Kompanije u Srbiji potrošile su prošle godine na oglašavanje u štampi oko 125 miliona evra, dok je u 2001. taj izdatak iznosio 25 miliona evra
Trgovine: OtvorenprviMaxisupermarketuUkrajini
VELIKO INTERESOVANJE KUPACA: Maxi u Krivom Rogu
Delta Maxi Grupa otvorila je prvi Maxi supermarket na teritoriji Ukrajine.
Objekat površine 2000 kvadrata nalazi se u centru grada Krivi Rog koji ima oko 700.000 stanovnika. Otvaranje prvog Maxija izazvalo je veliko interesovanje i već na dan otvaranja u supermarketu je kupovalo više od 3000 potrošača. U ponudi je 10.000 artikala a posebno su izdvojena odeljenja pekare, delikatesa, svežeg mesa i ribarnice.
Delta Maxi Grupa odranije je vlasnik ukrajinskog maloprodajnog lanca Smak sa pet objekata, koji će takođe biti preimenovani u Maxi supermarkete. Do kraja godine u Ukrajini će biti otvorena još dva nova Maxi supermarketa. Ukrajina je peto tržište na kome Delta Maxi Grupa posluje. Osim Srbije, maloprodajni objekti Maxi prisutni su i u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Bugarskoj.
Nagrade: „Peugeot“ srećnomštediši
Na platou ispred VIP ekspoziture Komercijalne banke u Beogradu, izvršni direktor marketinga i razvoja Goran Milićević uručio je ključeve automobila „peugeot 308“ srećnoj dobitnici Nadi Vasiljević iz Beograda, deviznom štediši Banke, koja je učestvovala u velikoj nagradnoj igri. Pod sloganom „Zajedno do prve milijarde“, Komercijalna banka je 1. juna započela akciju nagrađivanja svojih deviznih štediša – još boljim uslovima za štednju i vrednim nagradama. Najviše sreće u drugom od tri ciklusa imala je Nada Vasiljević. Svi vlasnici oročenih deviznih uloga u Komercijalnoj banci, bez obzira na iznos i period oročavanja, imaju šanse da do kraja godine postanu dobitnici „peugeota 407“ ili nekog od 30 putovanja na najatraktivnije turističke destinacije.
Donacije: Hemofarmbolnici
Opšta bolnica u Kikindi dobila je savremeni anesteziološki aparat koji će poboljšati kvalitet lečenja u ovoj ustanovi. Donator je vršački Hemofarm koncern koji je za svoj 48. rođendan, 1. juna, donirao anesteziološki aparat Opštoj bolnici u Kikindi i ultrazvučni aparat Domu zdravlja „Dr Sava Stanojević“ u Trsteniku. U cilju poboljšanja kvaliteta medicinskih usluga i uslova rada u državnim zdravstvenim ustanovama, predsednik Hemofarma Miodrag Babić potpisao je krajem maja ugovore o donatorstvu sa direktorima zdravstvenih ustanova u Kikindi i Trsteniku, dipl. ecc Lazarom Rajićem i dr Dragoljubom Pajićem. Vrednost donacija je četiri miliona dinara. Anesteziološki aparat u Kikindi uručio je, kao i pre nekoliko dana u Trsteniku, prof. dr Dragomir Marisavljević, potpredsednik Hemofarma.
Poslovanje: Rasteprodaja „škode“
Ubrzo posle svetske i evropske premijere „škode superb“, kompanija Autočačak je predstavila ovo najveće vozilo u klasi automobila koje proizvodi češka fabrika Škoda. Autočačak planira da ove godine u Srbiji plasira 5000 Škodinih vozila, što će od 1996. godine, kada je ova kompanija postala generalni uvoznik, dostići broj od 35.000 prodatih vozila. „Ova godina će za oko 25 odsto biti uspešnija nego prethodna. Već duže vreme smo prvi u Srbiji po broju prodatih automobila. Sa godišnjim prometom od skoro šest milijardi dinara čvrsto smo pozicionirani u pedest najuspešnijih kompanija u našoj zemlji“, izjavio je Milenko Kostić, vlasnik Autočačka.
MANJE MLEČNE MASTI: Light varijanta
Promocije: Novijogurt
Kompanija Imlek predstavila je 11. septembra novitet u okviru svog najpoznatijeg brenda „moja kravica“ – jogurt „moja kravica light“.
