Na Badnji dan premijerova supruga se svađala po prodavnicama, pa je došla i policija. Na Božić, predsednik države, predsednica Skupštine i ministri razularili su se na Infomer TV. Bilo je ždranja, pevanja, igranja. Muzika je bila živa, ali pevač je ubica
Postpraznična Srbija prilično se razlikuje od one na koju smo navikli u poslednjih godinu i kusur… Predsednik Vučić je “utanjio” sa obraćanjima nakon rekordnih 400 i kusur u prošloj godini, uličnih protesta zasad nema (čekamo novosadski 17. januara), pola Srbije nema struju, pa i ako se bune, nemaju kako da nam jave. Dok se ne otopi led i ne krene ponovo ono naše staro, glavne vesti iz oblasti unutrašnje politike premestile su se u trač-rubrike novina i portala.
Ali, da su bezazlene – nisu. Štaviše, gadne su i opasne iako uključuju kupovinu odeće na Badnji dan, jednu “zujalicu”, zvanje policije i jedno ubistvo. Mada uklonjen sa prostora ispred Doma Narodne skupštine, Ćacilend je živ i zdrav, metastaziran i rasprskan širom zemlje.
foto: printscreen…Jelica Bjekić Macut i njen suprug Đuro Macut
ZUM ZUM ZUMZUMZUM
Tračerski deo političkog života Srbije baca svetlo na junakinju naših dana o kojoj do sada nije bilo reči. Bio je Badnji dan, rekao bi čovek, kao iz bajke, snežan, prazničan, vreme darivanja. Jedna Jelica ušla je u tržni centar i shvatila da joj je na ranije kupljenoj odeći ostala “zujalica”, uređaj koji vam na kasi skinu kad platite, a služi da pišti na izlazu ako ukradete. Dakle, jedna Jelica je zapištala i shvatila u čemu je problem, ali ne i u čemu je rešenje. Kako je brza moda način života, u tržnom centru – konkretno u Ada molu na beogradskom Banovom brdu – potražila je radnju istog lanca i tražila da joj skinu zujalicu.
Međutim, naša Jelica nije bilo koja Jelica. Reč je o Jelici Bjekić Macut, supruzi predsednika Vlade Srbije Đure Macuta. Tim podatkom se završava sva proverena i potvrđena sadržina događaja. Dalje idu perspektive dveju suprotstavljenih strana, same Jelice i radnika u Ada molu, uz posredovanje advokata Ivana Ninića, u ulozi “radio Mileve”.
“Osuđeni ubica može da ušeta u isti prostor sa štićenim licima, ali zato menadžer u tržnom centru u ponedeljak ide na saslušanje jer nije hteo da skine tzv. ‘zujalicu’ ženi Đura Macuta, pa je gospođa (uz upit: da li vi znate ko sam ja?) digla pola MUP-a koji su došli u Adu mol. Bahata gospođa Macut je htela da skine ‘zujalicu’ u prodavnici u kojoj nije kupila robu, pa je po pravilima prodavca morala da ode tamo gde ju je kupila i kada je rešila problem, vratila se sa policajkom iz svog obezbeđenja da se razračuna sa onima, koji su joj ‘uništili Badnji dan’”, napisao je Ninić na mreži Iks.
ZNAŠ TI KO SAM JA
Drugu verziju iznela je Jelica Bjekić Macut. Ona je u pisanoj izjavi u kojoj reaguje na tekst objavljen na portalu N1 pod naslovom “Ninić: Menadžer u TC Ada mol prijavio suprugu Đura Macuta za zlostavljanje”, navela da je u maloprodajnom objektu jednog modnog brenda u Ulici Vojislava Ilića kupila odevni predmet, uz uredno izdat fiskalni račun, ali da je propustom zaposlenih na robi ostala sigurnosna zujalica.
“Sledećeg dana sam se, sa računom, obratila prodavnici istog brenda u TC Ada mol radi njenog uklanjanja. I pored toga što sam kod sebe imala dokaz o kupovini, zaposleni su to odbili, uz neosnovanu sumnju da je roba ukradena”, navela je Jelica Bjekić Macut.
