetska sredstva su sve tanja
Opozicija i njoj naklonjena javnost očekuje veći angažman Evropljana kada je u pitanju srpski politički prostor, vlast takve najave koristi da argumentuje tezu o obojenoj revoluciji, ali bi sa radošću ugostila bilo koga sa te strane, posebno ako daju neke pare. Čini se da i jedna i druga strana preteruju: niti će Evropa doći da nam organizuje izbore, niti će više stizati bilo kakva lova kojom će vlast da krpi budžetske rupe nastale vanrednim korupcionaškim troškovima
Vojska Srbije nema kapacitet da izvede paradu poput nekadašnje JNA, koja je 1985. godine imala više od 300.000 pripadnika, a na poslednju paradi 9. maja te godine direktno je izvela njih 6.690. Plus prateće službe, kojih je bilo više od 4.000. Na toj paradi bila su borbena sredstva koja će se pokazati i sad, 40 godina kasnije. Reč je o tenkovima M-84, helikopterima “gazela”, avionima “orao” i “super galeb G-4”, oklopnim transporterima i kamionima. Sada će svi oni biti predstavljeni kao “modernizovana čuda” iako su im odavno istekli resursi
Glas svakog fakulteta, ali i mogućnost stavljanja veta uz obavezan intervju i prihvatanje ideološkog minimuma, deo su procesa kroz koji svaki potencijalni kandidat za “studentsku listu” mora da prođe, saznaje “Vreme”. Iako Aleksandar Vučić žali što njegov protivnik još nema lik, studenti baš strateški ne žele da vlastima i tabloidima daju mogućnost za satanizaciju izabranih ljudi
Kao sa statistima na naprednjačkim okupljanjima, predsednik Srbije nema sreće ni sa siledžijama: em ih je malo, em su sitna boranija. Da nemaju policijski kordon iza leđa, davno bi ih narod razjurio. Ovako zavise od tetošenja onih koji bi ih – da je zakona i pravde u Srbiji – morali hapsiti. Prosto rečeno, jadni su i oni, a i ovi koji ih angažuju
U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!