Novi Imlekov jogurt, sa nižim sadržajem mlečne masti (1,6 procenata), bogat je zdravim sastojcima: kalcijumom, proteinima, vitaminima i mlečnom kiselinom. Idealan je za svako doba dana i za sve koji vode računa o zdravom i izbalansiranom načinu života. Ispunjen najkvalitetnijim, fermentisanim mlekom predstavlja prirodan izvor neophodnih minerala i pogodan je za sve uzraste, a blagotvorne kulture doprinose poboljšanju stanja stomačne flore.
Mreža: Najvećapekara
Kompanija Hleb&Kifle je 11. septembra, svečanim otvaranjem pekare u Njegoševoj ulici u Beogradu, označila početak rada ove najveće u svom lancu od osam pekara. Gosti su iz raznovrsne ponude kolača, slanih peciva i hlebova izabrali tri namirnice koje će tokom septembra nositi naziv proizvoda meseca. Prema rečima Marine Stojković, glavne pekarke lanca, Hleb&Kifle nastale su kao ideja troje mladih ljudi da se realizuje nešto novo u pekarskoj industriji. Istraživanjem tržišta ustanovljeno je da ne postoji organizovan lanac pekara koje bi zadovoljile sve ukuse potrošača. Hleb&Kifle rade iznad uobičajenih standarda, prema licenci jedne od najpoznatijih francuskih pekara.
Agrobanka je u prvih sedam meseci 2008. godine ostvarila dobit od 975,2 miliona dinara, a samo u julu ostvarena je dobit od 220 miliona dinara. Brži rast prihoda od rashoda povoljno se odrazio na ekonomičnost poslovanja Banke. Na sto dinara rashoda ostvareno je 110,9 dinara prihoda, što je znatno povećanje u odnosu na 2007. koja je takođe bila uspešna poslovna godina. Ostvarena dobit takođe se povoljno odrazila i na prinos na ukupnu aktivu koji je poslednjeg dana jula iznosio 2,52 odsto, što svrstava Agrobanku u uspešne banke.
Plasmani komitentima Agrobanke su krajem jula ove godine iznosili 24,2 milijarde dinara, što je povećanje od 52 odsto u odnosu na kraj 2007. godine. I pored značajnog angažovanja Banke u kreditiranju voćarske proizvodnje i ukupnog povećanja plasmana komitentima, posebno u periodu otkupa i pripreme za izvoz jagodičastog voća, pokazatelji likvidnosti i deviznog rizika su u svih sedam meseci ove godine dvostruko veći od propisanog zakonskog minimuma.
U prvih sedam meseci ove godine otvoreno je pet ekspozitura i tri šaltera. Agrobanka trenutno ima 126 organizacionih delova, a do kraja godine u planu je otvaranje još nekoliko ekspozitura čije pripreme za rad su u toku. Banka će u 2009. godinu ući sa najmanje 130 poslovnih jedinica. Tolika mreža će Banku sve više približavati postojećim komitentima, kojih trenutno ima preko 80.000, kao i štedišama čiji je broj preko 180.000, ali i potencijalnim, novim klijentima i štedišama koji će u najstarijoj domaćoj banci pronaći svoju poslovnu banku.
Za uspeh je uvek zaslužan tim koji profesionalno i predano obavlja svoj posao. Nema više rukovođenja po principu: onemanshow. Pojedinačno, niko nije savršen, ali ako svako da svoj maksimum kao deo tima, rezultati ne mogu da izostanu. Dobar šef mora da prepozna ključne kvalitete svojih saradnika, da motiviše ljude i radi na tome da se ceo tim razvija u pravcu najvećih kompetencija. Osim obaveza, podelite sa svojim saradnicima i zadovoljstvo i proslavite svaku malu pobedu, jer je pozitivna energija osnov svakog uspeha. I zato uživajte u svom poslu, jer da bi rad bio kreativan – mora biti i zabavan.
Extreme
INVESTICIJA: U opremu za površinske kopove Rudarskog basena Kolubara EPS će ove godine investirati oko 11 milijardi dinara.
DUŽNIK: JP Putevi Srbije duguje preduzećima za održavanje, izgradnju i obnovu puteva oko 30 milijardi dinara, a dug potiče iz ove, prošle i 2006. godine.
LUKSUZ: Kompanija ABD počela je izgradnju tržnog centra, luksuznog hotela sa pet zvezdica i garaža u Rajićevoj ulici u Beogradu, a u ceo projekat uložiće oko sto miliona evra.