Nakon toga je, kako je dodala, u prodavnici u kojoj je roba kupljena (u Ulici Vojislava Ilića) zujalica odmah uklonjena uz, kako je istakla, “izvinjenje i potvrdu da je došlo do njihovog propusta, kao i potvrdu da je ista procedura trebalo da bude ispoštovana i u drugoj radnji. Po povratku u TC Ada mol, umesto profesionalnog i zakonitog postupanja, usledile su nove optužbe, nakon čega je menadžer samoinicijativno pozvao policiju”, navela je doktorka Bjekić Macut.
Istakla je i da je “duboko šokirana i zatečena neistinititim tvrdnjama da je bilo koga gurala, vređala ili izgovorila rečenicu ‘Znaš ti ko sam ja’”.
Da li je ili nije izgovorila rečenicu “Znaš ti ko sam ja”, nećemo nikad pouzdano saznati. Ali, sve i da je rekla menadžeru u tržnom centru da je supruga Đure Macuta, velika je verovatnoća da bi joj ovaj uzvratio pitanjem: “Ko vam je taj?”
PREDSEDNIK I MINISTRI U ZAGRLJAJU UBICE
Drugi skandal već se naslućuje iz prvog. Pažljivi čitalac primetiće da je Ninić na Iksu napisao kako “osuđeni ubica može da ušeta u isti prostor sa štićenim licima”. E, to nije bilo na Badnji dan, nego na Božić i prenosila je televizija, ako se Informer TV može televizijom nazvati.
Dragan J. Vučićević rešio je da slavi Božić u studiju, sa predsednikom države i ministrima, kao da nema kuću i porodicu. Nije to bilo pola sata-sat, popričali se, Hristos se rodi, vaistinu se rodi – ne.
Tri sata je Vučić nešto pričao (gledali smo, ali nismo ništa zapamtili), pa su ga u studiju zamenili ministri u vladi i viđeniji naprednjaci. Na doručku kod Informera sedeli su ministri Nenad Vujić, Milica Đurđević Stamenkovski, Boris Bratina, Zoran Gajić, predsednica Skupštine Ana Brnabić, predsednik Olimpijskog komiteta Dejan Tomašević i drugi državni zvaničnici. Onda je nastupilo dva sata terevenke sa ždranjem, muzikom i divljanjem ovih ljudi, nadaleko poznatih po hrišćanskoj vrlini i skromnosti.
Muzika je bila živa, ali pevač je bio ubica.
MA, JE L’ ZNATE VI KO JE OVAJ
Nakon emisije javnost je saznala da je u studiju Informera jedan od zabavljača – pevač i harmonikaš Dragan Ašanin koji se fotografisao s predsednikom Aleksandrom Vučićem, grlio ministra Darka Glišića, Ani Brnabić pevao na uvce i sa ministrom policije Ivicom Dačićem delio mikrofon – svojevremeno osuđen na 12 godina zatvora zbog ubistva.
Vučićević se prvo vadio: “Samo da objasnim, ja to nisam znao. Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovek. Ja ga ne bih pozvao da peva da sam to znao iz moralnih raloga”, izjavio je kad je otkriveno o kome se radi.
A evo i o čemu se radi… Osamnaestogodišnja Jasmina Đorđević bila je mlada pevačica koja se spletom nesrećnih okolnosti našla u vezi sa Ašaninom. Kad je odlučila da raskine vezu sa njim, upao joj je u stan u kom se nalazila sa dvanaestogodišnjim bratom i ispalio tri metka u tek punoletnu devojku. Preminula je na putu do Urgentnog centra.
AŠANIN U PRATNJI ORKESTRA MILANČETA ANTONIJEVIĆA
Sve se to dogodilo pre 33 godine. A u vremenu sadašnjem, novi poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević izdao je dva saopštenja povodom božićnog horora na Informeru.
U jednom je osudio to što je Ašanin pevao pesmu Turkinja se pred džamijom klela da je samo Srbina volela. Stih je nesumnjivo uvredljiv i oni koji ga pevaju ne znaju odakle je: iz pesme Oj, vojvodo Sinđeliću, u kojoj se kaže “ti si turske posekao glave, zato tebe Srbi rado slave”, a onda se Bošnjakinje iz Sandžaka zapravo nazivaju Turkinjama. Bošnjačka zajednica u Srbiji od devedesetih upozorava da je pesma uvredljiva i ponižavajuća.
Ima neke bolesne ironije u tome da ženoubica ponižava žene, čak i nakon odslužene kazne.
Onda se poverenik Milan oglasio drugim saopštenjem, koje je terca Ašaninu: “Odgovornost javnih aktera i medija je da poštuju pravo na rehabilitaciju, načelo srazmernosti i zabrane diskriminacije”. U suštini: da mi pustimo tog Ašanina na miru, ubio je, odrobijao je, ima pravo na rad i život, ne budite zli i nevaljali.
E, da je tako jednostavno, gde bi nam bio kraj. Načela srazmernosti treba da se drže institucije i odnosi se na krivično pravo i pravo uopšte. Građani se, kao pojedinci, vode ličnim etičkim i moralnim načelima i poštuju zakone. Sad kad smo to raščistili: pevanje predsedniku, ministrima i predsednici Skupštine nije rad neko počast, uvek je tako bilo shvaćeno i uvek su oni koji pred najvišim državnim zvaničnicima nastupaju to tako doživljavali. Pogledajte ko peva na inauguracijama američkih predsednika, na primer.
Neka tog Ašanina gde mu je mesto, po birtijama i opskurnim Jutjub kanalima. Pred predsednikom, ministrima i predsednicom skupštine – ne može. Nije sve u pravu, ima nešto u zdravom razumu i osećaju za moral: ne može osuđeni ubica da peva pred ljudima koji su na ovim funkcijama. Osim ako nisu slični njemu. A ovi jesu, što da se lažemo.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kako su predmeti sklanjani od kontrole, istrage usmeravane prema građanima koji su tražili zaštitu, a tužioci ostajali bez odgovora policije? Branko Stamenković govori o nalazima komisije Vrhovnog javnog tužilaštva, odgovornosti svojih kolega i tome šta je potrebno da institucije ponovo rade po zakonu
Ko sada odlučuje o Vladi i programu, plenumi ili poslanici? O tome u Studentskom pokretu i među ljudima sa liste postoje različita viđenja, ali se traži srednje rešenje, saznaje “Vreme”. Kako god bilo, program na preko hiljadu stranica već postoji
“Osnovni prioritet nove vlade treba da bude očuvanje zaposlenosti i rast standarda stanovništva. I to uopšte neće biti lako ostvarivo jer ćemo imati pad zaposlenosti u klijentelističkim firmama koje su sarađivale sa bivšim režimom. Neke će se zatvoriti, ali je tu važno što će mnogi ljudi ostati bez posla. U slučaju velikih privatnih preduzeća koja imaju teškoća, vlada treba da se anagažuje da te firme preuzmu bolji vlasnici kako bi se sačuvale hiljade radnih mesta. Taj slučaj ćemo imati već sa firmama Davora Macure, među kojima je i ‘Idea’”
Koliko novca iz Plana rasta je za nas nepovratno izgubljeno, koliko je zaleđeno i koliko nas još čeka? Šta Srbija treba da uradi da bi ta evropska sredstva dobila i šta od toga imaju građani? Smeši li se novo poglavlje u odnosima Brisel–Beograd
U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?
Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku
Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Ćacilend više nije ograđeni obor, već je svuda, ušljiskao nas je i zamazao mimo naše volje. I nisu tamo samo ubice, probisveti i silovatelji. Ima i jurodivih, ekscentričnih, oriđinala, zovite ih kako hoćete. Među njima je i Dejan Stanović Kralj, jedan od šestoro čija prijava “ispunjava uslove” za kandidaturu za direktora RTS-a