TEMELJAC: Izraelska kompanija Plaza centar postavila je kamen temeljac za izgradnju svog prvog objekta u Srbiji, tržno-poslovnog i zabavnog centra površine 80.000 kvadrata u Kragujevcu u koji će uložiti 50 miliona evra.
PAD: Srbija je pala sa 91. na 94. mesto liste Svetske banke koja pokazuje uslove poslovanja u 181 državi.
Anketa »Vremena«: Ko su dobitnici a ko gubitnici u srpskoj tranziciji
DOBITNICI: Ljudi koji su se dobro pozicionirali pre početka ovog procesa ali i osobe koje su bile spremne da ulože dodatne napore i energiju da porastu kroz svoje firme, agencije i organizacije.
GUBITNICI: Svi pasivni građani koji čekaju da bolji život dođe sam od sebe, što se teško može desiti.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ljudi se osvešćuju, ohrabruju i udružuju. Tako ujedinjeni možemo sve. Ceo ovaj proces je značajno lekovit za celo društvo, sada svi učimo šta možemo zajedno kada su nam iste bazične vrednosti. Mislim da su i studenti mnogo toga naučili, dosta su iskustveno osetili i na svojoj koži, a, iskreno, i mi “stariji” učimo od njih. Za razliku od mnogih, mislim da je dobro što sve ovo duže traje, jer bi nagle, brže promene verovatno bile i kratkotrajne
Vladajuća partija je kampanju u Zaječaru i Kosjeriću vodila kao u centru Beograda – pravila je mala naselja od šatora, pekla prasiće i jariće, mesila hlebove, točila rakiju i sokove i delila dnevnice. Vučić je kampanju pretvorio u proizvodnu delatnost gde postoji tačna računica koliko “košta” glas, a kako je u mogućnosti da sam određuje način na koji će se trošiti javni novac, bukvalno mu ništa nije skupo. Protiv ovoga stoje građani koji su odlučili da se ne boje, da prihvate socijalni rizik, neki i po cenu da izgube posao. Da li na ova dva mala ogledna polja može da se vidi promena o kojoj se govori i u koju se veruje
Studenti su, kada su izašli sa objedinjujućim, za neke dugo očekivanim zahtevom za vanrednim parlamentarnim izborima – pogodili u metu. Ovaj zahtev je očigledno za naprednjake preveliki izazov, oni i njihovi partneri ne znaju šta bi sa tim, što se najviše vidi po njihovim konfuznim izjavama – tipa: može da bude, ali ne mora da znači, samo da tetki odnesem lek pa ću razmisliti. Pogodili su studenti Vučića i tamo gde ga najviše boli, i to dvared uzastopno: prvo tvrdnjom da je “nenadležna institucija”, a sada i da je postao “kukavica”. Ne sme da raspiše izbore, kojima svako malo preti već 13 godina i koje raspisuje kad mu se ćefne, uvek siguran u pobedu
Presek nedelje je sledeći: imamo nadvlačenje dveju suprotstavljenih struja. Jedna želi da se oslobodi talačke krize u kojoj je drži druga. Prva strana želi izbore. Druga nikome ne ostavlja izbor. Suština je u razlici: vladajuća klika želi da sve ostane isto, a građani – da sve bude drugačije. U tom smislu, studenti i građani su na neki način već pobedili: više ništa nije isto i nikada neće biti isto
Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije
Dok se čuo huk pobunjenih ljudi sa ulice, nestali su bahatost i bezobrazluk naprednjačkih zastupnika, a kad je buka prošla – nastavili su po starom. Naše pretnje da ćemo izaći iz procesa, a i ni naše žalbe domaćoj javnosti i međunarodnim posmatračima, ne utiču mnogo na naprednjačku mašineriju da posustane u lažima i prevarama, i zato se rešenje za vraćanje ponovljenog procesa u zakonske okvire samo nameće: da se studenti i pobunjeni građani ponovo vrate tamo gde će ih čuti i vlast i Evropa
Žitelje Kosjerića i Zaječara zapala je velika simbolička dužnost. A to je da svojim glasom odbrane čast Srbije od revizionističkog režima koji joj pljuje u oči pretvarajući žrtve u krivce i čije nasilje i laži zaista podsećaju na fašizam
Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića
Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!